Može li štrajk u školama biti proglašen nezakonitim? ‘Ovisi o sindikalnim pravnicima’
Sindikati i Vlada u posljednjem se krugu pregovora nisu uspjeli dogovoriti oko dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru. Sindikalna strana nije zadovoljna ponudom za povećanjem osnovice u dva navrata i to od tri i dva posto. Najavili su postupak mirenja, međutim, iz Vlade se mogu čuti poruke da za tim nema potrebe jer Vlada sama može donijeti odluku o iznosu osnovice. Hoće li eventualni štrajk biti proglašen nezakonitim, ovisi o stručnosti sindikalnih pravnika, smatra profesor radnog prava Viktor Gotovac.
Otvoreno o zakonitosti štrajka | screenshot: HRT
Tema sinoćnjeg Otvorenog HRT-a bili su trenutačni pregovori oko dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru i osnovice plaće. Sindikati traže povećanje osnovice plaće u 2025. za četiri posto u dva navrata, Vlada im nudi tri plus dva.
Ministar tvrdi da Vlada sama može odlučiti o osnovnici
Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod kazao je da sada slijedi ili peti krug pregovora, za koji kažu da ga neće biti, ili postupak mirenja. Tak postupak preduvjet za pokretanje zakonitog štrajka. Međutim, najčešće pitanje koje se nameće ovih dana ono je bi li štrajk uopće bio zakonit. Naime, ministar rada Marin Piletić tvrdi, a ponovio je to u Otvorenom, da su ispunjeni uvjeti da se primjeni članak 53. TKU-a i članak 13. Zakona o plaćama u državnom i javnom sektoru.
– On jasno kaže da ako se strane ne uspiju dogovoriti oko povećanja osnovice – do izglasavanja proračuna Vlada donosi visinu osnovice za iduću godinu. Pritom ona ne smije biti manja od one koja je trenutačno na snazi, kazao je Piletić za HRT.
Stipić je odgovorio da je postupak mirenja predviđen zakonom i da se Vlada može ne pojaviti u postupku mirenja, ali onda će miritelj svoj zaključak donijeti na temelju toga.
– Postupak mirenja je postupak koji prethodi zakonitom štrajku. To nije stvar hoće li ga netko ili neće – on je zakonom propisan, ustvrdio je Stipić, prenosi HRT.
‘Mogućnosti da štrajk bude nezakonit ovise isključivo o nestručnosti sindikalnih pravnika’
Svoje mišljenje dao je i profesor ranog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Viktor Gotovac, koji je ranije javno istupao kao član Akademskog sindikata. Zakonitost štrajka, navodi, ovisi o tome kako se on započne.
– No, ono što je rekao ministar, a to je da naprosto zbog jedne odredbe kolektivnog ugovora on ne bi bio zakonit – ne stoji, ili jako teško može stajati, smatra Gotovac za HRT.
Kaže i da sindikati mogu tražiti ne samo veću osnovicu plaće, već i druga prava, poput toplog obroka, ili se možda pozovu na gradske kolektivne ugovore. Također je naglasio da je Vrhovni sud prošle godine presudio da je štrajk moguć čak i ako ga organizira nereprezentativni sindikat koji nije kolektivno pregovarao.
– Mogućnosti da štrajk bude nezakonit ovise isključivo o nestručnosti sindikalnih pravnika, a ja u to ne vjerujem. Moje iskustvo pokazuje da sindikati vrlo često bolje od države znaju što rade, zaključio je Gotovac, prenosi HRT.
Dubravko Jagić iz Sindikata policije, koja je s ostalim državnim službama pristala na ponudu Vlada, je naveo da bi štrajk, ako ga Vlada ne plati, bio kolaps za sindikate. Kazao je da jako malo sindikata ima štrajkački fond, a osim toga i da svaki sindikat ima svoju taktiku. A Sindikat policije Hrvatske ima stav, navodi Jagić, da bi jedan dobar dijalog riješio sve.
Predstavnica poduzetnika: Privatni sektor je kontinuirano pod ocjenjivanjem
U emisiji je sudjelovala i glavna direktorica HUP-a Irena Weber, koja je upozorila je na rast mase plaća u javnom sektoru, koja je u proračunu porasla za 46,8 posto. Iako ističe važnost boljeg plaćanja potplaćenih zaposlenika u ključnim sektorima poput obrazovanja i zdravstva, smatra da je ovakav skok plaća preko noći neodrživ i stvara pritisak na privatni sektor.
– Mi kontinuirano dižemo plaće, ali morate biti svjesni da privatni sektor može dizati plaće sukladno svojoj produktivnosti. Mi te plaće moramo zaraditi, ali ne raste 46,8 posto na godišnjoj razini, rekla je Weber u Otvorenom HRT-a.
Smatra da je javni sektor u Hrvatskoj preglomazan, s udjelom od 30 posto ukupno zaposlenih, što je veliko opterećenje za malu i otvorenu ekonomiju poput hrvatske. Nužan je, istaknula je moderan i brz javni sektor koji će manje opterećivati državni proračun, ali u kojem će ljudi stvarno imati visoke plaće, biti zadovoljni i motivirani za svoj posao. Kada je riječ o ocjenjivanju, istaknula je kako privatni sektor kontinuirano pod ocjenjivanjem svog učinka. Ocjenjuju ih klijenti i kupci i dobavljači i kreditori.
– Mi moramo isporučivati dodanu vrijednost. Ako se nismo u stanju natjecati na tržištu – ispadamo iz utakmice. Ne vidim u čemu je problem da se u i državnom i javnom sektoru provede sustav ocjenjivanja pa da ljudi budu motivirani, zaključila je Weber, prenosi HRT.
