Nastavnica koja je radila na modularnoj: ‘Doći će do odljeva kadra koji je nespreman na promjene’
U strukovnim školama traje edukacija Agencije za strukovno obrazovanje vezano uz modularnu nastavu koja bi se trebala primijeniti u svim školama u Hrvatskoj početkom iduće školske godine. U razgovoru su nam tri nastavnice koje su radile na kurikulumima za modularnu otkrile kako je izgledala njihova edukacija, što misle o konceptu modularne te kako će se ostali nastavnici priviknuti na ovu promjenu, odnosno reformu.
Foto: Unsplash
Reforma strukovnog obrazovanja u obliku uvođenja modularne umjesto klasične nastave ove je školske godine krenula u eksperimentalnu fazu, a početkom iduće trebala bi se primijeniti u svim strukovnim školama u Hrvatskoj. Kako bi to bilo moguće, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih provodi edukacije nastavnika u školama.
U razgovoru s tri nastavnice strukovnih škola koje su radile na kurikulumima za modularnu i koje su članice radnih skupina, otkrili smo kako je izgledala njihova edukacija, jesu li zadovoljne istom te što misle o konceptu modularne na kojoj su i same radile. Strukovna nastavnica Ana Krelja iz Medicinske škole Pula sudjelovala je u izradi strukovnog kurikuluma te je naglasila kako su njeni odgovori osobni stav članice radne skupine za usmjerenje fizioterapeutski tehničar/tehničarka, a čija će primjena ići kroz modularnu nastavu.
– Prisustvovala sam jednoj edukaciji vezanoj za modularnu nastavu koja je bila isključivo usmjerena na članove radnih skupina. Također je bila održana i jedna radionica kojoj zbog zdravstvenih razloga nisam mogla prisustvovati. Konkretnih edukacija o modularnoj nastavi koje su usmjerene na nastavnike unutar škole nije bilo. Uvijek se usavršavanja dotiču modularne nastave kao novog izazova koji nas očekuje, no u vrlo reduciranoj formi i bez konkretnih smjernica. Tako da sa sigurnošću mogu potvrditi da pitanja na odgovore nisam dobila niti sam razriješila svoje nedoumice, govori nam nastavnica Krelja.
‘Svjesna sam povećanja opterećenja nastavnika i smatram da će rezultirati odljevom najkvalitetnijeg kadra iz škola’
Sve što zna o modularnoj saznala je istraživanjem i proučavanjem smjernica za izradu kurikuluma, skupova ishoda, modula i slično. No, unatoč tome, kako kaže, i dalje nije sigurna na koji način će se implementirati modularna nastava, ali je sigurna da nastavnici nisu adekvatno spremni za nju.
– Pišući dio strukovnog kurikuluma svjesna sam povećanja opterećenja nastavnika, posebice strukovnih nastavnika koji i sada rade s povećanim opterećenjem i smatram da će rezultirati odljevom najkvalitetnijeg kadra iz škola. Naime, da vam predočim osobni stav i razloge tog mišljenja. Nastavnici su završili jednopredmetne ili dvopredmetna nastavničke studije u trajanju tri ili četiri godine prije tzv. ‘Bolonje’ te za četiri godine obrazovanja dobili priznanje na razini magisterija za odrađenih 240 ECTS bodova. Suprotno tome ja sam završila prvostupništvo fizioterapije na Medicinskom fakultetu u Rijeci i ostvarila 180 ECTS bodova. Završila sam dopunsko pedagoško obrazovanje nastavnika pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli kroz 15 mjeseci uz stečenih dodatnih 62 ECTS boda. Unatoč tome što sam po bodovima opterećenja studija bila izjednačena s općeobrazovnim nastavnicima, moja norma je bila veća za u prosjeku pet sati tjedno, dok je plaća bila manja u prosjeku 250 eura. Potom sam pri zdravstvenom studiju u Rijeci završila magisterij iz fizioterapije koji nosi dodatnih 120 ECTS bodova, a u međuvremenu sam i napredovala u zvanje nastavnik mentor, objašnjava nam Krelja.
