Nastavnike očekuje rast koeficijenata: Doznajemo koliko bi to povećanje moglo iznositi
Kraj 2023. je sve bliže, a od nove godine trebali bi se krenuti ostvarivati dogovori oko povećanja plaće nastavnika kroz rast koeficijenata. Osim toga, iduća godina je superizborna te je moguće da će doći do izmjene vlasti. Prosvjetni sindikati otkrili su nam što očekuju od nove Vlade ako dođe do promjene, a iz jednog su nam neslužbeno otkrili koliko bi trebalo iznositi povećanje koeficijenata, odnosno koliko bi mogli iznositi minimalni, a koliko maksimalni koeficijenti za nastavnike.
Foto: srednja.hr
Kada bi se pitalo nastavnike da mogu zaželjeti jednu želju za nadolazeće blagdane, velika većina, ako ne i svi, sigurno bi rekli – povećanje plaće. S obzirom na to da smo ušli u prosinac, posljednjih mjesec dana u 2023. prije nove godine, nastavnici su sve bliže tome da im se želja i ispuni. Ipak, mnogi nisu zadovoljni povećanjem koje su dobili.
Podsjetimo, ovog listopada sindikati su prihvatili ponudu Vlade nakon pregovora o plaćama zaposlenih u javnoj službi, što uključuje i nastavničko osoblje. Ponuda uključuje rast osnovice od pet posto, odnosno povećanje osnovice za 45 eura što je bilo vidljivo već na plaći u studenome, odnosno primijenilo se na plaću za listopad. Uz to ide i povećanje božićnice s 232 eura na 300 eura, uskrsnica od 100 eura te dodatno povećanje plaće kroz koeficijente za 2024. što bi, prema projekcijama Vlade, u prosjeku trebalo biti 12 posto. Sindikati su tražili i ‘osigurač’ vezano uz uredbu o novim koeficijentima. Ako ta uredba ne bude donesena do 1. ožujka 2024. i ako se neće vidjeti njeni rezultati, onda će se ići u nove pregovore oko visine osnovice.
Neslužbeno se doznaje koliko bi trebali iznositi novi minimalni i maksimalni koeficijenti
No, koliko i kada točno će doći do povećanja koeficijenata? Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić kaže kako je na ta pitanja nemoguće precizno i pouzdano odgovoriti u omom trenutku. Ali, s nama je podijelio neslužbene podatke, odnosno podatke o tome koliko se očekuje da bi koeficijenti mogli narasti u narednom periodu.
– Neslužbeno se doznaje da bi se bazični koeficijent, dakle, 1,406 koliko iznosi koeficijent neunaprijeđenog učitelja i nastavnika, u odnosu na postojeći hibridni koeficijent koji 1,737 trebao povećati oko 11- posto i iznositi 1,930. Ako bi 1,90 bio minimalan koeficijent, onda bi maksimalni, onaj izvrsnog savjetnika trebao iznositi oko 2,50. Napominjem da se radi o neslužbenim informacijama. Također, neslužbeno se doznaje da će prve plaće, isplaćene prema novim koeficijentima, biti isplaćene u travnju, rekao nam je Stipić.
‘U sustavu je čitav niz podcijenjenih radnih mjesta o kojima također treba voditi računa’
Na pitanje za koji je stav sindikata, konkretno Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, predsjednica Nada Lovrić odgovara da nije pitanje treba li se koeficijent nositelja obrazovanja na svim razinama povećati, već je pitanje ‘koliko je stvarno obrazovanje važno’.
– Jer, ako jest važno, a mi znamo da jest, onda se to mora reflektirati i kroz rast koeficijenta. Ne može se dogoditi da sada radna mjesta sa sličnom složenosti poslova, ali nemaju toliki utjecaj na društvo, imaju iste ili čak i više koeficijente jer to samo znači da i dalje idemo putem obezvređivanja nositelja obrazovnog procesa. Osim toga, nije samo koeficijent učitelja, nastavnika i profesora važan. U sustavu je čitav niz podcijenjenih radnih mjesta o kojima također treba voditi računa pa u ovom trenutku licitirati s konkretnim koeficijentima nije dobro, objasnila je Lovrić.
