Vođenje bilješki na nastavi ili predavanjima faktor je koji će vam uvelike olakšati pripremu gradiva za ispite. Iako često to ne želimo priznati one su vrlo bitne jer osim što učimo dok ih pravimo, osiguravaju nam sistematiziranost informacija koja je nužna ukoliko želimo efikasno pripremati ispite. Njihova važnost je neosporna, no često se događa da ljudi krivo vode bilješke te sami sebi stvaraju veću konfuziju nego da ih ne vode uopće.
Pravilno vođenje bilješki je sposobnost koja vam može uštediti mnogo vremena. Pravilna sistematizacija gradiva možda nije potrebna u srednjoj školi kao što je to na fakultetu zbog mnogo više informacija koje morate prihvatiti. Htjeli mi to prihvatiti ili ne bilježenje je vrlo bitan faktor.
Funkcije vođenja bilješki su višestruke. Kao prvo one nam služe kako bismo lakše usmjerili pažnju na bitne djelove gradiva, jer se lakše koncentrirati na određene informacije ukoliko ih bilježimo na papir. Bilježenje je također korisno za vanjsko skladištenje informacija te za njihovu sistematizaciju.
Primjeri, struktura i pogođena bit su ključ dobrih bilješki
Prije no što se primimo uputstava o pravilnom vođenju bilješki valja utvrditi kome zapravo ovakva sistematizacije i sažimanje gradiva najviše koristi i kakve su bilješke najbolje. Dokazano je kako učenici sa slabijim predznanjem imaju najviše koristi od njih. Naravno, to vrijedi samo za slučaj da su zapisi dovoljno opširni i da sadržavaju glavnu ideju gradiva te kad prate strukturu predavanja.
Stručnjaci ističu kako je vrlo zgodno da bilješke sadrže primjere za apstraktne ideje jer se na taj način olakšava razumjevanje istih te učenicima olakšava prisjećanje.
Preporuka za vođenje
Najbitnije je stvoriti hijerarhijsku strukturu među novim informacijama. Glavna ideja mora zauzimati centralnu poziciju (ne nužno položajem na papiru). Važno je glavnu ideju pravilno objasniti te istaknuti njene karakteristike koje će kasnije biti podloga za daljnje širenje.
Ispod glavne ideje dobro je smjestiti ostale bitne pojmove i informacije te ostaviti malo prostora za ilustraciju primjera. Podsjetnike i manje bitne informacije smjestite na margine papira na kojem vodite bilješke. Naravno nemojte pretrpavati papir informacijama jer ćete se pogubiti. Ukoliko je to moguće dobro je grafički prikazati strukturu ili načiniti popis.
Pri tom koristite jednostavne termine nabrajanja i numerirajte svoje bilješke kako biste se u njima lakše snalazili.
Par trikova nije na odmet
Upotreba kratica znatno će vam ubrzati sam proces bilježenja što je važno ukoliko vas profesor ne čeka ili brzo predaje. Valja napomenuti kako je najbolje da se držite onih univerzalnih kratica. Razlog tomu je taj što ako izmišljate svoje kratice možete zaboraviti sistem po kojem ste ih pravili i umjesto bilješki ćete imati hrpu šifriranog smeća.
Kad ‘hvatate’ predavanje dobro je ostavljati rupe u bilješkama kako biste mogli ubaciti informacije koje ste zaboravili ili koje je profesor otkrio u nastavku izlaganja, a vezane su za određeni dio gradiva.
I na kraju moramo napomenuti ono što mnogi zaboravljaju, a to je da vođenje bilješki nije gotovo kad profesor završi s izlaganjem. Bilježite i bitne djelove rasprave koja se povede na predavanu temu jer neke bitne informacije na površinu izađu tek tada.
Kako s bilješkama postupati nakon predavanja
Ukoliko zapišete sve bitno što je profesor pisao, već ste mnogo napravili, no da biste do kraja oplemenili svoj trud bilo bi dobro napraviti još par sitnica nakon što izađete s nastave. Kao prvo pročitajte svoje zabilješke još jednom te ih usporedite s onim što su zapisali vaši prijatelji i kolege. Korigirajte ih po potrebi te nadopunite detaljima iz vezane literatura.
Na kraju dodajte još i primjere iz vlastitog iskustva koja su vezana za gradivo i potom sve zajedno pročitajte još jednom.
Učinite li sve ovo vaše učenje za ispit će biti znatno kraće, a ocjena bolja.