‘Definitivno sam za modularnu nastavu, ali ne uz ovaj postojeći pravilnik o normi i ne za ovu plaću’
Ali, s dolaskom modularne smatra kako će se obujam posla uvođenjem modularne najviše preliti na strukovne nastavnike, što bi dovelo do odlaska nastavnika u industriju. Ipak, naglašava kako nije protiv modularne nastave, ali smatra da svakako treba bolje pripremiti nastavnike na ono što ih očekuje.
– U konačnici sam dostigla svojim primanjima jednog općeobrazovnog nastavnika koji ima u visokom obrazovanju stečenih 240 ECTS bodova i nije napredovao dok ja istovremeno imam napredovanje u nastavnika mentora te 482 ECTS boda visokog obrazovanja, a pritom i dalje imam pet sati više u normi. Uzevši u obzir da veći dio aktivnosti strukovnih škola nose upravo strukovni nastavnici koji su uglavnom i razrednici. Sve to zajedno uz jednu izazovnu promjenu koju nosi modularna nastava, a koja će se preliti uglavnom preko strukovnih nastavnika neminovno vodi odljevu najkvalitetnijeg kadra koji je nespreman na promjene, ali je itekako svjestan svojih mogućnosti zarade u privatnom sektoru. Temeljem svih saznanja definitivno sam za modularnu nastavu, ali uz bolju pripremljenost nastavnika i pod drugačijim uvjetima, ne uz ovaj postojeći pravilnik o normi i ne za ovu plaću, poručila je nastavnica Krelja iz Medicinske škole Pula.
‘Svi imamo strah od novog i promjena, a promjene ne moraju biti loše’
Ana Špoljarić, po zanimanju magistra ekonomije, radi kao nastavnica strukovnih predmeta u Trgovačkoj školi u Zagrebu. Od 2021. godine članica je radne skupine za izradu sektorskog kurikuluma i strukovnih kurikuluma u sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija. Kao član te radne skupine i nastavnik prošla je, kako kaže, broje edukacije vezane uz uvođenje modularne nastave. Zadnja edukacija na kojoj je sudjelovala bila je u ožujku ove godine na Danima strukovnih nastavnika u Šibeniku o kojoj smo tada i pisali.
– Tijekom radionice složili smo se kako navedene aktivnosti provodimo i sada tijekom pripreme učenika za natjecanja, Erasmus projekte i slične aktivnosti, no ovom reformom dobivamo više mogućnosti u nastavnom procesu za sve učenike, a ne samo za one koji se izdvajaju kao daroviti. Nakon edukacije i naša se škola intenzivno počela pripremati za uvođene modularnog pristupa na način da smo već od rujna ove školske godine uveli nastavu u obliku blok satova za sve strukovne predmete. Time smo olakšali izvođenje projektne nastave i istraživačkog rada učenika naše škole, otkrila nam je Špoljarić.
Ipak, ona kao i njena kolegica Krelja iz Medicinske škole Pula, slaže se kako je potrebno više edukacija za nastavnike koji bi u ovu reformu trebali ući školske godine 2024./2025.
– Potrebno je nastavnicima približiti što se od njih očekuje, jer svi imamo strah od novog i promjena, a promjene ne moraju biti loše. Mogu nam donijeti i nešto dobro. Navest ću primjer, pri obradi nastavnih sadržaja iz modula Uvod u poduzetništvo moguća je suradnja nastavnika Povijesti i nastavnika strukovne grupe predmeta na način da profesor povijesti održi sate u tom modulu vezane uz povijesni razvoj poduzetništva, poručila je nastavnica Špoljarić.
Nastavnice su uglavnom zadovoljne edukacijama ASOO-a
Iz Strukovne škole Pula na radionici ‘Kurikulum ustanove, model i primjena’ sudjelovala je Ana Milovan i to 23. studenog ove godine. Edukativna radionica održana je u njenoj školi i trajala je tri sata i 15 minuta.
