Ministrica predstavila novi model nastave: Učenici bi u školi trebali biti od 8 do 17 sati
Iako je model cjelodnevne nastave trebao u eksperimentalnu fazu ući već iduće školske godine, zbog lockdowna je odgođen za jesen 2021. Međutim, ministrica Blaženka Divjak danas je predstavila kako bi on trebao izgledati jednom kada zaživi (najvjerojatnije 2023.). Cilj cjelodnevne nastave je da učenici što više vremena provode u školi pa bi čak i prvašići u školi trebali biti od 8 do najranije 15 sati svakoga dana. Takav oblik nastave donosi promjene i za učitelje.
foto: Denis Gašić|srednja.hr
Zamislite nastavu u tri radna ciklusa.
Osam je ujutro i učenici dolaze u školu. Bez obzira na svoju dob i njoj će ostati najranije do 15, a neki čak i do 17 sati.
Izgleda tako primjer moguće kompozicije dana u cjelodnevnoj nastavi za osnovnu školu.
Hrvatska je, naime, na samom začelju u Europi po broju obveznih nastavnih sati nastave.
U suradnji sa Svjetskom bankom Ministarstvo je još prije nekoliko godina započelo s radom na osmišljavanju sustava cjelodnevne nastave, koji je u eksperimentalnu fazu trebao krenuti već ove jeseni, ali je zbog lockdowna odgođen za sljedeću.
Jednom kada zaživi, Hrvatski bi učenici nakon osnovne škole u školi trebali provesti 6.405 sati.
Puno dodatne nastave
Evo kako bi dan mogao biti raspoređen.
Iako je za uspostavu plana koji bi se u školama mogao implementirati od školske godine 2023./24. potrebno 600 milijuna eura, Ministarstvo uz racionalizacije planira uvesti ga uz infrastrukturna ulaganja od 250 –do 285 milijuna eura. Za to će iskoristi sredstva Europske unije.
Također, godišnje povećanje financiranja obrazovanja iz državnog proračuna trebalo bi iznositi 150 milijuna eura, ali Ministarstvo uz racionalizaciju planira to izvesti uz povećanje od samo 17 – 50 milijuna eura.
Normu nastavnika planiraju povećati na 20 – 22 nastavna sata, a ministrica je napomenula da će preraspodijeliti radna mjesta.
– Ovo nam je prilika da učenici dobiju kvalitetno obrazovanje, a učitelji potrebnu normu, kazala je Divjak.
Obvezan i barem dio srednje škole?
Ustvrdila je kako je cilj uvođenja cjeloživotnog obrazovanja, koje naziva drugim poluvremenom kurikularne reforme, da djeca najveći dio nastave provode u školama. Ono bi najviše na ruku trebalo ići učenicima nižeg socio-ekonomskog statusa kojima roditelji iz raznih razloga ne mogu pomagati pri učenju.
No i ovakvo povećanje neće Hrvatsku značajno pomaknuti na listi po broju obaveznih sati pa u Ministarstvu razmišljaju i da barem dio srednje škole bude obavezan.
– Za sada razmišljamo o modelu da bude obavezan dio do prve kvalifikacije, što su prva dva razreda jer je slično i u drugim europskim zemljama, pojasnila je Divjak.
Model cjeloživotnog obrazovanja tek će se naći u javnoj raspravi.
POGLEDAJTE PREZENTACIJU:
Loading...
Reload document 
Open in new tab PROUČITE DOKUMENT:
Loading...
Ako vam se dokumenti ne učitavaju, osvježite stranice.
Iako je ovo jedan od ključnih dijelova programa ministrice za izborima za Sabor, predstavila ga je upravo uoči izbora. Pitali smo je koristi li svoju funkciju u kampanji.
