Nastavnici u online nastavi: ‘Sat vremena preko telefona smo im objašnjavali kako otvoriti online kolegij’
Agencija za znanost i visoko obrazovanje predstavila je rezultate svog istraživanja ‘Visokoškolski nastavnici i pandemija: akademski i psihološki izazovi’. Pokazalo se kako je nastavnicima željeni oblik nastave onaj uživo, a ispitalo se kakvo je bilo njihovo iskustvo u vrijeme pandemije koronavirusa akademske godine 2020./2021. kada je dominantni oblik nastave bio mješoviti odnosno hibridni oblik. Rezultati su pokazali s kojim su se izazovima nastavnici susreli u online nastavi te kako je to sve imalo utjecaj na njihovo psihološko funkcioniranje na nastavi.
Foto: Unsplash
U online anketi sudjelovalo je više od 1.200 nastavnika iz visokog obrazovanja. Odgovorili su na pitanja oko kvalitete i organizacije nastave tijekom pandemije, digitalne kompetencije za primjenu IKT-a i e-učenja u nastavi, njihovo psihološko funkcioniranje nastavnika tijekom online nastave i pandemije te njihovu znanstvenu, stručnu i umjetničku aktivnost.
Kako je akademske godine 2020./2021. dominirao hibridni, odnosno mješoviti oblik nastave, većina nastavnika u anketi je reklo kako ipak preferiraju nastavu uživo. Ti podaci poklapaju se s podacima istraživanja AZVO-a ‘Studenti i pandemija: kako smo (pre)živjeli?‘ od prošle godine gdje su i studenti rekli da im je najbolji oblik nastave onaj uživo zbog direktnog kontakta s nastavnicima i kolegama.
Većina nastavnika je rekla da im je potrebno puno više vremena za pripremu online nastave nego za nastavu uživo
Kao ključne izazove u organizaciji nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19 nastavnici prepoznaju povećano radno opterećenje, osiguravanje kvalitete nastave, nejednakosti među studentima u smislu dostupnosti računala i interneta te prostorna ograničenja visokih učilišta u smislu na osiguravanje dovoljnog razmaka među studentima.
– Još uvijek dok važem, smatram da je online nastava donijela više loših stvari nego dobrih. Mislim da je motivacija za sudjelovanje u nastavnom procesu bila dosta niska. Ja to gledam kao da odeš u kazalište i gledaš predstavu na malom ekranu. Morali smo puno više energije uložiti da se studenti angažiraju u nastavi, stoga smo osmislili jedan alat, jednu aplikaciju za nastavnike koja detektira slušaju li studenti i jesu li aktivni na online nastavi, objasnio je na okruglom stolu Nikola Kadoić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.
Gotovo 70 posto ispitanih nastavnika zadovoljno je kvalitetom izvedbe nastave u smislu predavanja, ali su manje zadovoljni izvedbom praktične nastave i kvalitetom interakcije sa studentima u virtualnom okruženju. Većina nastavnika je rekla da im je potrebno puno više vremena za pripremu online nastave nego za nastavu uživo te da su primijetili nedostatak slobodnog vremena.
‘Meni je mučno bilo od razgovora s crnim zaslonima’
Problem za nastavnike predstavljala je i neaktivnost studenata u online okruženju te činjenica da studenti teže prate i razumiju sadržaj kolegija u online nastavi. Značajan postotak nastavnika smatra da na online način ne mogu pripremiti studente za sve oblike vrednovanja i ocjenjivanja, a dio nastavnika se žalio da studenti očekuju da će im oni biti dostupni online od 0-24.
– Meni je mučno bilo od razgovora s crnim zaslonima, meni je mučno bilo kada sam vidio desetke upaljenih zaslona jer ni ne znaju da je nastava završila. Osjećao sam se frustriranim, nije to bilo to. Mislim da jedan visokoškolski nastavnik mora imati komunikaciju uživo sa studentima. Nije važno što mi mislimo o nama, važno je što studenti misle o nama i izvođenju nastave u pandemiji. Kad sam ih pitao da nas ocjene moram priznat da rezultat nije sjajan. Bila je neka šestica od 10 i ja sam bio zatečen. Osim toga, pitam se koliko su studenti kompetencijski spremni nakon što smo im mi, umjesto prakse uživo, poslali YouTube s videom kako se nešto praktično radi umjesto da su sami to radili. Postavlja se pitanje koliko su oni spremni za tržište rada s takvim kompetencijama i jesmo li mi smjeli uopće tako napraviti zato jer drugačije nismo mogli. Ali, to ćemo tek vidjeti kakvi će rezultati biti, rekao je profesor Dražan Kozak sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
‘Mi smo nastavnicima objašnjavali po sat vremena kako otvoriti online kolegij i kako će raditi u online nastavi’
Što se tiče digitalnih kompetencija za primjenu IKT-a i e-učenja u nastavi tijekom pandemije, njih 72 posto smatra da ima dobre i jako dobre digitalne kompetencije za podučavanje u visokom obrazovanju. Njih 59 posto smatra da im je potrebno dodatno stručno usavršavanje u digitalnoj pedagogiji, a njih 54 posto smatra da im je potrebna dodatna edukacija u suvremenim tehnologijama. Najviše nastavnika podučavalo je studente kako pronaći informacije na internetu te kako prepoznati kvalitetne izvore informacija.
