Zabluda je da dualno obrazovanje donosi učenicima veći broj sati prakse nego što su imali do sada

Dualni model obrazovanja eksperimentalno je uveden u 11 škola od ove školske godine i to za zanimanja prodavač, dimnjačar, staklar i kozmetičar. Ono čime se iz Ministarstva znanosti i obrazovanja najviše hvale kada govore o ovom modelu jest (1) činjenica da će učenici imati puno veći broj sati prakse kod poslodavca nego u postojećim modelima te da (2) će potpisivati ugovor s poslodavcem i za svoj rad dobivati plaću te će im teći staž. Međutim, prema već postojećem jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) praksa kod poslodavca već je obvezna i za taj rad naučnici su plaćeni. Štoviše, uspoređujući programe JMO-a i nove kurikulume dualnog modela, došli smo do saznanja da je broj sati rada kod poslodavca u dualnom modelu ustvari manji nego u JMO-u, suprotno očekivanjima, što su nam potvrdili iz Hrvatske obrtničke komore. Dodatno, još uvijek nisu postavljeni uvjeti i pravila kojima će se regulirati rad učenika.

Blaženka Divjak u RTL Direktu|Screenshot: RTL televizija

Modelu hrvatskog dualnog obrazovanja, eksperimentalni model koji je ove školske godine ušao u 11 škola opisan je kao “oblik strukovnog obrazovanja koji kombinira učenje u ustanovi za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti i u gospodarskome subjektu odnosno na radnome mjestu.” Ovo nije prvi model koji kombinira učenje u školi i praksu na radnome mjestu jer se takvo što provodi još od 2004. godine u vidu jedinstvenog modela obrazovanja u nekim trogodišnjim strukovnim školama (JMO). Osim jedinstvenog modela, postoji još i klasični model koji su uz eksperimentalni dualni model opcije srednjoškolcima koji ulaze u sustav strukovnog obrazovanja.

Loš copy/paste: Pronašli smo lude paradokse u strukovnom kurikulumu za dualno obrazovanje

Dualni model nije donio bitno povećanje učenja temeljenog na radu kako to propisuje Nacionalni kurikulum

Ono zbog čega se dualni model ističe u odnosu na postojeća dva modela trebao bi biti broj sati koji polaznici provode na praksi.

 – U odnosu na dosadašnje programe obrazovanja, ovaj oblik strukovnog obrazovanja sadrži bitno povećanje učenja temeljenog na radu koje se u najvećoj mjeri organizira u gospodarskim subjektima,stoji u Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje.

Bitno povećanje učenja temeljenog na radu za koje će učenici primati plaću, ono je što stalno ističu i iz Ministarstva znanosti i obrazovanja kada govore o dualnom modelu, pa se stječe dojam da do sada učenici strukovnih škola nisu imali velik broj sati prakse. Međutim, to baš i nije točna činjenica jer obvezna praksa kod poslodavca već postoji u vidu naukovanja, a naučnici potpisuju ugovore s poslodavcima i za svoj rad dobivaju naknadu.

Eksperimentalno krenuo model dualnog obrazovanja, a s njime i prvi problemi, ukinuta Povijest

Kada smo provjerili broj sati koje naučnici provode na praksi kod poslodavca i usporedili ga s brojem sati koje će kod poslodavca provesti učenici koji se školuju prema dualnom modelu, iznenadili smo se shvativši da se uopće ne radi o bitnom povećanju sati. Štoviše, uopće se ne radi o povećanju učenja temeljenog na radu koje se u najvećoj mjeri organizira u gospodarskim subjektima. Iako strukovni kurikulumi za 4 zanimanja koja se eksperimentalno provode po dualnom modelu nisu objavljena javno, nalaze se u našem posjedu, te smo tako mogli provjeriti i brojke koje za praksu propisuju ti kurikulumi (dimnjačar, staklar, kozmetičar, prodavač) i usporediti ih s brojkama prakse prema postojećem JMO modelu.  Za komentar smo se javili Hrvatskoj obrtničkoj komori iz koje su nam potvrdili naše sumnje.

– Kao što ste i sami primijetili broj sati praktične nastave, pa čak i u zanimanju kozmetičar (koji u dualnom obrazovanju traje 4 godine) manji je nego u JMO, što nas je neugodno iznenadilo. Postojeći jedinstveni model obrazovanja već objedinjuje teorijsko obrazovanje u školama i praktično naukovanje za rad u realnom sektoru. Očekivali smo da će osnova za eksperimentalni program dualnog obrazovanja biti upravo taj, već uhodani i funkcionalni jedinstveni model obrazovanja. Nažalost, to se nije dogodilo, kažu nam iz Komore.

