Ne brkajte pojmove: Školska godina nije isto što i nastavna godina
Školska i nastavna godina nisu sinonimi iako bi se tako nekome moglo učiniti s obzirom na to da ih se u javnom i medijskom prostoru često počelo brkati, posebno u vrijeme štrajka i postštrajka. Čak se i ministrica Divjak zabunila pa je pogrešno koristila pojmove kada je rekla da će se školska godina morati produljiti, a zapravo je mislila na nastavnu godinu.
Učenik foto|pixabay
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi razlikuje školsku i nastavnu godinu. Prema članku 48. stavak 1 “školska godina započinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza”. To znači da školska godina traje punih 365 dana. Očito je dakle da se školska godina ne produljuje, samo ulazimo u novu, a upravo je ministrica Blaženka Divjak rekla da je izgledno da će se školska godina morati produljiti, a praznici skratiti zbog štrajka.
Ministrica je pritom mislila na nastavnu godinu, a na nastavnu godinu mislili su i svi mediji koji su pisali o produljivanju školske godine. Naime, nastavna godina prema istom zakonu i istom članku jest razdoblje u kojem se održava nastava. Kako stoji u zakonu, “nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar odlukom”.
Nastavna godina tako je ove školske godine započela 9. rujna, a završetak nastavne godine ovisit će o odlukama škole hoće li je produljivati i kako. Prema naputku Ministartsva znanosti i obrazovanja o nadoknadi, nastava nije mogla trajati dulje od 26. lipnja. Kako smo ranije pisali, škole u Gradu Zagrebu odlučile su se za produljivanje nastavne godine za samo dva dana, pa će umjesto 17. lipnja, zadnji dan nastave biti 19. lipnja. Maturantima će se nastavna godina produljiti do 28. svibnja (umjesto 22. svibnja do kad je trebala trajati prije izvanredne situacije štrajka).
