Ne ovo nije katekizam, iako smo i mi to pomislili: Zadaća iz hrvatskog jezika izbezumila nastavnike
Zadaća iz hrvatskog jezika, koju je jedna mama objavila na stranici Nastavnici.org, pokrenula je zapaljivu polemiku među prosvjetarima, koji su tamo okupljeni. Naime, učenici sedmog razreda, nakon obrade duhovne poezije na satu, dobili su za domaći zadatak napisati sastavak iz čitanke na temu ‘Nabroji obične stvari i situacije u kojima si osjetio božju prisutnost’.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Da se radi o vjeronauku, to bi bila shvatljiva, da ne kažemo i poželjna tema, no, na obveznom hrvatskom jeziku, ona se čini deplasiranom. Inače to je jedna od šest (vidi slike) tema, koje su zadane u čitanci, a koje su redom namijenjene djeci vjernicima.
Premda se za 13-godišnjake ovako složena duhovna tema čini zahtjevna za pisanje sama po sebi, ovdje je svakako problematičnije što su djeca ateisti ostavljena po strani, uz eventualnu mogućnost da napišu sastavak o tome kako nikada u sebi nisu osjetila božju prisutnost, što je zapravo različito od zadatka koji implicira da su ga osjetili.
Osim što su djeca koja ne vjeruju u božanstva diskriminirana domaćim zadatkom, problematičan je i dio koji se obrađuje na nastavi. Tako pod poglavljem ‘Povezujemo’ s učenicima se po ovom udžbeniku treba obraditi i određena vjerska faktografija te im se trebaju postavljaju teška i neugodna pitanja, koja apsolutno zadiru u najdublju intimu poput – ‘Osjećaš li se i ti pozvanim služiti Kristu?’
Kao što znamo iz vlastitih školskih iskustava, ne obrade se u udžbenicima uvijek sve lekcije pa tako ne mora ni ova. Međutim, ovdje je dovoljno problematično što su autorica, ali i recenzenti te oni koji su odobrili udžbenik, smatrali da ovakva lekcija treba biti servirana učenicima na obveznom predmetu.
Izdavač ovom udžbeniku s diskutabilnom lekcijom je Školska knjiga, a autorica mu je Anita Šojat. Inače ona je profesorica hrvatskog jezika, koja je radila na kurikularnoj reformi u timu Borisa Jokića.
Široj javnosti postala je poznata kada se uoči ovogodišnjeg prosvjeda podrške kurikularnoj reformi obratila Facebook statusom u kojem daje ‘svoju istinu o kurikulumu hrvatskog’ i koji je prema njenoj ispovijesti radila slobodno bez ometanja, rezultat čega je bio vrijednosno i svjetonazorski neutralan kurikulum hrvatskog jezika.
Nadamo se da je nitko nije ometao ni u radu na ovoj čitanci, budući da ovoga puta nije dobila isti rezultat.