– Edukacija je bila namijenjena ravnateljima, satničarima i stručnim suradnicima strukovnih škola s područja Istarske županije. Predavači su bili pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja Vesna Anđelić i viši stručni savjetnik za šumarstvo, preradu i obradu drva u Odjelu za kurikulum, razvoj i praćenje Josip Ivoš. Bilo je oko 40 sudionika iz istarskih srednjih strukovnih škola – Pula, Rovinj, Buje, Poreč, Pazin. Iz naše su škole sudjelovali: ravnatelj, pedagoginja, satničar i školska knjižničarka, navodi Milovan.
Dodaje kako je edukacija bila interaktivna i radioničkog tipa te da su nakon izlaganja slijedili zadatci. Nakon što su izlagači objasnili razliku između sektorskog i strukovnog kurikuluma i zakonodavni okvir i predstavili kurikulum ustanove koji bi trebao zamijeniti tri dokumenta – kurikulum škole, godišnji plan i program i izvedbeni kurikulum te nakon što su objasnili kako će funkcionirati moduli, sudionici edukacije dobili su zadatak u kojem su trebali na praktičnim primjerima primijeniti sve što je rečeno.
– Uslijedilo je izlaganje o strategijama planiranja modularne nastave u strukovnim školama. Predavači su navodili dosta primjera i smjernice za primjenu strukovnih kurikuluma i izradu kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje u praksi. Potom je uslijedio zadatak koji je za svaku grupu bio različit, na konkretnom primjeru planirali smo modularni proces učenja i poučavanja (cilj, ishode, teme, način provedbe, resurse, grupiranje učenika…). Po završetku, svaka je grupa izložila svoj primjer. Predavači su u povratnoj reakciji dali i sugestije što se može bolje. Potom su predavači još konkretnije izlagali kako planirati modularnu nastavu i aktivnosti kroz školsku godinu, s jedne strane kako planirati opterećenje učenika, a s druge zaduženja nastavnika i zatim kako napraviti izračun satnice po modulima. U konačnici je i na konkretnoj školi, Srednjoj školi Stjepana Sulimanca, pokazano kako funkcionira kurikulum ustanove, ispričala je Milovan.
‘Korisno bi bilo organizirati još edukacija’
Kaže kako je zadovoljna tom edukacijom jer su ostvareni planiran ishodi učenja, a to su: kako razlikovati sektorski i strukovni kurikulum, objašnjene su sastavnice strukovnog kurikuluma s naglaskom na module, raspravljeno je o modularnom procesu učenja i poučavanja te je identificirana tehnika planiranja modularnog procesa učenja i poučavanja.
– Predavači su odgovarali na sva pitanja kojih je bilo jako puno, a najviše pitanja bilo je povezano s opterećenjem nastavnika i učenika i kako napraviti raspored. Primjerice što u situacijama kada učenik dobije nedovoljan iz jednog modula koji je završio u listopadu, a recimo da je riječ o modulu koji se provodio u laboratoriju, kako će nastavnik u dopunskoj nastavi raditi s tim učenikom (kako bi naknadno ostvario ishode i ispravio negativnu ocjenu), ako je laboratorij zauzet zbog nekog drugog modula, odnosno kako uopće isplanirati sve potencijalne situacije koje se mogu dogoditi tijekom nastavne godine. Kurikulum ustanove na početku godine valja vrlo precizno planirati, a ispada da se u tom trenutku ne znaju sve kadrovske i prostorne potrebe do kojih će naknadno doći, rekla je Milovan.
Smatra kako je teško zaključivati na temelju jedne radionice na kojoj je prisustvovala. Ali, iz odgovora predavača na edukaciji, kaže kako se može pretpostaviti da neke stvari u praksi možda budu kompliciranije nego što se sada čini.
– Korisno bi bilo organizirati još edukacija u kojima će se još konkretnije učiti o tome kako izraditi kurikulum ustanove i kako planirati modularni proces učenja. Predavači su rekli da će održati još niz edukacija i to mi se čini jako važnim s obzirom na to da se radi o velikim i strukturnim promjenama. U našoj školi postoje i JMO programi (frizer, stolar, mesar, pekar) gdje su učenici tri dana u školi, a tri dana na praksi, tako da se uvjetno može reći da nešto slično modularnom procesu učenja mi već imamo, poručila je Milovan iz Strukovne škole Pula.
