Zimski će odmor trajati više od tri tjedna, iako su sve glasnije ideje o uvođenju jesenskih praznika
Javno savjetovanje oko Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za narednu školsku godinu zatvoreno je jučer. Prema još uvijek neusvojenoj Odluci, zimski praznici trajat će nešto dulje no ove godine, čak 23 dana u odnosu na ovogodišnjih 19. Duljim zimskim praznicima dio sudionika javne rasprave nije zadovoljan te predlažu skraćivanje proljetnih i zimskih te uvođenje četvrtih, jesenskih praznika za školarce.
foto: pixabay
Sljedeće školske godine zimski odmor učenika trebao bi početi 24. prosinca 2018. godine, a završiti 11. siječnja 2019. Kada se pridodaju dani vikenda, ukupno će zimski praznici trajati 23 dana, nasuprot ovogodišnjih 19. Školska godina počinje dan ranije no 2017./2018., 3. rujna, ali i završava dan ranije nego ova, 14. lipnja.
Sudionici javne rasprave predlažu više kraćih praznika
No, nekolicina je onih koji se s datumima kalendara za nadolazeću školsku godinu ne slaže. Kraće trajanje odmora, ali njihov veći broj i bolju raspoređenost predlaže dio sudionika javne rasprave. Takav prijedlog dolazi i iz Talijanske srednje škole – Scuola media superiore italiana Rovinj-Rovigno.
– Mišljenja smo da bi nastavna godina trebala početi 7. rujna 2018. godine zbog klimatskih uvjeta, ali i zbog premalo vremenskog prostora između jesenskih rokova popravnih ispita, i obrane završnih radova i jesenskog upisnog roka i početka nove školske godine, da su zimski praznici predugački; učenicima je dovoljno odmora od Božića do Sveta tri kralja, tj. od 24. prosinca 2018. do 6. siječnja 2019., komentirala je ravnateljica škole Ines Venier.
Dodaje, trebalo bi skratiti i uskršnje praznike jer njihovo dugo trajanje utječe negativno na školarce koji se ‘previše opuste’. Venier predlaže i uvođenje neradnog dana, odnosno cijelog tjedna od 29. listopada do 2. studenog, kako bi se učenicima omogućio kratki predah u prvom polugodištu. Rovinjska srednja škola nije usamljena u razmišljanjima oko uvođenja četvrtih praznika.
– Prema datumima navedenim u ovom nacrtu, školska godina 2018./2019. za učenike osnovnih i srednjih škola izvodit će se u 180 nastavnih dana, odnosno 36 nastavnih tjedana. S obzirom da će učenici imati više nastavnih dana od preporučenog, predlažem da uvedete tjedan dana učeničkog odmora u prvom polugodištu (npr. od 29.10. – 2.11., 4 radna dana + 1 blagdan). U tom slučaju, nastavna godina trajat će 35 tjedana, odnosno 176 nastavnih dana. Smatram da su svim učenicima, a pogotovo učenicima s teškoćama u razvoju, potrebni češći i kraći učenički odmori kako bi uspješnije svladali ciljeve i ishode predviđene nastavnim planom i programom za određeni obrazovni ciklus. Usto, za vrijeme učeničkih praznika moguće je organizirati dopunsku nastavu za učenike kojima je takav oblik rada potreban, smatra Ivana Benjek.
I jedna majka koja je sudjelovala u javnoj raspravi, Nikolina Perkov Marin, smatra da zimski praznici traju predugo, da školska godina počinje prerano, a proljetni praznici preblizu su kraja školske godine.
– Smatram da bi se općenito bolji rezultati postizali uz više kraćih praznika tijekom školske godine, komentirala je Perkov Marin.
Dio komentatora želi da Dan učitelja bude nenastavni
Prije zimskih praznika, u prvom polugodištu učenici će imati još dva dana pauze – neradni je ponedjeljak 8. listopada kada se obilježava Dan neovisnosti, te četvrtak 1. studenog kada je blagdan Svih svetih. Dio komentatora prilikom javnog savjetovanja predlaže da nenastavni dan bude i petak 5. listopada, kada se obilježava Dan učitelja.
– Predlažem da Dan učitelja bude nenastavni dan. Učitelji ga mogu obilježiti stručnom ekskurzijom, posjetom kazalištu ili izložbi, team buildingom, imati svečanost na kojoj će se dodijeliti priznanja zaslužnim učiteljima i sl. Prihvaćanjem prijedloga pokazali biste da Vam je stalo do dizanja statusa prosvjetnih radnika. Tada će nas poštovati i čitavo društvo, jer mi učimo, odgajamo, prosvjetljujemo, a nerijetko i tješimo, razumijemo, pomažemo, opraštamo, dajemo drugu šansu, potičemo, motiviramo, mišljenje je Sanje Flegar.
Praksa u drugim europskim zemljama
Kraće trajanje i veći broj praznika tijekom školske godine nisu revolucionarna ideja, već takvi primjeri postoje i u pojedinim europskim zemljama.
Ovisno o pokrajini, tijekom školske godine njemački učenici imaju čak pet kraćih odmora i ljetni. U svim pokrajinama postoje jesenski praznici koji traju od četiri do 12 dana pa slijede božićni koji u većini pokrajina traju između deset i 13 dana. Krajem siječnja i početkom veljače odvijaju se zimski praznici od oko pet dana. Zatim slijede uskršnji praznici od desetak dana, a nakon toga praznici za blagdan Duhova, koji mogu trajati od pet do deset dana. Ljetni praznici u njemačkoj traju oko mjesec i pol.
Četiri odmora i ljetne praznike tijekom školske godine imaju, pak, nizozemski đaci. Jesenski odmor ondje traje oko osam dana, a nakon toga na redu su božićni praznici koji traju od 23. prosinca do 7. siječnja. Tijekom drugog polugodišta tamošnji učenici imaju dvoje praznike u trajanju između osam i deset dana. Ljetni odmor ondje također traje oko mjesec i pol.
No, valja napomenuti i kako bi uvođenje dodatnog, primjerice jesenskog odmora u Hrvatskoj iziskivalo i izmjene u samom Zakonu o odgoju i obrazovanju, budući da je ondje jasno navedeno kako ‘tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor’. Prema iskustvima iz prethodnih godina, Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola nisu doživljavale izmjene nakon javne rasprave. Hoće li ju doživjeti ova predstoji vidjeti 30. travnja, kada se očekuje objava izvješća s provedene javne rasprave.
