Ministarstvo planira vratiti psihologe u domove zdravlja: Doznali smo koliko ih je zaposleno u školama
Psiholozi bi se trebali vratiti u domove zdravlja. Upravo to jedna je od ključnih reformskih ciljeva izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Kako su nam rekli iz Hrvatske psihološke komore, taj korak važan je jer će se osigurati neophodna podrška djeci, ali i odraslima. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja doznali smo da se u školama u posljednjih šest mjeseci zaposlilo 198 novih psihologa, a vraćanje psihologa u domove zdravlja moglo bi ojačati mentalno zdravlje mladih u mjestima u kojima školskih psihologa nedostaje.
Terapija | foto: Unsplash
Nakon 29 godina Ministarstvo zdravstva planira vratiti psihologe u domove zdravlja i osigurati mobilne psihijatrijske timove, doznao je 24 sata. Sve je to dio reforme u sklopu promjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a ministar zdravstva Vili Beroš za 24 sata naglasio je da je u tijeku osnivanje radne skupine kako bi se pokrenuo pilot projekt mentalnog zdravlja na nacionalnoj razini.
‘Izražavamo puno podršku reformskim ciljevima’
Kako su nam rekli iz Hrvatske psihološke komore, oni već godinama upozoravaju na činjenicu da je u zdravstvenom sustavu zaposlen nedovoljan broj psihologa te da je potrebno njihovo vraćanje na primarnu razinu zdravstvene zaštite, u domove zdravlja.
– Izražavamo punu podršku svim reformskim ciljevima usmjerenim osiguravanju ponovne dostupnosti psiholoških usluga na razini domova zdravlja. Navedene reformske mjere obuhvaćaju aktiviranje dispanzera za mentalno zdravlje na razini primarne zdravstvene zaštite kao i mobilnih psihijatrijskih timova, objasnili su iz Hrvatske psihološke komore.
Važnim smatraju najavu ministra o već započetom operativnom usklađivanju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i domovima zdravlja te pozdravljaju osnivanje radne skupine zadužene za pokretanje pilot projekta. Provedba najavljene reforme, smatraju u Hrvatskoj psihološkoj komori, predstavlja važan korak prema ostvarivanju šire dostupnosti usluga zaštite mentalnog zdravlja osiguravanjem neophodne podrške djeci i odraslima.
U posljednjih šest mjeseci u školama zaposleno novih 198 psihologa
Budući da bi vraćanje psihologa u domove zdravlja u mjestima gdje nedostaje školskih psihologa moglo biti pozitivno rješenje za mentalno zdravlje mladih, Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) pitali smo koliko je psihologa zaposleno u hrvatskim školama, koliko ih nedostaje i koliko je novih zaposleno u posljednje vrijeme.
– Prema podacima iz veljače, trenutno je u 920 osnovnih škola zaposleno 435 psihologa, dok je u 423 srednje škole 210 psihologa. Napominjemo kako je u posljednjih šest mjeseci zaposleno 198 novih psihologa, rekli su nam iz MZO.
Napomenuli su nam kako se stručni suradnici zapošljavaju sukladnom mjerilima državnih pedagoških standarda za osnovnoškolski i srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja. U njemu stoji, naveli su, da su stručni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne škole pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjižničar i zdravstveni radnik.
‘Svaka škola morala bi imati pedagoga, a ostale suradnike škole biraju same’
– Svaka redovita osnovna škola koja ima do 180 učenika zapošljava dva stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. Osnovna škola koja ima više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava tri stručna suradnika. Škola koja ima više od 500 učenika zapošljava četiri stručna suradnika. Zdravstveni radnik zapošljava se sukladno potrebama učenika škole uz odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje, stoji u Državnom pedagoškom standardu za osnovne škole.
U srednjim školama stručni suradnici isti su kao u osnovnoj, samo bez zdravstvena radnika. Srednja škola prema potrebi, kaže državni pedagoški standard, može zaposliti i druge profile stručnih suradnika ili veći broj navedenih stručnih suradnika ako lokalna zajednica ili druga pravna osoba trajno preuzima financiranje tog rada.
– Iz navedenog proizlazi da bi svaka škola morala imati pedagoga, što je i logično s obzirom na osnovnu funkciju obrazovne ustanove, a ostale stručne suradnike odabire sama škola sukladno broju učenika, potrebama te vrstama i opsegu programa koje izvodi, zaključio je MZO.
Da učenici vole ići kod školskog psihologa, ali roditelji im ne daju, nedavno je u našem podcastu rekla sveučilišna profesorica i klinička psihologinja Nataša Jokić Begić. Kazala je da je roditelje strah da dijete ne kaže nešto što ne žele da se zna ili se boje stigme. Rezultati istraživanja hrvatskih učenika u 2021. i 2022. pokazali su da je pandemija negativno utjecala na psihičko zdravlje naših đaka, i to posebno djevojčica. One su češće anksiozne i depresivne od svojih muških kolega.
