Pretraga

Obrazovanje po mjeri učenika: ‘Pitajte ih kakve promjene u školi žele, potaknite ih da izraze svoje mišljenje’

A- A+

Ususret Dječjem tjednu, godišnjoj manifestaciji posvećenoj djeci, Mreža mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu (MMS) na konferenciji za novinare u zagrebačkoj Kući dječjih prava predstavila je svoje prijedloge i preporuke o potrebnim promjenama u obrazovanju. Nastali kao rezultat cjelogodišnjih rasprava, prijedlozi preporuka proslijeđeni su ministrici Blaženki Divjak, a njima se ističe važnost uključivanja mišljenja mladih u donošenje odluka koje ih se tiču.

Foto: Iva Habek

Prvog tjedna u listopadu već se više od trideset godina održava Dječji tjedan, manifestacija tijekom koje se nizom aktivnosti i događaja pozornost javnosti želi usmjeriti na položaj djece u društvu, važnost prepoznavanja njihovih potreba te ostvarivanja njihovih prava.

 Mreža mladih savjetnika nastoji osnažiti glas djece i mladih

Tim je povodom pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević održala konferenciju za novinare u Dječjoj kući prava. Ističući važnost omogućavanja djeci da izraze mišljenje o njima bliskim i važnim temama, posebice obrazovnim, riječ je prepustila srednjoškolkama iz njene Mreže mladih savjetnika (MMS). 

Izdvojeni članak

Jedna od najvažnijih kompetencija u današnjem društvu ne uči se u školi, a o njoj se govorilo na okruglom stolu

 Mreža mladih savjetnika stalno je savjetodavno tijelo pravobraniteljice, a čini je dvadesetero djece i mladih do 18 godina iz cijele Hrvatske. Na sastancima s pravobraniteljicom i putem zatvorenog e-foruma njeni članovi razmjenjuju mišljenja o temama koje ih se dotiču, dok kao predstavnici djece sudjeluju na brojnim stručnim raspravama.

Budući da su proteklu školsku godinu posvetili raspravama o problemima s kojim se učenici suočavaju u obrazovnom sustavu te aktualnoj reformi obrazovanja, tri su srednjoškolke u ime Mreže predstavile javnosti svoje preporuke o promjenama u obrazovanju.

‘Ove preporuke nešto su što svi mi mislimo i osjećamo kad se o školi govori’

– Do točaka i zaključaka koje ćemo vam danas predstaviti, došli smo na zajedničkim sastancima na kojima smo raspravljali o temi obrazovne reforme. Ove naše preporuke nešto su što mi svi u MMS-u mislimo i osjećamo, kazala je na početku susreta Lana Miličević, maturantica zagrebačke VII. gimnazije.

Kako su se u preporukama usredotočili na školske obrazovne sadržaje, način izvođenja nastave, ali i ocjenjivanja koje treba što brže kvalitetno unaprijediti, svoje su prijedloge razvrstali u te tri točke.

Učenika se ne smije promatrati poput ‘stroja za učenje i polaganje ispita’

Izdvojeni članak

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Škola za život’ nije Cjelovita kurikularna reforma

 Od nastavnih sadržaja priželjkuju sve ono čemu se učenici nadaju godinama, a što je Škola za život barem trebala omogućiti – učenje za život, a ne ocjenu. Niz praktičnih vještina, poput snalaženja u kriznim situacijama ili financijsku pismenost, ono je što u provedbi mladi žele što prije. Time bi se, kako Lana ističe, prestala zapostavljati odgojna uloga škole u kojoj se učenika nikako ne smije promatrati kao ‘stroja za učenje i polaganje ispita. Uz to, treba kvalitetno reducirati gradivo, učenicima omogućiti interdisciplinarnost i izbornost predmeta te sadržaja, pa čak i Tjelesnog.

– To ne znači da na Tjelesni ne bismo išli, nego da bi učenici izabrali sportove koji im najviše odgovaraju i kojim će se rado baviti. Jer njegov cilj i je da se učenici više kreću i steknu navike bavljenja sportom, naglašavaju učenice.

