Novog Zakona za škole nema ni u 2024.? Nacrt je kao skoro gotov, ali ga Vlada nema u planu aktivnosti
U ovoj, superizbornoj godini, Vlada planira donijeti ili izmijeniti čak 95 zakona. No, u planu zakonodavnih aktivnosti nije se našao i cjeloviti novi Zakon o odgoju i obrazovanju (ZOO). Potpuno novi akt očekuje se već godinama. Umjesto toga, ZOO je krajem prošle godine doživio svoju 16. izmjenu. Iz Ministarstva obrazovanja tada su govorili da je nacrt ‘gotovo u potpunosti završen’, a sada je ideja tek da ove godine uđe u javno savjetovanje. U to da će biti i donesen, pogotovo nakon što je na Vladi usvojen plan zakonodavnih aktivnosti bez ZOO-a, malotko vjeruje.
Radovan Fuchs|foto: srednja.hr
Na sjednici Vlade 11. siječnja usvojen je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu. Temeljem tog planskog dokumenta Vlada u ovoj godini planira donijeti 95 cjelovitih novih zakona ili izmjena postojećih. No, na popisu nema jednog kojeg obrazovni sektor iščekuje već godinama – cjelovitog novog Zakona o odgoju i obrazovanju (ZOO). Nešto ozbiljnije informacije o njemu pojavile su se u listopadu 2021. godine, kada je održan i prvi sastanak radne skupine koja je trebala raditi na prijedlogu nacrta.
U međuvremenu – šipak, a najveće razočarenje uslijedilo je u zadnjim mjesecima 2023. godine. Tada se iskristaliziralo da država ide tek u nove, 16. izmjene zaredom. Čitale su se u Saboru u gluho doba noći, pred praznom sabornicom, a usvojene su na posljednjoj sjednici prije zimske pauze. Iz Ministarstva su hitni postupak pravdali obvezom usklađivanja s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, ali taj plan je donesen 2021. godine, upozoravala je oporba.
Ove godine novi ZOO tek bi trebao biti pušten u javno savjetovanje
U MZO smo poslali službeni upit, pitamo ih zašto, ako je nacrt skoro gotov, ZOO-a nema u planu zakonodavnih aktivnosti za 2024.
– Predviđeno je da ove godine Zakon bude upućen u javno savjetovanje. Ukoliko se ispune svi uvjeti za njegovo donošenje i ove godine bude dovršen, promijenit će se plan normativnih aktivnosti, odgovaraju kratko.
Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod jasan je – ovo je zapravo jedan od promišljenijih poteza prosvjetne administracije, imajući u vidu da je ovo superizborna godina.
– Takav ambiciozan posao, kao što je izrada cjelovitog zakona o funkcioniranju osnovnih i srednjih škola, nikad se ne najavljuje u situaciji kada su izbori pred vratima te vrlo vjerojatno slijede kadrovske promjene baš na radnim mjestima ključnim za pisanje važnog propisa. Debakl – prvo s pospremanjem u ladicu, a potom i s odustajanjem od napisanog zakona, bio je sve, samo ne očekivan, započinje Stipić.
Pita se – je li se uopće ozbiljno namjeravalo donijeti novi Zakon, pa navodi da je skloniji tvrditi da nije nego da jest.
– Na ovakav me zaključak upućuje činjenica da je za posao pisanja novog zakona zadužena osoba koja je po koalicijskom ključu došla u Ministarstvo i prema čijem su se radu cijelo vrijeme, s priličnim nepovjerenjem odnosili oni koji su predstavljali ‘starijeg brata’. Na kraju je sve završilo kako je završilo. To što je u međuvremenu razvrgnuta i koalicijska suradnja poslužilo je kao dobra izlika da se s cijelim poslom zastane, a potom od njega i odustane. Kako je život u međuvremenu zahtijevao žurno donošenje nekih zakonskih rješenja, izlaz se našlo u još jednim izmjenama i dopunama – što vladajućima i nije tako loše jer je postojeći tekst, nakon 16 izmjena, sada još neprohodniji te se je još zahtjevnije uopće u njemu snaći, kaže Stipić.
Izmjena plana zakonodavnih aktivnosti zbog ZOO-a = priča za malu djecu
Na izjave iz Ministarstva da će, ako se ispune svi uvjeti za donošenje ZOO-a, biti izmijenjen i plan zakonodavnih aktivnosti odgovara – to su priče za malu djecu.
– Zašto? Zato što oni koji sada upravljaju obrazovanjem uopće nemaju ideju što bi sve i kako trebalo mijenjati. Funkcioniranjem odgojno-obrazovnog sustava, a samim time i uočavanjem slabosti i iznalaženjem rješenja za probleme, kod nas se nitko sustavno ne bavi. Osobito se ovime ne bave ustanove, mislim ponajprije na agencije, kojima bi to trebao biti core business. Zato se kod nas sve mijenja uglavnom tako da ostane isto. Kad bi me se pitalo jesu li veće šanse da ćemo ove godine dobiti 17. izmjene ili novi Zakon, ja bih se kladio na prvo, kaže Stipić.
Kod donošenja prošlih izmjena bilo je i kontroverznih ideja – da se uvede novčano kažnjavanje nastavnika kod kojih se utvrdi osobna odgovornost za propuste u radu. No ta je ideja otpala i prije kraja javne rasprave, zbog zamjerki nastavnika i predstavnika sindikata. Stipića pitamo i što sindikat planira napraviti ako nakon izbora Vlada opet pokuša uvesti novčano kažnjavanje nastavnika.
– Ideja o novčanom kažnjavanju učitelja i nastavnika predstavljala je pokušaj diskreditiranja od najodgovornijih za mijenjanje Zakona. S obzirom na graju koja se oko toga podigla, jasno je kako je vladajućima sve ovo nanijelo neku političku štetu. Je li se radilo više o nehaju ili namjeri te tko je sve u ovomu sudjelovao, pitanje je za najodgovornije dužnosnike u MZO-u, a ponajprije za samoga ministra. Gotovo sam siguran, da kada i ako dođe do novog Zakona ili nekih novih izmjena i dopuna postojećeg, nikome više neće pasti na pamet ovakva nebulozna rješenja, poručuje Stipić.
