Možete li riješiti ova pitanja s PISA testiranja?
Jučer su u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje predstavljeni rezultati OECD-ova istraživanja PISA za 2015. godinu, prema kojima su hrvatski petnaestogodišnjaci i dalje daleko ispod prosjeka iz prirodoslovne, matematičke i čitalačke pismenosti. Izdvojili smo primjere pitanja iz prirodoslovlja, koja su dostupna online, provjerite biste li vi znali riješiti ove testove.
Primjeri pitanja iz prirodoslovlja koja su dostupna na stranicama oecd.org podijeljena su u pet skupina: migracije ptica, istraživanje o padinama dolina, meteoridi i krateri, trčanje po vrućini i održivi uzgoj ribe. Provjerite znate li ih riješiti.
Migracije ptica
Na početku ispita iz ovog područja stoji tekst o migraciji ptica kojeg ispitanici najprije trebaju pročitati, zatim na temelju teksta odgovoriti na pitanja.
Tekst glasi ovako: Selidba ptica je masovno sezonsko premještanje ptica tijekom kojega ptice dolaze na svoja mjesta gniježđenja i odlaze s njih. Svake godine volonteri broje ptice selice na točno određenim mjestima. Znanstvenici hvataju neke ptice i obilježavaju ih pričvršćivanjem prstena i zastavice oko nogu. Da bi odredili selidbene putove ptica, znanstvenici se služe promatranjem obilježenih ptica i brojenjem ptica koje vrše volonteri.
Pitanje na koje je točan samo jedan od ponuđenih odgovora glasilo je: Većina ptica selica okuplja se na jednom mjestu, nakon čega sele u većim skupinama umjesto pojedinačno. Takvo je ponašanje posljedica evolucije. Koje od sljedećih znanstvenih objašnjenja najbolje objašnjava evoluciju takvog ponašanja većine ptica selica?
A) Ptice koje su selile pojedinačno ili u manjim skupinama imale su manje šanse za preživljavanje i razmnožavanje.
B) Ptice koje su selile pojedinačno ili u manjim skupinama imale su manje šanse za pronalazak potrebne hrane.
C) Let u većim skupinama omogućavao je drugim vrstama ptica da se priključe selidbi.
D) Let u većim skupinama davao je svakoj ptici veće izglede za pronalazak mjesta gniježđenja.
U drugom su pitanju vezanom uz isti ovaj tekst ispitanici morali navesti jedan čimbenik zbog kojeg bi volonteri mogli griješiti u brojenju ptica selica i objasniti kako taj čimbenik utječe na brojenje.
Sljedeće pitanje iz ovog poglavlja vezano je uz prikazanu kartu.
Pitanje na koje postoji jedan ili više točnih odgovora glasilo je: Koje tvrdnje o selidbi troprstog zlatara podupiru karte?
A) Karte pokazuju da se broj troprstih zlatara koji sele prema jugu smanjio u posljednjih deset godina.
B) Karte pokazuju da su selidbeni putevi prema sjeveru nekih troprstih zlatara drugačiji od selidbenih puteva prema jugu.
C) Karte pokazuju da troprsti zlatari prezimljuju u područjima koja se nalaze južno i jugozapadno od njihovih mjesta razmnožavanja i gniježđenja.
D) Karte pokazuju da su se selidbeni putevi troprstih zlatara udaljili od obalnih područja u posljednjih deset godina.
Istraživanje o padinama doline
Opći tekst zadataka: Skupina učenika uočila je veliku razliku u vegetaciji na dvjema padinama jedne doline: vegetacija je mnogo zelenija i bujnija na padini A nego na padini B. Učenici istražuju zašto postoje tolike razlike u vegetaciji između dviju padina. U sklopu istraživanja učenici su mjerili tri čimbenika u okolišu tijekom određenog razdoblja:
• Sunčevo zračenje: količina Sunčeve svjetlosti koja dopire do određenog područja
• vlažnost tla: količina vode u tlu na određenom području
• oborine: količina kiše koja padne na određenom području
Učenici su na svaku padinu postavili svaki od sljedeća tri instrumenta kao što je prikazano na slici. Crni instrument je Senzor Sunčeva zračenja (mjeri količinu Sunčeve svjetlosti u megadžulima po kvadratnom metru), narančasti je senzor vlažnosti tla (mjeri količinu vode kao postotak volumena tla) te je plavi instrument kišomjer (mjeri količinu oborina u milimetrima).
Pitanje glasi: Zašto su učenici postavili po dva primjerka svakog instrumenta na svaku od padina istražujući razlike u vegetaciji između dviju padina?
Uz sljedeće pitanje ovog poglavlja prikazana je sljedeća tablica:
Pitanje je glasilo: Dva se učenika ne slažu oko toga zašto postoji razlika u vlažnosti tla između dviju padina:
• Učenik 1 smatra da razlika u vlažnosti tla postoji zbog razlike u Sunčevu zračenju na dvjema padinama.
• Učenik 2 smatra da razlika u vlažnosti tla postoji zbog razlike u oborinama na dvjema padinama.
Koji je učenik, prema podatcima, u pravu? Obrazložite svoj odgovor.
Meteoroidi i krateri
Zadaci ovog poglavlja vezani su uz sljedeći tekst: Stijene u svemiru koje uđu u Zemljinu atmosferu zovu se meteoroidima. Padajući kroz Zemljinu atmosferu, meteoroidi postaju užareni i svjetleći. Većina meteoroida potpuno izgori prije negoli udari o Zemljinu površinu. Kad meteoroid udari o Zemlju, može načiniti rupu koja se zove krater.
Pitanje na koje je moguć samo jedan odgovor: Što se meteorid više približava Zemlji i njenoj atmosferi, njegova se brzina povećava. Zašto?
A) Meteoroid je uvučen u rotaciju Zemlje.
B) Meteoroid je pogurnut Sunčevom svjetlošću.
C) Meteoroid je privučen Zemljinom masom.
D) Meteoroid je odgurnut svemirskim vakuumom.
Sljedeće pitanje vezano uz početni tekst glasilo je: Kakav učinak ima atmosfera nekog planeta na broj kratera prisutnih na njegovoj površini? Pritom su ispitanici mogli odabrati jedan od dva ponuđena odgovora (više ili manje).
Što je atmosfera nekog planeta gušća, to će na površini imati VIŠE/MANJE kratera jer VIŠE/MANJE meteoroida potpuno izgori u atmosferi.
Na sljedećem su pitanju ispitanici su morali promotriti tri kratera prikazana na slici, te predati kratere prema veličini meteoroida koji su ih načinili počevši od najvećeg do najmanjeg. Vezano uz ovu sliku, ispitanici su morali poredati kratere prema vremenu kad su nastali počevši od najstarijeg do najnovijeg.
U ispitu iz prirodoslovlja online su dostupna i pitanja o trčanju po vrućini i održivom uzgoju ribe, koja možete riješiti na označenim poveznicama.
