Hrvatskim učenicima u školi je dosadno: Otkrivaju koji predmet uče najviše, a koji im je najmanje zanimljiv
Kako se penju u više razrede osnovne škole, učenicima na nastavi postaje sve dosadnije. Predmeti su im u pravilu manje zanimljivi, no bez obzira na to, daleko najviše uči se Povijest. Učenju Hrvatskog jezika učenici ne posvećuju mnogo vremena, a razlog leži u činjenici da im je Hrvatski među najnezanimljivijim predmetima. Velik broj učenika svoje slobodno vrijeme provodi na društvenim mrežama, a posebno zabrinjava podatak o velikom broju njih koji ni minutu tjedno ne posvete čitanju.
foto: www.ssv.hr
Druga dionica kvantitativnog dijela istraživanja projekta COBRAS – ‘Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene’ otkriva nove podatke o navikama hrvatskih učenika 5. i 8. razreda osnovnih škola. Istraživanje znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u sklopu kojega je ispitan 1.031 učenik osmih razreda i 1.058 učenika petih razreda, otkriva koje predmete učenici najviše uče, procjenu zanimljivosti/težine/korisnosti predmeta iz učeničke perspektive, a daje i podatke o tome što učenici rade u slobodno vrijeme tijekom radnog dana i vikenda.
Povijest se uči najviše, zabrinjavajuć status Hrvatskog jezika
Hrvatski osmaši daleko najviše uče Povijest, njih čak 28,9%. Sljedeća je Biologija (15%), koju naspram Povijesti najviše uči skoro upola manje osmaša. Slijede Matematika, Kemija i Geografija. Zanimljivo je primijetiti nizak postotak učenika osmih razreda koji navode da najviše uče Hrvatski jezik (4,7%) i Strani jezik (3,8%).
Screenshot: Predmet koji najviše uče učenici osmih razreda
I učenici petih razreda najviše uče Povijest, njih čak 41,9%, što je izrazito više od drugih predmeta. Primjerice, sljedeća je Matematika za koju 14,4% petaša ističe da ju najviše uče. U odnosu na učenike osmih razreda, učenici petih razreda značajno više ističu Hrvatski jezik (10,1%) kao onaj koji najviše uče.
Screenshot: Predmet koji najviše uče učenici petih razreda
Učenici su iskazivali i svoje afinitete prema predmetima, odgovarajući na pitanja o tome koliko im je koji predmet zanimljiv, težak i koristan.
Iako ga ne uče puno, osmašima Strani jezik najkorisniji; Povijest uče najviše, a ne smatraju je korisnom
Učenicima osmih razreda najzanimljiviji predmet je Tjelesna i zdravstvena kultura (41,7%), a slijede Biologija i Likovna kultura. U prosjeku najmanje zanimljiv predmet osmašima je Hrvatski jezik, naime, zanimljivim ga smatra tek 2,6% učenika osmih razreda.
Osmašima je najteži predmet Kemija, a slijede ju Matematika i Fizika. S druge strane, Strani jezik značajnom postotku učenika nije težak predmet, istovremeno ne troše mnogo vremena na njegovo učenje, no u velikom ga broju smatraju izrazito korisnim predmetom.
Čak 87,8% učenika procjenjuje Strani jezik uvjerljivo najkorisnijim predmetom, slijede ga Matematika te potom Hrvatski jezik. Zanimljivo, iako ju daleko najviše uče, tek 28,6% učenika smatra Povijest dosta ili izrazito korisnom.
Petašima Hrvatski najmanje zanimljiv, no smatraju da im je jako koristan
I učenicima petih razreda najzanimljiviji je predmet Tjelesna i zdravstvena kultura, izrazito zanimljivom smatra ju 60,7% petaša. Nakon TZK-a, po zanimljivosti slijede Povijest i Likovna kultura. Najmanje zanimljiv je Hrvatski jezik. U toj se procjeni petaši poklapaju s osmašima, što očito ukazuje na problem s nastavom Hrvatskog jezika.
Učenicima petih razreda, predmeti su u pravilu lakši no učenicima u osmim razredima, no Povijest 32,2% učenika petih razreda smatra dosta ili izrazito teškim predmetom. Slijede ju Matematika i Hrvatski jezik, dok su im najmanje teški Glazbena, Likovna i Tjelesna i zdravstvena kultura.
