Na riječkom Sveučilištu uvedena lista čekanja za psihološko savjetovanje
Svako razdoblje u životu za sobom nosi mnoštvo životnih situacija s kojima se često sami ne možemo suočiti. Neke izazove savladavamo uz pomoć obitelji, prijatelja ili ljubavnih partnera, dok nam je za neke potrebna stručna pomoć za kojom, nažalost rijetko posežemo.
Riječko sveučilište jedno je od najaktivnijih sveučilišta koji svojim studentima nudi psihološko savjetovanje u sklopu Sveučilišnog savjetovališnog centra s ciljem poboljšanja kvalitete života i povećanja efikasnosti studiranja, a kako je nedavno završio Tjedan psihologije mi smo odlučili posvetiti članak upravo problemu koji je i dalje tabu tema – odlazak psihologu.
Broj korisnika psiholoških terapija je u porastu
Razgovarali smo sa psihologinjom i višom stručnom savjetnicom na Psihološkom savjetovalištu u Rijeci Ines Jakovčić koja nam je otkrila kako se broj studenata koji zatraže psihološko savjetovanje iz godine u godinu povećava pa je tako u prošloj godini evidentirano stotinu i pedeset novih studenata koji su se obratili Savjetovalištu za pomoć.
– Činjenica da nam se svake godine obraća sve više studenata govori nam da se sve manje njih ustručava potražiti stručnu pomoć u obliku daljnje terapije ili samo jednog razgovora nakon kojeg se oslobode brojnih nedoumica i prepreka koje ih koče, kazala nam je psihologinja Jakovčić.
Budući da je broj studenata koji zatraže pomoć Savjetovališta sve više u porastu,u svoju su organizacijsku strukturu morali uvesti liste čekanja, što neke studente može demotivirati od savjetovanja, ali s druge strane neke pogura da se još više potrude samostalno riješiti problem. Veliki dio studenata s liste čekanja ipak se na kraju uključi u savjetovanje u trenutku kad se mjesto oslobodi, a to bude u roku od mjesec dana od trenutka javljanja.
Šarena lepeza problema s kojom se susreću studenti
Problemi studenata su razni, a većina problema odnosi se na prolazne teškoće vezane za studiranje i učenje, premda uvijek nije tako.
– Šarena je lepeza problema kojima se suočavaju studenti. Najčešće nam se obraćaju s problemima koji su vezani uz fakultet i stres koji on donosi, a kasnije kroz terapiju dolazimo do nekih drugih problema, kaže Jakovčić.
Osim problema koji su povezani uz učenje, tu su i problemi koji dolaze uslijed upoznavanja velikog broja novih, različitih ljudi, suočavanja s drugačijim radnim zahtjevima, ali i fizičkog odvajanja od obitelji te početnih neuspjeha nakon kojih je teško krenuti dalje. Neki studenti dolaze zbog paničnih napada i različitih strahova, neki razvijaju depresivne simptome, a jedan dio studenata dolazi zbog problema u odnosima s drugim ljudima ili nezadovoljstva sobom.
U monografiji „Naših prvih 15“ riječkog Savjetovališta navedeno je istraživanje provedeno 1998. godine prema kojem čak 64 posto studenata osjeća anksioznost vezanu uz studije dok ih 42 posto izražava nezadovoljstvo studijem i nedostatak motivacije. Ni desetak godina kasnije, uvođenjem bolonjskog procesa situacija oko problema koji muče studente nije se, kako navode, bitno promijenila. Problemi dodatno uključuju probleme s koncentracijom, organizacijom vremena, teškoćom pri javnom izlaganju te mnogi drugi. Također, navode i razliku problema s kojima se susreću djevojke u odnosu na mladiće. Djevojke u manjoj mjeri imaju poteškoća sa socijalnom i akademskom prilagodbom, a veću s emocionalnom, dok mladići svoje probleme iskazuju destruktivnim ponašanjem.
Organizirani oblici stručne podrške i pomoći studentima
Čak 80 posto riječkih studenata zainteresirano je za sudjelovanje u aktivnostima u Savjetovalištu. Osim individualnih sastanaka sa stručnjacima, Savjetovalište nudi razna grupna savjetovanja, provodi radionice i predavanja te izrađuje informativne i edukativne materijale koji su prilagođeni potrebama studenata, a sve u svrhu rane prevencije psiholoških problema te pravovremene intervencije.
– Želimo biti prepoznatljivi i informirati mlade ljude o suzbijanju psihičkih poteškoća. Drago nam je kada se vijest o našem djelovanju širi usmenom predajom, kada student od svojih kolega čuje pozitivnu svrhu našeg rada u Savjetovalištu pa nam se bez prepreka obrati, zaključila je psihologinja Jakovčić.
