Pored anoreksije, poremećaj prehrane koji pogađa čak sedam posto djevojaka i žena do 35 godina jest bulimija. Manifestira se pretjeranim prejedanjem i povraćanjem, a može se izliječiti samo uz psihološku pomoć i dovoljno rano uočavanje problema. Mnoge djevojke koje boluju od bulimije nažalost nisu niti svjesne da se radi o poremećaju prehrane, već bulimiju smatraju uspješnom vrstom dijete.
Bulimija je poremećaj koji najviše pogađa djevojke, a može se primjetiti ako osoba neprestano jede u prevelikim količinama, odnosno prejeda se. Nakon što pojede svu silnu hranu, bulimičar ili bulimičarka obično sve izbaci iz organizma povraćanjem.
Prejedaju se u osami što je popraćeno gađenjem prema samome sebi
Bulimija je uz anoreksiju jedan od najučestalijih poremećaja prehrane u svijetu. Dolazi od grčkih riječi ‘bik’ i ‘glad’ što znači zapravo da osoba koja boluje od bulimije jede kao ‘gladni bik’. Upravo to je karakteristično kod ovih osoba, česte epizode prejedanja nakon kojih neminovno slijedi povraćanje ili čak korištenje laksativa.
Kad shvate da nemaju problema s povrćanjem, oboljeli onda imaju krivi stav da mogu jesti svu hranu koliko god žele bez ikakvih posljedica da se udebljaju. Iako su obično svjesni da navike hranjenja koje imaju nisu normalne niti uobičajene, osobe koje boluju od bulimije nisu u stanju svjesno prestati jesti.
Obično se prejedaju kad su same, a to je popraćeno depresijom, osjećanjem krivnje i gađenjem prema samome sebi.
Iako može imati normalnu težinu, po navikama se prepoznaje da je riječ o bulimiji
Iako je za očekivati da bi osobe koje imaju ovu bolest bile izuzetno mršave, čak i premršave, to obično nije tako. Obično se radi o osobama koje imaju normalnu težinu ili su čak i gojazne.
Osim epizoda prejedanja hranom, osobu koja pati od bulimije možete prepoznati i po drugim znakovima. Ukoliko primjetite da konstantno broji kalorije, mjeri hranu ili pak drži razne dijete, a uz to se skrivečki prejeda, moguće je da dotičan ili dotična pati od bulimije.
Osim toga jedan od češćih simptoma je i pretjerana aktivnost. Iako taj intenzitet aktivnosti može biti prikriven socijalno prihvatljivom stranom, kao što je obavljanje kućnih poslova ili sudjelovanje u sportskim sktivnosti, fizičke aktivnosti mogu prerasti svaku granicu normale.
Trčanje niz ulicu do iznemoglosti ili pak konstantno hodanje u krug karakterizira osobe oboljele od bulimije, a po svojoj prirodi je devijantno.
Ukoliko se ne liječi može izazvati smrt
Posljedice bulimije nisu zanemarive, jer samo prejedanje i povraćanje može ostaviti velike promjene na tijelu. Uključuje bolove u trbuhu, nateknuti šake i stopala, osjećaj zamora te mučnine i glavobolje.
Cilj bulimične osobe je jesti koliko god želi, bez da dobije na težini.
Međutim osoba se često puta prejeda i to konzumirajući veliku količinu hrane u jednom obroku. Početak bulimije obično se javlja u kasnoj adolescenciji, iako su zamjećeni i raniji slučajevi. Jedini način da se bulimični pacijent izliječi jest da se podvrgne profesionalnom liječenju, osobito psihoterapiji.
Ukoliko se bulimija ne liječi u konačnici može izazvati smrt.
