Nakon žute i plave, stigla i ‘Zelena zbirka’ iz Fizike: Prva je takva za darovite osnovnoškolce i natjecatelje
Nakon žute i plave, svjetlo dana ugledala je i Zelena zbirka iz Fizike. Prva je to zbirka zadataka za darovite učenike i natjecanja iz tog predmeta koju su pripremili Branka Grgić, Leo Kranjec, Anamarija Paulik i Katarina Jerin. Redom nastavnici fizike, neki juniori, neki u mirovini, ali svi s istom brigom o darovitim učenicima i njihovom mjestu u našem obrazovnom sustavu.
‘Zelena zbirka’ – Zbirka zadataka iz Fizike za darovite učenike i natjecanja u osnovnoj školi
Foto: srednja.hr
Daroviti učenici u sustavu su obrazovanja, često, zadnja rupa na svirali. Nije ih lako prepoznati, a rad s darovitima nije adekvatno razrađen. Prepušteni su brizi roditelja i pojedinih nastavnika koji, kada i imaju puno volje, nisu naučeni raditi s onima koji su napredni za svoju dob. Problema je puno i, ruku na srce, u takvim situacijama ljudi često od svega samo dignu ruke. Nasreću, ne svi.
Branka Grgić, Leo Kranjec, Anamarija Paulik i Katarina Jerin. Imena su to nastavnika i nastavnica fizike, sadašnjih i umirovljenih, juniora i seniora, koji nisu samo, onako stihijski odustali od darovitih učenika. Štoviše, ovih im je dana Alfa izdala Zbirku zadataka, i to upravo za darovite učenike i natjecanja u osnovnoj školi.
KONCEPUTALNI, NUMERIČKI I PRAKTIČNI ZADATCI
Zbirka na oko 180 stranica uključuje konceptualne, numeričke i praktične zadatke visokih kognitivnih razina različite težine, primjerene svim razinama natjecanja s detaljnim rješenjima. Svaka cjelina počinje s jednostavnijim primjerima koji postaju sve složeniji. Najsloženiji zadatci označeni su *zvjezdicama*. Zbirka je ilustrirana, sadrži grafove, a zadatci su suvremeni te približeni učenicima.
‘Zelena zbirka’ prva je takva na tržištu materijala iz Fizike
‘Zelena zbirka’, kako joj tepaju autori, prva je takva za darovite i natjecatelje u osnovnim školama. Do sada, kada bi se neki nastavnik s učenikom pripremao za natjecanja, sam bi morao slagati listu zadataka, često se vraćajući na one s prijašnjih natjecanja. Tomu je sada došao kraj otkako je Zelena zbirka došla na police.
– Zbirka je specifična po mnoštvu kreativnih zadataka koji ne prate standardne oblike zadataka. Kolega Kranjec voli reći ‘Volimo kad zadatak ima priču’. Kao autori uistinu smo se trudili povezati stručnost i kreativnost u svim zadacima. Prvenstveno smo željeli napraviti zbirku zanimljivom i povezanom sa svakodnevnim životom, priča nam 28-godišnja Anamarija, jedna od autorica, o tome što ovu zbirku zaista čini posebnom, uz to što je jedini takav materijal.
Njena kolegica, 30-godišnja Katarina, kaže da je ranije uvijek nastojala da učenici u 7. razredu, kada dobiju Fiziku, na dodatnoj nastavi rješavaju zadatke vezane za gradivo koje su do tad učili. Takav pristup, međutim, od nje je iziskivao puno truda jer je morala samostalnog grupirati zadatke u nastavne cjeline.
– Naša, kako ju mi volimo zvati, Zelena zbirka, prati nastavni sadržaj pa će nastavnicima biti lakše pronaći primjerene zadatke na jednom mjestu. Voljela bih kad bi zbirka postala ona koja stoji na polici u kabinetu Fizike upravo zbog darovitih učenika, kaže nam Katarina.
Suradnja među ‘juniorima’ i ‘seniorima’ urodila plodom
Ideja za zbirku krenula je od Lea, Anamarije i Katarine, troje nastavnika juniora, prkosnih i željnih pozitivnih promjena. Od početka su htjeli da zbirka odiše novim, osvježavajućim idejama, no u nekom su trenutku uvidjela da im treba pomoć seniora. Tu u priču ulazi Branka, savjetnica za Fiziku, umirovljena profesorica koja je taj predmet učenicima predavala čak 41 godinu. Njeno znanje i iskustvo bili su točno onaj dio slagalice koji je trojcu nedostajao.
– Suradnja mene i kolega/ica započela je kao odnos mentor-student te je prerasla u kolegijalnu jer nas povezuje ljubav prema predavanju Fizike, kazala nam je Branka.
Pomogli su im značajno i, pričaju nam autori, recenzentice te urednica ovog izdanja Planinka Pećina, među ostalim poznata i kao nastavnica metodičke prakse na Fizičkom odsjeku zagrebačkog PMF-a.
– Priznat ću da sam ponekad mislila i odustati jer je osmišljanje zadataka jako težak posao dok je provjeravanje ispravnosti zadataka još teže. Svaki zadatak smo rješavali nekoliko puta, ne samo nas četvero već i vrlo vrijedne recenzentice. Često sam bila inspirirana nakon duljeg telefonskog razgovora s kolegama. Neki od nas su se iskazali originalnim idejama, neki upornošću, opisala nam je iskustvo pisanja zbirke Katarina.
