Naučite učiti – sve što morate znati o pripremama ispita
Tijekom desetak, petnaest godina koliko se već obrazujete položili ste stotine testova i ispita, a dane i dane ste proveli učeći. No jeste li se ikada zapitali znate li zapravo kako učiti?
Profesori nerijetko upozoravaju kako velik broj njihovih učenika i studenata zapravo ne zna učiti. Iako na prvi pogled smiješno zvuči to je istina. Ukoliko ste se doveli u situaciju da vam fali vremena i da imate osjećaj da ništa ne znate na ispitu, a učili ste, onda spadate u ovu skupinu.
Jedan od najbitnijih faktora prilikom pristupanja postupku učenja je razmišljanje unaprijed. Ukoliko spremate ispit bitno je da dovoljno rano saznate one najvažnije informacije kao što su obujam gradiva i tehniku ispitivanja. to će vam pomoći kako bi lakše odredili vrijeme koje vam je potrebno za kvalitetnu pripremu.
Nakon što ste prikupili literaturu i napravili prvu procjenu odredite si raspored i zadajte dnevne ciljeve kojih ćete se pridržavati. Nije loše sebi odrediti i slobodne dane kao nagradu za dobro odrađen posao ili položen ispit.
Kako učiti efikasno?
Da biste učili efikasno dobro je znati jeste li vizualni, motorički ili slušni tip učenika te tome prilagoditi svoj pristup. Naravno, ako učite na način koji vam ne odgovara trošit ćete više energije, a učinak će biti slabiji.
Vrlo bitno za vašu učinkovitost može biti i vrijeme i mjesto na kojem učite. Istraživanja su pokazala da je lakše zadržati koncentraciju ukoliko uvijek učite na istom mjestu. Nije loše ni to da uvijek počinjete u isto vrijeme jer ćete stvoriti osjećaj navike te će vam se biti lakše motivirati.
Kako bi se koncentrirali bitno je da prilagodite okolinu na način da bude pogodna za učenje. Osigurajte si dovoljno svjetla i tišine te uklonite sve potencijalne distraktore iz okoline.
Organizacija je ključna
Ukoliko dobro isplanirate pripremu i sačuvate dovoljno motivacije da se plana pridržavate već ste napravili pola posla. Na dnevnoj bazi dobro je podijeliti posao na više cjelina. to bi značilo da si osigurate desetak minuta pauze nakon svakog sata učenja te da tijekom dana imate makar dvije veće pauze u kojima ćete se ‘resetirati’.
Prije početka dobro je na brzinu ponoviti ono što ste usvojili prethodnog dana, jer ćete tako učvrstiti podlogu na kojoj morate nadograđivati nove informacije. Isto tako nije loše prelistati na kraju dana, gradivo koje ćete učiti sutra. Dobro je o naučenome razmišljati i dok ste u ‘praznom hodu’ te o gradivu diskutirati s prijateljima koji pripremaju ispit.
Kad planirate pripremu većih ispita ili težih testova dobro je ostaviti nekoliko dana prostora pred sam ispit tijeko kojih ćete sistematično ponavljati ono što ste učili te prepričavati sami sebi svojim riječima. Na taj ćete se način steći sigurnost i manje su šanse da će vas mučiti trema i panika pred sam ispit.
Vrebaju vas opasnosti
Kao što svi to jako dobro znamo, ovo puno lakše zvuči u teoriji. Praksa nam donosi čitav niz problema s kojima se mora nositi svaki student i učenik. Nedostatak motivacije je najveći neprijatelj kvalitetnog učenja. Najteže je početi s novim gradivom, a ne rijetko nas početni neuspjesi obeshrabre i odustanemo od plana koji je možda i dobro sastavljen.
Druga opasnost je mehaničko učenje. Odnosno bubanje informacija na pamet i bez razumjevanja. Tako savladano gradivo ćete brzo zaboraviti i velike su šanse da vam se sve pomješa u glavi.
Ove situacije su poznate gotovo svakom studentu i učeniku, a isto tako je i poznat osjećaj panike kada shvatimo da se ispit bliži, a mi smatramo da ne znamo dovoljno. U tim trenucima je najgori mogući potez da počnete preskakati gradivo i učiti stihijski jer će vam to stvoriti kaos, a gradivo će izgubiti povezanost.
Zapamtite čak i ako kasnite s učenjem učite gradivo na način da ga možete povezati, jer to će vam donijeti mnogo više koristi od pukog učenja nepovezanih informacija.
