Novi projekt Borisa Jokića: Pratit će promjene koje je u obrazovanje donijela pandemija
Hrvatska zaklada za znanost s gotovo pola milijuna kuna financirat će projekt ‘Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane COVID-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj’. Riječ je o projektu čiji je nositelj Institut za društvena istraživanja, a jedan od partnera je i Sveučilište u Rijeci.
Screenshot: HRT
Da Borisu Jokiću u obrazovnom sektoru ništa ne uspijeva promaknuti, dokazuje i njegov najnoviji projekt. Naime, Institut za društvena istraživnaja, kojem je Jokić na čelu, u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci mapirat će promjene u organizaciji odgoja i obrazovanja uzrokovane još uvijek aktualnom pandemijom. Kako javlja Novi list, projekt započinje 23. kolovoza, a s 438 tisuća kuna financijski ga potpomaže Hrvatska zaklada za znanost.
– Ovim projektom uspostavlja se sustav znanstvenog praćenja učinaka pandemije i potresa na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Korištenjem sekvencijalnog istraživanja miješanog modela koje sadrži opsežnu kvantitativnu dionicu u dva istraživačka vala, odnosno proljeće 2021. godine i proljeće 2022. godine, te značajnu kvalitativnu istraživačku dionicu, projekt za osnovni cilj ima osigurati valjanu empirijsku osnovu za razumijevanje prirode i razine promjena u praksama i procesima učenja, poučavanja i vrednovanja uzrokovanih pandemijom i potresima te praćenje učinaka tih promjena na obrazovno iskustvo, dobrobit i aspiracije učenika različite dobi, kaže Jokić.
Već proveli istraživanje na 30 tisuća učenika i 5 tisuća nastavnika
U istraživanje je uključeno 80 škola, među kojima i one iz Primorsko-goranske županije, a uz kvantitativno istraživanje koje se provodi putem posebno kreiranog upitnika provest će se i ono kvalitativno. U kvalitativnoj istraživačkoj dionici sudjelovat će poduzorak škola koje će sudjelovati u kvantitativnoj istraživačkoj dionici. Škole će biti izabrane prigodno s obzirom na različite obrazovne pokazatelje utvrđene kvantitativnom istraživačkom dionicom i postojeće socio-ekonomske podatke kao što su razina razvijenosti školske lokacije i obrazovni status roditelja učenika. U ovom dijelu istraživanja planira se sudjelovanje 20 osnovnih i 20 srednjih škola. Ovisno o epidemiološkoj situaciji u trenutku provedbe istraživanja, kvalitativna istraživačka dionica bit će provedena uživo ili online, pomoću aplikacija za videokonferencije. Taj dio istraživanja provodit će se kroz individualne razgovore i fokus grupe u kojima će sudjelovati učenici, roditelji te prosvjetni djelatnici, navodi Novi list.
– Osim toga, projektom se osigurava osnova za donošenje na podacima informiranih obrazovnih politika te pruža mogućnost prikupljanja i dijeljenja iskustava i primjera dobre prakse između različitih škola, kaže Jokić.
Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja najavio je da će s početkom projekta biti objavljeni podaci prvog istraživanja, provedenog već ovog proljeća, u kojem je sudjelovalo 30 tisuća učenika te 5 tisuća nastavnika.
– Organizacijske promjene izazvane pandemijom djelovale su na gotovo sve ključne aspekte obrazovnog procesa, prije svega na razinu usvojenih znanja i vještina učenika, izvedbu kurikula na različitim razinama, pristupe vrednovanju i ocjenjivanju, promjenu okružja učenja i podrške učenicima, napominje Jokić.
‘Promjene su ostavile posljedice na učenike, ali i na učitelje’
Ističe i kako su, uz pandemiju, na odgojno-obrazovni proces za velik dio škola i učenika u Hrvatskoj utjecali su i razorni potresi u ožujku i prosincu 2020. godine.
– Promjene u odgojno-obrazovnim procesima slijedom ovih jedinstvenih događaja potencijalno su imale, a vjerojatno će imati i u budućnosti, izrazite posljedice na obrazovno i životno iskustvo učenika različite dobi i njihovu psihosocijalnu dobrobit kao i onu zaposlenih u odgojno-obrazovnim ustanovama, pojašnjava Jokić.
Projektom se, piše Novi list, želi mapirati promjene u organizaciji odgojno-obrazovnih procesa izazvanih pandemijom COVID-19 u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju Hrvatske te identificirati organizacijske pristupe koji su povezani s većom otpornošću ili ranjivošću učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika, kao i utvrditi jesu li i u kojoj mjeri organizacijske promjene izazvane pandemijom utjecale na stjecanje predmetnih i općih obrazovnih kompetencija iz perspektive učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika te na obrazovna postignuća učenika iskazana u nacionalnim populacijskim podatcima.
Istraživače zanima i jesu li te promjene utjecale na motivaciju učenika za učenje i navike učenja te na psihosocijalnu dobrobit učenika različitih dobnih skupina, ali i na učeničke obrazovne aspiracije i orijentaciju prema budućnosti.
– Istražit će se i percipirani utjecaj promjena u organizaciji odgojno-obrazovnih procesa izazvanih pandemijom na obrazovna iskustva, dobrobit i obrazovne aspiracije učenika s teškoćama, učenika iz obitelji nižeg socio-ekonomskog statusa te darovitih učenika, zaključio je Jokić.