‘Trčala sam za majkom učenika da joj zahvalim što je njen sin moj učenik’
Iako troje nastavnika juniora iz ove priče ima manje godine nego li njihova umirovljena kolegica staža u predavanju Fizike, identično govore o radu s učenicima. Darovite, slažu se gotovo u riječ, nije jednostavno prepoznati. Njihova darovitost nije uvijek vidljiva na površini, ispliva u različitim situacijama i na mnoštvo načina. Nekad ni sami nisu zainteresirani za predmet u kojem mogu briljirati.
– Neću zaboraviti kad sam nakon mjesec dana trčala za majkom učenika da joj zahvalim što je njen sin moj učenik, a ona mi je odgovorila da on zapravo nije zainteresiran za prirodoslovlje. Malo po malo osvojio je državno natjecanje iz Fizike. Mi nastavnici prepoznajemo darovite učenike, ali im često ne možemo pokloniti dovoljno vremena. Uvriježeno je krivo mišljenje da će se daroviti učenici sami snaći. Međutim, moguće je da i u potpunosti odustanu od formalnog obrazovanja bez potpore nastavnika i roditelja, prepričala nam je Katarina.
Branka je u preko četrdeset godina dugoj nastavničkoj karijeri susrela stotine darovitih učenika, ali i dalje kaže, prepoznati ih, raditi s njima, je zaista teško. Pojašnjava nam kako bi Zelena zbirka u prepoznavanju darovitih mogla pomoći nastavnicima fizike.
– Dio darovitih se iskazuje u rješavanju praktičnih, time stvarnih, problema u fizici, a takvim zadacima zbirka obiluje. U prepoznavanju darovitih nužna je suradnja stručne službe, učitelja i roditelja. Samo prepoznavanjem i suradnjom svih stručne službe, učitelja i roditelja darovitog učenika može dovesti učenika do postizanja rezultata na visokom ili jako visokom nivou. Darovitog učenika je jako teško prepoznati jer su daroviti učenici različiti. Neprepoznavanje ili loša procjena mogu kod darovitog učenika izazvati gubitak samopouzdanja, volje i želje za učenjem, što nanosi štetu razvoji kompletne njegove osobnosti, kazala je.
Kako dodaje njen 29-godišnji kolega i suautor Leo, darovite je učenike djelomično teško prepoznati i zbog toga što nastavnici fizike nisu uopće educirani za prepoznavanje i rad s takvim učenicima. Radi se o, kako kaže, učenicima s posebnim potrebama. Oni nisu kao svi drugi, njima je potreban drugačiji, napredniji rad. Potrebno im se posvetiti, a nastavnici često, i ne možemo ih zbog toga kriviti, ne znaju kako.
– Kroz nastavni proces postoje materijali i dokumentacija za učenike s teškoćama u razvoju, međutim programi prepoznavanja darovitosti i njihovog njegovanja i ujedno razvitka u našem obrazovnom sustavu ne postoje. Nikad nisam čuo da je u nekoj školi pokrenut postupak procjene darovitosti nekog učenika ili učenice, upitno je postoji li uopće isti, pita se Leo.
‘Posao učitelja danas nije cijenjen, trebalo bi povećati plaće deficitarnim zanimanjima’
Premda ova priča oslikava neku sasvim drugu, optimističnu i pozitivnu stvarnost, moramo naglasiti da stanje u sustavu nije sjajno. Nastavnika fizike je sve manje, a moji sugovornici, opet, svi kažu isto. Njihovi kolege odlaze, na bolje plaćene i cjenjenije poslove, a oni koji ostaju svakodnevno se susreću s istim problemima.
– Za njihov povratak u učionice trebalo bi povećati plaće i vratiti povjerenje u učitelja poštovanje u društvu. Negativan odnos prema učitelju zaustavlja napredak čitavog društva, mišljenja je Branka.
Njen kolega i suautor Leo dodaje kako su nastavnici fizike mahom otišli na bolje plaćene poslove, u IT sektor, industriju, pa čak i u znanost. Velika je zastupljenost nestručnih zamjena, što se posebno ocrtava u manjim sredinama, no te se pojave lako prelijevaju i u veće gradove.
– Posao učitelja danas nije cijenjen. Ni financijski ni položajem u društvu, nije više ni blizu kao onaj o kojem su možda pričale naše bake. Svakako bi kao vatrogasnu mjeru trebalo uvesti povećanje plaće deficitarnim zanimanjima u školi, iako to ne bi bilo možda na prvu podržano u redovima odgojno-obrazovnih radnika u cjelini, prvi korak uspješnom obrazovanju učenika je stručan kadar iz svih predmeta, neovisno u kojem se djelu zemlje nalazi. Kolika je cijena obrazovanja i kako se posvetiti onima koji u sustavu nisu prepoznati? Na ta bismo pitanja voljeli dobiti odgovor od viših instanci, zaključuje mladi fizičar Leo Kranjec.
Srednja.hr u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija te Agencijom za odgoj i obrazovanje pokrenula je projekt Alumni. Tu možete pronaći sve dobitnike Oskara znanja od 2005. godine pa nadalje. Koristeći tražilicu, možete pronaći učenike koji su osvajali natjecanja po imenu i prezimenu, a profesore koji su im bili mentori te školu koju su pohađali. Rezultate je moguće filtrirati po određenim natjecanjima, županiji ili mjestu.