– Alarmantno je da se digitalne tehnologije i dalje koriste primarno za postavljanje sadržaja kolegija na internet. Ono što smo mi prošli u centru u pandemiji jesu konzultacije telefonom. Mi smo nastavnicima objašnjavali po sat vremena kako otvoriti online kolegij i kako će raditi u online nastavi. Druge zemlje u Europi su otvorenije u prihvaćanju digitalnih tehnologija u obrazovni sustav. Preko 50 posto zemalja ima hibridni oblik nastave neovisno o pandemiji. Mi smo još stvarno u začetu, mislim da imamo 13 akreditiranih online studija u Hrvatskoj. Sveučilišta više neće biti mjesta gdje će studenti doći samo slušati nastavu, kada strani studenti vide da kod nas nema online studija, niti jedan ne bude želio tu studirati. Možda na jedan semestar da, ali ne na godinu, dvije i tu jako zaostajemo i moramo digitalizirati studiranje što prije, istaknula je Sandra Kučina Softić iz Srca.
‘Najviše će stradati mladi ljudi. Što smo mi kao Sveučilište učinili po tom pitanju? Ništa’
Što se tiče psihološkog funkcioniranja nastavnika tijekom pandemije, podaci istraživanja pokazali su da oko polovina ispitanih nastavnika, njih 48 posto, osjeća se umjereno uznemireno cjelokupnom pandemijskom situacijom, dok je situacija jako ili vrlo jako/ekstremno opterećujuća za 28 posto nastavnika. Oko trećine nastavnika procjenjuje da se njihovo tjelesno zdravlje i psihičko stanje pogoršalo. Oko 40 posto nastavnika su u različitom stupnju nezadovoljni svojim životom, dok je njih 39 posto općenito zadovoljno svojim životom.
– Najviše će, nakon pandemije, stradati mladi ljudi, a posebice žene. Što smo mi kao Sveučilište učinili po tompitanju? Ništa. Na drugim sveučilištima su se osnovala savjetovališta, a kod nas? 13 posto nastavnika smatra da treba potražit psihološku pomoć, a samo njih šest posto je zatražilo pomoć. Zamislite sada da se ovdje ne radi o psihološkom zdravlju, zamislimo da se radi o pogoršanju vida kod nastavnika i da je samo tako mali postotak potražio pomoć u vezi toga. Problem sa psihičkim zdravljem ima više od 50 posto studenata. Što će uobičajeno balkanski način razmišljanja napraviti? Reći će tim ljudima pomozi si sam, sredi se, jer ako i kažeš da te nešto muči to je znak slabog karaktera, poručila je profesorica Nataša Jokić Begić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Naših studenata je sve manje, studentima iz Ukrajine treba ponuditi da kod nas studiraju
Na okruglom stolu podijelila je i anegdotu koja je doživjela na svom kolegiju kada su se studenti vratili u učionice.
– Mi smo već ušli u dvorani i ulazi student u odijelu. Gledamo ga svi u čudu, na što mi on kaže ‘Profesorice, obukao sam odijelo jer je ovo jedino mjesto gjde izlazim. Kasnije ću stati kraj povrća i voća u trgovini i loviti cure’. Rekao je to i tada me je lupilo da je to zapravo jedina socialna interakcija jednog mladog dečka od 23 godine, objasnila je Jokić Begić.
Profesor Kozak osvrnuo se na veliki nedostatak broja studenata u Hrvatskoj koji dramatično pada posljednjih pet godina i naveo je kako bi fakulteti, odnosno sveučilišta u Hrvatskoj trebala ponuditi izbjeglicama iz Ukrajine da upišu studije kod nas, no da mnogi ne shvaćaju koliko je to sada ogromna prilika. Više detalja i podataka istraživanja možete pogledati na poveznici.
