Nastavnica biologije svima zaključila pet: ‘Kada bi se mene pitalo, ona bi bila osoba godine’
Nastavnica biologije u Osnovnoj školi Borovje je baš svakom od otprilike 200 učenika viših razreda, zaključila za kraj godine ocjenu odličan iz biologije. Posljednjih dana se itekako poteže tema inflacije odlikaša u školama, a nije jasno zašto se nastavnica odlučila na ovaj drastičan potez.
– Pa ne možemo reći da odobravamo, ali svakako razumijemo postupak učiteljice. Ne mogu i ne želim govoriti u njeno ime, ali svakako razumijem ovaj izraz nezadovoljstva i razočaranja u sustav vrednovanja. Jer to znači da nakon čitave školske godine, sve ono praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje, nema nikakvoga smisla ako svi oni na kraju moraju imati zaključnu ocjenu odličan, rekla je Branka Štefok Bojadžija, ravnateljica Osnovne škole Borovje u Zagrebu, za RTL-ovu Potragu.
Zaključivanje je izgledalo ovako: ‘Ne prepoznaje temeljne pojmove i stručno nazivlje… Niti uz pomoć učitelja ne uspijeva reproducirati najjednostavnije nastavne sadržaje… 1 1 1 1 1 1 5. Zaključeno: Odličan, 5. Usvojenost bioloških koncepata: 2 1 3… Prirodoznanstvene kompetencije 2 1… Zaključeno: Odličan, 5.’
Na pitanje može li se nekoliko tjedana nakon kraja školske godine išta učiniti po tom pitanju, ravnateljica Štefok Bojadžija je objasnila da ne može.
– Ne. svjedodžbe su izdane, naši osmaši su upisani u svoje srednje škole i gimnazije, tako da je postupak za ovu školsku godinu završen, objasnila je ravnateljica Štefok Bojadžija.
Situaciju je prokomentirao i predsjednika sindikata Preporod, koji je rekao da kad bi se njega pitalo, ova nastavnica bi bila osoba godine.
– Kada bi se mene pitalo, ona bi bila osoba godine, a vrlo joj se lako može dogoditi opomena, kazna… Jer ako vi imate situaciju da vama 90 posto učenika ima odličnu ocjenu, a ovdje je samo 100 posto u pitanju. Nije to velika razlika. Ovih 100 posto, to je poruka, ovih 90, 80 ili 70 je užas. Ali učestali užas u našim školama, rekao je Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.
Inflacija odlikaša
Cijeli slučaj je za Potragu prokomentirala i bivša ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak.
– Netko kada je ostvario pravo više mu ga ne možete uzeti, ali je netko upisan temeljem toga, a netko je ostao ispod crte, treba vidjeti što je s tim, zaključila je Divjak.
No svi priznaju: problem postoji i radi se o inflaciji odlikaša i pritisku roditelja na njihov rad.
– Prvo su počele nestajati te najslabije ocjene, pa je najslabija ocjena postala trojka. I manje više onda, imali ste četvorke, petice. I priča je išla u tom smjeru da kada imate sve petice, onda više ništa nije petica, pojasnio je Stipić.
Upravo to se dogodilo i u osnovnoj školi Borovje.
– Učitelji su dulji niz godina izloženi različitim izazovima i pritiscima i mic po mic, malo po malo, tijekom svih ovih školskih godina ja bih rekla da govorimo i unazad 10 ili 20 godina, pomalo popuštaju i smanjuju kriterije ocjenjivanja. I ne bih rekla da mogu objektivno ocjenjivati uz sve te pritiske i izazove koje nosi njihov rad danas, zaključila je ravnateljica Štefok Bojadžija.
Nastavnica biologije s nama nije htjela razgovarati s ekipom Potrage o ovoj temi pa nisu do kraja jasni njezini motivi. Kako doznaju, nastavnica iz biologije je dosad svoj posao obavljala stručno i profesionalno. I bila je na glasu kao jedna od najstrožih učiteljica. Dio roditelja je ogorčen jer su njihova djeca, kažu, cijelu godinu učila, a na kraju su dobila jednaku ocjenu kao i oni koji to svojim radom nisu zaslužili.
Odgovor Ministarstva
Ekipa Potrage je poslala i upit Ministarstvu, koje je objasnilo kako nemaju saznanja o slučaju i uputili su ih na Agenciju. Agencija je dala šturi odgovor od pet rečenica u kojem su polovično odgovorili na tek 2 od 8 postavljenih pitanja. Na kraju su naveli kako se protive pritiscima i sugeriraju roditeljima da propisanim načinom štite svoja prava. To bi, valjda, trebalo riješiti sve operativne probleme u školama.
– Ministarstvo i cijeli taj aparat koji započinje sa školom (…) oni uvijek, njih takve stvari ne zanimaju, kada se dogodi neki eksces, onda gledaju kako da se stvari pometu pod tepih, a ako ni to nije moguće, onda se nastoji djelovati tako da vrijeme učini svoje, objasnio je Stipić.
Ovo je već drugi javno eksponiran slučaj u posljednje vrijeme, koji sugerira da je situacija u školama itekako alarmantna. No hoće li se što poduzeti po tom pitanju? Ili će se ponovno, kao u nedavnom slučaju Musić Milanović, najviše izložiti učitelja, a ne problem? Odgovor na pitanje jesu li ovi problemi inflacije odlikaša, ali i pritisaka roditelja prepoznati u Ministarstvu dala je i bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
– Pa je, ali ja bih rekla da Ministarstvo ima svijest o tome, ali je pitanje što je Ministarstvo. Pazite tamo radi 300 ljudi koji se bave različitim segmentima, od predškolskog do srednjoškolskog i visokog školstva. Bitno je da možda uprava, ministar, državni tajnici to prepoznaju i da daju jasnu poruku: ovo je dozvoljeno, ovo nije dozvoljeno, naglasila je Divjak.
‘Škola radi sjajno’
– Škola zaista radi puno, sjajno, imamo jako bogat kurikulum, prisutni smo u međunarodnim projektima, imamo mnogo mladih učiteljica koje su generator novih ideja, spremne su na izazove, brze promjene i mislim da koračamo pozitivnim snagama naprijed. I ne bih željela da zbog jednog izoliranog slučaja, jednog građanskog bunta ili neposluha jedne učiteljice padne sjena na rad svih djelatnika škole i čitave škole, rekla je ravnateljica Štefok Boradžija.
Poruka je svakako poslana, ali pitanje je hoće li se nešto promijeniti? Sudeći po odgovorima nadležnih, nitko se u prosvjetnoj vlasti nije previše uznemirio.
– Nije se to preko noći dogodilo i gotovo sam siguran da se ne može preko noći ni riješiti. Ali bi trebalo problem ozbiljno shvatiti i krenuti u vraćanje digniteta ocjeni, a onda preko ocjene ocjenjivačima, znači učiteljskoj struci, zaključio je Stipić.
– Ja pretpostavljam da je ova učiteljica ovo napravila kao gestu, ali gesta ne smije štetiti, poručila je Divjak.
Ovaj potez bio pretjeran i dio djece je zakinut, ali je uspio u tome da privuče pozornost i ukaže na ozbiljan problem. Naime, 60 posto svih učenika osnovnih i 26 posto srednjih škola prolazi s odličnim uspjehom. A lani je bilo 10 i pol tisuća više učenika s prosjekom 5.0 nego 2013. godine.