Povećanje koeficijenata se očekuje za sve radnike u odgojno-obrazovnom procesu
Dodala je kako Vlada u prosincu planira prezentirati kompletnu uredbu o koeficijentima sindikatima na savjetovanje te da im ostaje za vidjeti jesu li njihova očekivanja ispunjena ili ne. Stipić je naglasio kako se povećanje koeficijenata očekuje za sve radnike u odgojno-obrazovnom sustavu te da je najavljeno izjednačavanje koeficijenata tajnika i računovođa s visokom stručnom spremom i koeficijenata tajnika i računovođa.
– Ako će doći do izjednačavanja koeficijenata učitelja s višom i visokom stručnom spremom, istog bismo se principa trebali držati i kada se radi o nenastavnom osoblju. Vezano uz neka druga pitanja poboljšanja materijalnog položaja nenastavnog osoblja, kao što je npr. mogućnost napredovanja ili ostvarivanje prava na bonus, konačna će rješenja ovisiti o predlagaču novog Zakona o odgoju i obrazovanju. Vezano uz donošenje zakona, uvijek je važno napomenuti da se o njihovu sadržaju ne pregovara te da sindikati mogu samo sugerirati rješenja i očitovati se na predložena rješenja, istaknuo je Stipić.
Lovrić podsjeća kako tehničko osoblje u štrajku 2019. nije dobilo povećanje kroz koeficijent već kroz dodatak na plaću u istom iznosu od 6,11 posto. Naglasila je i da se novim uredbama nastoji izjednačiti plaća svim radnim mjestima slične složenosti u sustavu javnih i državnih službi te da očekuju da će se izboreni dodatak ugraditi u hibridni koeficijent pa da će plaće i tehničkom osoblju sukladno tome rasti.
Što sindikati očekuju od (nove) Vlade nakon izbora iduće godine?
Osim što se iduće godine očekuje promjena u visini plaće djelatnika u obrazovnom sustavu, moguća je i promjena na političkoj sceni. Naime, 2024. je superizborna godina gdje nas očekuju izbori za europski parlament, parlamentarni i predsjednički izbori. Tako da postoji mogućnost da ćemo nakon izbora možda imati novu Vladu, a iz Preporoda i NZSZSSH-a poručuju – njihova očekivanja ostaju na razini.
– Nakon što se promijenio sastav Pregovaračkog odbora sindikate javnih službi očekuju se pregovori, a potom i potpisivanje Temeljnog kolektivnog ugovora. Ovu bi priliku sindikati trebali iskoristiti, osim za podizanje cijene rada, poboljšanje postojećih i ugovaranje novih materijalnih prava kao što su npr. isplata 13. plaće i naknade za troškove prehrane radnika, za prepravku niza postojećih odredbi, uvažavajući maksimalno dosadašnja tumačenja Povjerenstva za tumačenje. Aktivnosti sindikata u idućoj će godini ovisiti o sadržaju propisa koji će se donijeti početkom godine. Ponajviše mislim na Zakon o plaćama i uredbe koje ga prate. Ako sadržaj ovih propisa iznevjere očekivanja članova, sindikati će se morati angažirati oko njihove korekcije, poručio je Stipić.
Lovrić je pak istaknula kako se NZSZSSH ne oslanja samo na rast plaća, a objasnila je i zašto.
-Od svake Vlade pa tako i buduće, očekujemo stvarno djelovanje na promicanju važnosti obrazovanja, povećano ulaganje u obrazovni sektor, kako u bolji ekonomski i društveni položaj radnika u obrazovanju jednako, tako i u materijalne uvjete koji su nužan preduvjet za kvalitetan nastavni proces. U obrazovanje se isplati ulagati jer nam je cjeloživotno obrazovanje jednina i stvarna poluga osobnog razvoja građana, razvoja gospodarstva ali i društva u cjelini. Zato naša stremljenja i očekivanja ne mogu biti zadovoljena pukim rastom plaća u obrazovanju, već očekujemo i neprekidno promoviranje važnosti obrazovanja, govori nam Lovrić.