Petaši najkorisnijim predmetima procijenjuju Matematiku, 1. strani jezik i Hrvatski jezik, dok su manje korisnima procijenjena Likovna i Glazbena kultura. Zanimljivo je primijetiti kako petaši Hrvatski jezik smatraju najmanje zanimljivim, a istovremeno ga ocjenjuju visoko korisnim.
S prelaskom u više razrede, učenicima predmeti sve manje zanimljivi
Gledajući usporedno učenike petih i osmih razreda, osmašima su svi predmeti manje zanimljivi, odnosno kako se učenici ‘penju’ u više razrede, predmeti su im sve manje zanimljivi.
Screenshot: Usporedba procjene zanimljivosti obveznih predmeta za učenike petih i osmih razreda
Jedino je Matematika učenicima osmih razreda teža no učenicima petih razreda, a značajno lakšim u odnosu na učenike 5. razreda, stariji učenici procjenjuju predmet Tehnička kultura. Podjednako teškima učenici petih i osmih razreda smatraju 1. strani jezik i Geografiju.
Screenshot: Usporedba procjene težine obveznih predmeta za učenike petih i osmih razreda
Kao i kod zanimljivosti, učenici osmih razreda sve predmete procjenjuju manje korisnima od učenika 5. razreda, s jedinom iznimkom Stranog jezika.
Screenshot: Usporedba procjene korisnosti obveznih predmeta za učenike petih i osmih razreda
U slobodno vrijeme uronjeni u digitalni svijet, značajan broj učenika niti minutu u tjednu ne provede čitajući
Važan dio istraživanja odnosi se na ispitivanje strukture dnevnih aktivnosti učenika izvan školskih obveza. Tako primjerice učenici osmih razreda tijekom radnoga dana, nakon školskih obaveza, najviše vremena provode s obitelji, a druga najčešća aktivnost im je druženje s prijateljima uživo. Zanimljivo je da 10,5% učenika iskazuje da se ne druži s drugom djecom tijekom radnoga dana, a njih 7,7% ne druži se s drugom djecom niti tijekom vikenda.
Značajan broj osmaša slobodno vrijeme provodi na društvenim mrežama. Čak 25,5% učenika provodi tri i više sata na Instagramu, Snapchatu, Facebooku, Whatsappu itd., a samo njih 4,9% uopće ne koristi društvene mreže u tipičnom radnom danu. S druge strane, učenici petih razreda rjeđe borave na društvenim mrežama.
Osmaši se sportom ili rekreacijom više bave radnim danima no vikendom, ali s druge strane vikendom u većem broju provode još više vremena na društvenim mrežama. Svakako se ističe podatak da učenici u velikom broju niti radnim danom (42,6%) niti vikendom (46,7%) ne utroše niti minutu vremena na čitanje izvan školskih obveza. Iako učenici petih razreda u manjem postotku navode da uopće ne čitaju tijekom tjedna ili vikenda od osmaša, ti su postoci i dalje visoki (radni dan 29,4%, vikend 34,3%).
Osnažiti glas djece i mladih
Znanstveni projekt COBRAS o obrazovnim aspiracijama učenika na prijelaznim razdobljima osnovnoškolskog obrazovanja, izvodi se u trajanju od veljače 2016. do veljače 2019., a financira ga Hrvatska zaklada za znanost. Cilj je projekta artikulirati razmišljanja djece i mladih osoba o njihovim iskustvima sa školom, obrazovnim, karijernim i životnim željama, planovima i snovima, ističu znanstvenici iz projektnog tima pod vodstvom Borisa Jokića s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
– Glasovi djece i mladih osoba su gotovo u potpunosti zanemareni te ih ovim projektom želimo osnažiti, poručuju znanstvenici.
O obrazovnim aspiracijama učenika čitajte i u ostalim tekstovima:
Veliko istraživanje obrazovnih želja učenika: 4-godišnje strukovne škole najpoželjnije!
Prosječni učenik u Hrvatskoj: Prepisuje, uči ‘5 do 12’ i vjeruje u dobru vezu za upis na faks
Začarani krug: Učenici u školama samo odrađuju posao, biraju lakši put i nemaju inicijativu