Poslali su nam i tablice s usporedbom sati u programima jedinstvenog modela obrazovanja (JMO) i programima eksperimentalnog modela dualnog obrazovanja za svako od zanimanja koja su u eksperimentalnoj primjeni. Crvenom bojom u tablici smo obrubili dio koji se odnosi na praktičnu nastavu.

Dimnjačar: JMO vs Dualni
Kozmetičar: JMO vs Dualni
Prodavač; JMO vs Dualni
Staklar: JMO vs Dualni

Učenici koji trebaju krenuti na praksu još uvijek ne znaju kako će se ona točno regulirati

Škola za život počela bez tableta, a dualno obrazovanje bez gotovih kurikuluma

Novina koju donosi eksperimentalni model u strukovnim kurikulumima je potpisivanje ugovora o dulanom obrazovanju između učenika i gospodarskog subjekta kod kojeg provodi praktični dio nastave, kojim bi bili definirani poslovi koje učenik obavlja. Kako je već spomenuto, to neće biti prvi put da učenici obavljaju praksu kod poslodavca. Prema JMO-u učenici su pronalazili radno mjesto za naukovanje te potpisivali Ugovor o naukovanju. Ipak, sve više škola odustajalo je od JMO-a i prelazilo na klasični model zbog nedostatka mjesta za naukovanje kod poslodavaca i njihove potkapacitiranosti za obrazovanje naučnika te neučinkovitu provedbu nadzora te nastave. Ono po čemu bi dualni model mogao biti bolji jest činjenica da bi upis učenika u dualno obrazovanje trebao ovisiti o broju gospodarskih subjekata spremnih preuzeti obvezu obrazovanja učenika te o raspoloživome broju mjesta za učenje temeljeno na radu. Tako se ne bi događalo da učenici nemaju mjesta za odrađivanje prakse.

Međutim, drugi problemi ostaju te dodatno zabrinjava činjenica da još uvijek ne postoji detaljno razrađen plan o načinu na koji će se praksa kod poslodavca prema dualnom modelu provoditi niti što će sadržavati ugovor o dualnom obrazovanju. S time se slažu i iz Hrvatske obrtničke komore.

– Da situacija bude složenija, eksperiment s dualnim modelom obrazovanja postavljen je tako, da učenicima ne može jamčiti mjesta za praktičnu nastavu, a kamoli zapošljavanje nakon završenog obrazovanja. Njime se obvezuje poslodavca da s učenikom potpiše ugovor o radu, zbog čega je dužan uplaćivati doprinose, a to je mnogim našim članovima, kao i mikro i malim poduzetnicima, nepremostiva prepreka, jer ispada da za učenika, kojem se tek prenosi stručno znanje, preuzimaju jednake obveze kao za gotovog, izučenog radnika. Zbog dobrobiti naših učenika, smatramo da nije dobro da se promjenama, koje se tiču osjetljive teme zapošljavanja, pristupa bez jasno definiranih uvjeta. Ne smijemo zaboraviti ni moguće implikacije koje bi zapošljavanje učenika moglo imati na njihove mirovine jednog dana. Postoji također bojazan da bi roditelji mogli izgubiti pravo na korištenje olakšice za uzdržavanog člana obitelji, ukoliko se učenik zaposli, objašnjavaju iz HOK-a.

Prema Modelu hrvatskog dualnog obrazovanja “u prvoj godini obrazovanja, najkasnije do kraja prvog polugodišta prvog razreda, za dio učenja temeljenog na radu koji se provodi u gospodarskome subjektu učenik, odnosno njegov roditelj ili skrbnik ako učenik nije punoljetan, gospodarski subjekt te ustanova za strukovno obrazovanje sklapaju ugovor o dualnom obrazovanju koji sadrži propisane sastavnice”.

Trenutno se u eksperimentalnoj primjeni nalazi samo 11 škola, pa se ne radi o velikom broju učenika. Međutim, otkako je uveden ovaj obećavajući eksperimentalni model, nekoliko smo puta pisali o problemima koji su ga pratili. Analizirali smo na koji je način uopće postavljen prije nego li je ušao u škole, otkrili smo da kurikulumi nisu bili dovršeni na vrijeme, te smo pisali o paradoksima unutar samih kurikuluma čime smo htjeli ukazati na nedostatak temeljitosti u uvođenju eksperimentalnog modela dualnog obrazovanja.

One comment

  1. Još jedna prevara iz zgrade na Sveticama. Kao iz filma strave i užasa, a mi roditelji smo nasjeli na propagandnu mašineriju ministrice i njezinih nesposobnih suradnica. Upisi dijete u aksperiment dualnog obrazovanja i imati ce plaću i radni staž. Po svemu sudeči biti će “plača za stažem”. Užas

Odgovori