Nema mesara do petrinjskih: Učenici tamošnje škole obučavaju se kroz jedinstven praktikum
Da mnogo toga u nastavi počiva na entuzijazmu samih profesora, svjedoči i ova priča iz Srednje škole Petrinja. Naime, često u javnom dijalogu provlači manjak praktične nastave u strukovnim školama, a ako je netko izuzetak to je svakako spomenuta škola. U njoj već nekoliko godina učenici koji pohađaju smjer prehrambenog tehničara ili voćara-vinogradara, provode akciju ‘Mi i proizvodimo’. Kroz nju đaci stječu praktičnu naobrazbu, proizvodeći primjerice čips, sok od jabuke, razne vrsta octa i vina. Od prošle godine Srednja škola u Petrinji ima još jedan novitet. Jedinstvenu praksu za mesare, koja obuhvaća i proizvodnju gotovih mesnih proizvoda.
Galerija 8 Fotografija
Otvori
Tamošnji učenici obučavaju se u lokalnim mesnim tvornicama i u školi. U iscrpnom intervju sve nam je približio profesor iz Srednje škole Petrinja Ivo Jelečević, jedan od pokretača spomenute praktične nastave za voćare-viongradare te prehrambene tehničare, ali i za uvođenje mesarskog praktikuma.
Mesarski praktikum se u školi izvodi već dvije godine. Koliko je učenika do sada prošla kroz tu vrstu nastave?
Da, ovo je druga školska godina kako praktičnu nastavu organiziramo u prostorima mesarskog praktikuma Srednje škole Petrinja. Do sada su praktičnu nastavu u mesarskom praktikumu obavljali samo učenici završnog trećeg razreda tako da smo razredni odjel dijelili u dvije grupe, jer praktikum može primiti do desetak učenika, pa je jedna grupa praktičnu nastavu obavljala u pogonima tvornice Gavrilović, a druga istovremeno u mesarskom praktikumu Srednje škole Petrinja. Namjera nam je uključiti postepeno i druga dva razreda u provođenju praktične nastave u mesarskom praktikumu, a to će se desiti kad uspijemo riješiti pitanje prodaje tako velike količine gotovih proizvoda. Sada nakon 224 sata praktične nastave grupe se zamjene, tako da svi učenici prođu kroz praktikum. Da sada je kroz ovakav oblik izvođenja praktične nastave prošlo 25 učenika.
Je li mesarski praktikum obvezan za sve đake koji se školuju za mesare?
Da, obvezan je jer smo htjeli postići kod učenika one stručne kompentencije svojstvene za ovo zanimanje. Do sada to nije bilo moguće. Smatramo da se vještine, sposobnosti i radne navike mogu postizati i unapređivati samo neposrednim praktičnim radom. Moram također naglasiti da pored ovih stručnih i praktičnih vještina, učenici samostalno rade na izradi mesnih prerađevina, što ih dodatno motivira za rad u praktikumu.
Bilo bi isto tako poželjno da se osiguraju sredstva te se učenici još dodatno novčano stimuliraju za neposredan rad. Prema zakonu o strukovnom obrazovanju poslodavci su obvezni stimulirati rad učenika na praktičnoj nastavi, pa bi bilo dobro da se osiguraju sredstva da se novčano stimulira rad i onih učenika koji praktičnu nastavu obavljaju u prostorima škole , a to škola ne može financirati iz vlastitih sredstava.
Kakva sve znanja stječu učenici kroz mesarski praktikum?
Mesarski praktikum je opremljen sa svim uređajima i alatima koji su neophodni za preradu mesa. Dakle sve tehnološke operacije i procesi vezani za ovo zanimanje po nastavnom planu i programu mogu se realizirati u praktikumu, osim klaoničkog dijela.
Tehnološke operacije koje se u praktikumu mogu provoditi su: rasijecanje na osnovne komade, iskoštavanje, konfekcioniranje i kategorizacija mesa za prodaju i preradu, usitnjavanje mesa u vuku i kuteru, proizvodnja leda za proizvodnju mesnog tijesta, miješanje nadjeva, suho i mokro solenje i salamurenje, injektiranje salamure, tambliranje komada mesa, punjenje nadjeva u prirodna i umjetna crijeva, hlađenje mesa i prerađevina od mesa, toplinska obrada mesnih prerađevina, zrenje mesnih prerađevina, pakiranje u stiroporne zdjelice i vakumiranje mesnih proizvoda, proizvodnja mesnih narezaka, vaganje i etketiranje proizvoda, pranje i dezinfekcija opreme i prostora.