Osim unaprjeđivanja školskih sadržaja i srednjoškolske strukovne prakse, važna točka preporuka je način izvođenja nastave. Suvremene metode poučavanja, praktično učenje i produktivniju nastavu, učenice smatraju najvažnijim aspektima kvalitetnog školskog sustava.

– Nastavno se gradivo treba predstaviti na različite načine; nekom odgovara kad nešto čuje, a nekom kad vidi. To se sve treba uzeti u obzir. Želimo manje domaće zadaće; iako je ona važna, treba nas se promatrati kao pojedince koji su možda vrhunski sportaši ili glazbenici, a ne nas toliko opterećivati obavezama. Želimo i da se uspješnost nagrađuje, da se učenicima kojima teže ide adekvatno pomogne, a da se djeca s poteškoćama u razvoju u sustavu ne zanemaruju. Da im se osigura prijevoz i podrška te prati njihov napredak i razvija ga se, jasno iznosi Karla Škrlec, učenica XVIII. gimnazije, dodajući da je pedagoško-psihološka priprema nastavnika nužna u kvalitetnom provođenju nastave.

Zadnjom su se točkom učenice osvrnule na promjene nužne u ocjenjivanju.

Različiti načini ocjenjivanja za različite tipove učenika

 – Treba riješiti problem neujednačenosti kriterija ocjenjivanja, ali i ravnomjerno rasporediti ispitivanja i testove tijekom godine. Pred kraj polugodišta imamo četiri testa tjedno, a ostatak godine nemamo ništa, govori Stela Tonner, učenica zagrebačke II. gimnazije, dodajući da je nasumično ispitivanje e-dnevnika često nepravedno.

Izdvojeni članak

Dugogodišnja tradicija: U školu idu pod maskama da izbjegnu usmeno ispitivanje

Napominje da se u svim školama treba organizirati dopunska i dodatna nastava; ima učenika koji imaju rupe u znanju, možda bi ih se njom riješili, a ima i učenika koji žele više, a prečesto im to sustav ne dopušta. Njihov trud treba nagraditi, posebno ako idu na natjecanja.

Ipak, učenice smatraju da rubriku zalaganja ne bi trebalo koristiti za kažnjavanje učenika.

– Na kraju, treba nam više razumijevanja za učenike. Različiti tipovi učenika zahtijevaju različite načine ocjenjivanja. Netko bolje govori, netko bolje napiše, a netko nacrta – učeniku treba dati priliku da pokaže što može, a u ocjenjivanju uzeti u obzir više elemenata. A treba nam i više razumijevanja za ukupnu opterećenost, ističu učenice.

Među ostalim točkama prijedloga preporuka navode važnost dostupnosti pravilne prehrane u školskim kantinama, kao i bolju preraspodjelu školskih praznika tijekom godine.

– Osim navedenih prijedloga, voljeli bismo kad bi u školama postojala profesionalna orijentacija na kojoj bi nam stručnjaci govorili o pojedinim područjima. Tako bismo pronašli sebe; shvatili bismo što nas zanima te bismo se oko tih područja više trudili, zaključuju učenice.

 Važnost sudjelovanja mladih u donošenju odluka: Preporuke poslali i ministrici Divjak, čekaju odgovor

Svojim su preporukama, koje su proslijeđene i ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak, od koje očekuju odgovor, članovi Mreže mladih savjetnika istaknuli važnost izricanja mišljenja mladih i njihovog adekvatnog sudjelovanja u donošenju odluka.

– Završila bih naše obraćanje vama našim zaključnim porukama donositeljima odluka o reformi obrazovanja: prvo, obrazovna reforma treba nam što prije, drugo, mi nismoroboti; želimo da nas škola pripremi za život… i treće, pitajte učenike kakve promjene žele u školi, potaknite ih da izraze svoje mišljenje; djeci se treba ostaviti više prostora, a njihovo mišljenje treba ozbiljno razmotriti i uzeti u obzir prilikom donošenja odluka, zaključno je rekla pravobraniteljica Pirnat Dragičević.