Nakon trosatnog sastanka sindikata i Vlade, nema pomaka po pitanju rasta osnovice plaće
Održan je novi, već deseti po redu sastanak predstavnika Vlade i sindikata javnih službi oko Temeljnog kolektivnog ugovora. Njime se, među ostalim, uređuju prava zaposlenika u školstvu, a jedan od ključnih zahtjeva koje su ugasili sindikati jest povećanje osnovice plaće. I dok sindikati traže povećanje od ukupno osam posto, odnosno kako oni vole isticati 4,6 posto na godišnjoj razini, Vlada nudi povećanje od ukupno dva posto. Po tom pitanju pomaka nema, ali su pregovarači na strani Vlade najavili da će razmotriti prijedlog Sindikata Preporod oko modela za financiranje prijevoza.
Ovog utorka održan je deseti po redu sastanak sindikata javnih službi, u koje ulaze i školski sindikati te predstavnika Vlade. Vladinu je stranu na sastanku vodio ministar Josip Aladrović, a sindikalnu predsjednik školskog Sindikata Preporod Željko Stipić, koji je nakon sastanka objavio izvještaj.
Nema pomaka oko osnovice plaće
Podsjetimo, glavni zahtjev oko kojeg se raspravlja je povećanje osnovice plaće u javnim službama. I dok sindikalna straži povećanje od ukupno osam posto, odnosno četiri za prošlu godinu i dva puta po dva posto u ovoj godini, Vlada im je ponudila rast od ukupno dva posto. Po tom pitanju nije bilo pomaka na novom, današnjem sastanku.
– Na izravno Stipićevo pitanje upućeno Mariću hoće li Vladina strana na sastanku izaći s korigiranom ponudom o povećanju osnovice za izračun plaće, uvijeno je odgovoreno da je Vladina strana o tomu spremna još razgovarati, ali da se razgovarati mora u svjetlu činjenice da su plaće u javnom sektoru unatrag 10-ak godina rasle brže od inflacije. Vilim Ribić, predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, slaže se s Marićevom ocjenom o rastu plaća u javnim službama. On smatra da Vlada svojim prijedlogom o porastu osnovice plaće od 2% u drugoj polovici godine, ide prema smanjenju plaća u javnom sektoru. Ovo će neminovno, zbog rasta plaća u gospodarstvu, dovesti do odljeva kadrova iz javnog prema privatnom sektoru. Sindikati podržavaju Vladin plan mjera, ali ne mogu prihvatiti smanjenje dosegnute cijene rada službenika i namještenika u javnim službama, stoji u izvještaju kojeg je objavio Sindikat Preporod.
Iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi istaknuli su na sastanku da zahtjev sindikata od četiri posto za prošlu plus dva plus dva posto za ovu godinu, ‘realan i utemeljen te da se radi o porastu osnovice plaće na godišnjoj razini od 4,6 posto’.
– Unatoč nastojanju Željka Stipića da se pregovori fokusiraju na meritum, odnosno da predstavnici Vlade izađu sa svojom ponudom u pogledu porasta osnovice u 2022. godini, raspravljalo se i dalje o nepopustljivom stavu Vlade da značajnijeg rasta osnovice u ovoj godini ne bude jer je zaposlenih više no ikad, jer su plaće zadnjih godina značajno rasle i jer je, kako je ustvrdio Mamić ‘torta uvijek ista pa je pitanje samo na koliko se kriški dijeli’. Marić je dodao da je samo od 2017. do 2021. godine 9.800 zaposlenih više u javnim službama, a da su plaće u 2021. rasle u javnim službama 5,5 posto, a u obrazovanju čak 7,3 posto, piše u izvještaju Preporoda.
Razgovaralo se o prijevozu
Na to je makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Matija Kroflin istaknuo da rast plaća od pet posto treba promatrati u kontekstu ‘mrcvarenja’ s plaćama koje je potrajalo čak osam godina, te pojasnio da je rast od četiri posto u 2021. posljedica štrajka iz 2019. Ponovio je ono što su iz sindikata isticali i ranije – da se sindikalnim zahtjevom o rastu osnovice samo sustižu plaće u gospodarstvu i porast troškova života ‘te da ovim porastom osiguravamo porast osnovice od osam posto u 2022. godini’.
– Na Mamićevo pitanje znači li to da sindikalna strana neće postaviti pitanje rasta osnovice u 2023. godini ukoliko se udovolji zahtjevu sindikalne strane, od strane više predstavnika sindikata (Sanja Šprem, Nada Lovrić, Anica Prašnjak i Željko Stipić) odgovoreno je da se ovo dvoje nikako ne isključuje, odnosno da sindikati očekuju povećanje osnovice i u 2023. godini. Na Stipićev, još jednom ponovljeni zahtjev da se Vladina strana očituje o svojoj ponudi, Marić je istaknuo da oni očekuju da do idućeg sastanka obje strane ‘revidiraju svoje pozicije’, piše u izvještaju Sindikata Preporod.
Povećanje osnovice, jasno, nije jedini zahtjev sindikata. Tražili su i promjene oko naknade za prijevoz, budući da je model isti već nekoliko godina, a u međuvremenu je došlo do značajnog poskupljenja energenata. Stipić je, piše tako u izvještaju Preporoda, istaknuo da je ključno pitanje ‘hoće li si pregovarači osvijestiti da se ovdje ne radi o naknadi nego o povratu novca za trošak prijevoza’.
– Važno je, istaknuo je Stipić, da se shvati višeslojnost stvarnog troška u kojem sudjeluje i amortizacija i servisi i tehnički pregled i gorivo i nabava guma. Također, iznimno je važno da se shvate različite štetne posljedice, od gospodarskih i proračunskih preko sigurnosnih do ekoloških, izbjegavanja isplate stvarnog troška. Ekspertiza stručnjaka s prometnog fakulteta pokazuje da bi se naknada trebala kretati od 1.54 kn/km do 2.02 kn/km ovisno o udaljenost na kojoj radnik putuje. Isplatom naknade od jedne kn/km radnici su, ovisno o udaljenostima na kojima putuju, kroz četiri godine oštećeni od 3 tisuće do čak 25 tisuća kuna. Ukoliko bi se napustilo postojeće fiksno rješenje i preuzelo promjenjivo rješenje, povrat bi se ostvarivao ovisno o kretanju cijene goriva E95, te bi se kretao od 13.5 posto cijene E95 do 17.8 posto E95. Jednostavnost obračuna bi se mogla osigurati tako što bi se radnike, ovisno o udaljenostima, podijelilo u tri skupine. Obojica ministara i državni tajnik Mamić pokazali su zanimanje za izneseni prijedlog i najavili da će ga do narednog sastanka pažljivo razmotriti, pišu iz Sindikata Preporod i poručuju da će se novi sastanak održati idući utorak.
