Mnogi stručnjaci već godinama sipaju savjete o tome kako živjeti i na koji način učiti da bi se postigli najbolji rezultati. Ipak rijetko tko je spomenuo blagotvoran učinak Mozartove glazbe na mozak. Muzika salzburškog genija dokazano poboljšava koncentraciju, zagrijava vijuge i stimulira mozak. Ta je pojava poznata pod nazivom Mozartov efekt.
Većina ljudi zna da glazba na različite načine utječe na procese u mozgu, aktivirajući prvenstveno centre koji su zaslužni za obradu tonova. Također utječe na raspoloženje, daje energiju ili nas pak opušta. Međutim, glazba austrijskog majstora na moždane procese djeluje na jedan sasvim drugačiji način.
Glazba u ritmu mozga
Fizičar i neurobiolog George Bernard Shaw primijetio je da se slušanjem Mozartove glazbe poboljšava sposobnost razmišljanja, pa je proveo pokus kojim je ispitivao koji su dijelovi mozga aktivirani u trenutku kad glazba dospije u uho.
Nalazi su pokazali da je Mozartova glazba iznimka, budući da se glasnoća tona u njegovim skladbama izmjenjuje u razmaku od točno 30 sekundi, što je jednako uzorku moždanih valova. Upravo zbog toga sinkroniziraju se lijeva i desna polovica mozga, što dovodi do opuštanja, poboljšavanja koncentracije i sposobnosti razmišljanja.
Mozart razvija kreativnost
Na taj način Mozartova glazba pomaže zagrijati mozak, te pomaže određenim složenim neuronskim obrascima koji sudjeluju u višim moždanim aktivnostima kao što su matematika i šah, utvrdio je Shaw.
Na isti način takva glazba pomaže u intuitivnom razmišljanju, a bez obzira na naše glazbene preferencije i prethodnom poznavanju Mozartovog opusa, ona omogućuje jasnije izražavanje i pobuđuje kreativna i motivacijska područja ljudskog mozga.
Zaključak je jasan, prije učenja poslušajte malo Mozartove glazbe, vrijedi pokušati.