U praktikumu smo do sada proizvodili sljedeće proizvode: obarene kobasice, trajne i polutrajne kobasice, kobasice za pečenje, proizvode od usitnjenog oblikovanog mesa, trajne i polutrajne suhomesnate proizvode.
Kako ste i zašto došli na ideju da uvedete ovakav praktikum?
Pa smatrali smo da nakon 1834 sata praktične nastave i stručne prakse kroz tri školske godine učenici moraju imati tražene kompentencije, što do sada nisu uspjevali postići. Kao što sam naglasio učenici trebaju kroz ovaj fond sati dobiti priliku da steknu sve potrebne vještine, znanja i sposobnosti koje se od njih očekuju.
Moram naglasiti da u provođenju određenih vježbi veliku pomoć imamo od tvornice Gavrilović koja nam daje na raspolaganje svojeg iskusnog majstora mesara kako bi učenicima olakšali što brže usvajanje određenih vještina.
Isto tako nam je u opremanju mesarskog praktikuma tvornica Gavrilović donirala opremu koju sada koristimo pri obavljanju pojedinih operacija. Moram također istaći da nas u snabdjevanju začina i aditiva pomaže Ireks aroma iz Jastrebarskog.
Kakav je interes među učenicima za upis u mesarsku školu? U pojedinim je hrvatskim regijama to zanimanje deficitarno, kakvo je stanje u Vašem kraju?
Bez obzira što je zanimanje mesar traženo na tržištu rada i spada u skupinu deficitarnih zanimanja, interes učenika za upis u zanimanje mesar je u padu, kao i u cijeloj Hrvatskoj za sve trogodišnje programe, jer ne postoje upisni pragovi za četverogodišnje programe, a broj upisnih mjesta je veći od broja učenika osmih razreda.
Mi smo učinili sve da osiguramo kvalitetne uvjete za obrazovanje učenika u zanimanju mesar, provodimo kvalitetnu promidžbu za učenike i roditelje osmih razreda, a tržište rada treba odrediti koliko i kakvu radnu snagu potražuje.
Dobivate li povratne informacije od poslodavaca u Petrinji o osposobljenosti Vaših đaka? Je li poslodavci prepoznaju da Vaši učenici imaju više praktičnih znanja otkada se provode praktikumi?
Što se tiče zapošljavanja na našem području situacija nije sjajna, jer nema novih ulaganja u proizvodne kapacitete tako da je zapošljivost učenika nakon završene srednje škole prilično otežana. Mi smatramo da su praktična znanja i potecijali naših učenika dovoljno dobri da se učenici nakon škole mogu bez poteškoća uključiti u radni proces.
Formiranje i opremanje mesarskog praktikuma u Srednjoj školi Petrinja neposredno će utjecati na podizanje kvalitete provođenja praktične nastave u zanimanju mesar što će u konačnici imati sljedeći efekt: kompetentniji i stručniji učenici, a budući mesari bit će konkurentni na hrvatskom i europskom tržištu rada.
Možete li nam za kraj u nekoliko crtica ponoviti najvažnije činjenice o praktikumu prehrane o kojem smo već pisali? Što na tom praktikumu danas radite? Prodajete li i dalje razne proizvode poput jabučnog octa, vina, mednog i vinskog octa, sokova, piva, pekmeza od šljive i ajvara. Što činite sa zarađenim novcem?
U praktikumu prehrane se odvijaju redovito tehnološke vježbe. To je sada već uhodani proces. Radimo na kvaliteti i standardizaciji proizvoda. A što se tiče prihoda od prodanih proizvoda sve se ponovno reinvestira kroz nabavku nove opreme i uređaja pomoću kojih olakšavamo pojedine procese, a isto tako podižemo i kvalitetu proizvoda. A što se tiče proizvoda, npr. ajvar i sok od šljive su bili „hit proizvodi“, jer smo 250 litara soka prodali u 10 dana.
Također, moram naglasiti da je naš kuhani kravlji sir u kategoriji poljoprivredno prehrambenih proizvoda na XXV. Državnoj smotri učeničkih zadruga u Zagrebu dobio povelju ‘Najproizvod’.
Moram naglasiti da za doprinos razvoju i vrijednom radu naše učenike nagradimo sa zajedničkim domjenkom, a organiziramo za završne razrede u zanimanju prehrambeni tehničar nagradni posjet kinu ili kazalištu u Zagreb.
