Odakle uopćena teza da nastavnici bježe iz škola? U 10 godina broj njih značajno je porastao
Od školske godine 2013./2014. do 2023./2024. Hrvatska ima 58.443 učenika manje, vidljivo je to iz aplikacije Školski e-Rudnik. I dok je posljednjih 10 godina izražen trend pada broja učenika, isto se ne može reći za broj zaposlenih nastavnika gdje je situacija upravo obrnuta. Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva znanosti i obrazovanja, u osnovnim i srednjim školama ima 5.569 zaposlenih nastavnika u punom radnom vremenu više nego što ih je bilo prije 10 godina. Tako je 2013./2014. bilo 45.954 zaposlenih nastavnika u punom radnom vremenu, a ove školske godine ih je 51.523.
Foto: Unsplash | srednja.hr
Da je učenika u Hrvatskoj sve manje i nije neka novost. Kako je vidljivo u aplikaciji Školski e-Rudnik, u posljednjih 10 godina izgubili smo 58.443 učenika. Spali smo s njih 509.208 koliko ih je bilo školske godine 2013./2014. na 450.765 koliko ih je školske godine 2023./2024. Samo u usporedbi s prethodnom školskom godinom 2022./2023. broj učenika se u godinu dana smanjio za 2.174.
Najviše učenika je izgubila Osječko-baranjska županija, 8.103. Zatim slijedi Vukovarsko-srijemska koja je izgubila 7.326 učenika, Splitsko-dalmatinska sa 6.475 učenika manje te Brodsko-posavska sa 6.056 učenika manje. Blagi porast broja učenika bilježe samo dvije županije, Grad Zagreb, koji ima 2.145 učenika više nego prije 10 godina i Istarska županija u kojoj je 586 učenika više.
Učenika sve manje, nastavnika sve više
S druge strane, broj nastavnika koji su zaposleni u punom radnom vremenu je posljednjih 10 godina u konstantnom porastu. Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva znanosti i obrazovanja, u osnovnim i srednjim školama ima 5.569 zaposlenih nastavnika više nego što ih je bilo prije 10 godina. Tako je 2013./2014., kada smo imali 509.208 učenika, bilo 45.954 nastavnika, a ove školske godine kada imamo 450.765 učenika je 51.523 zaposlenih nastavnika u punom radnom vremenu.
Kada se gleda odnos s prošlom školskom godinom, u sustavu je na puno radno vrijeme zaposleno 333 nastavnika više. Niti jedne godine se od 2013./2014. nije dogodilo da je bilo manje zaposlenih nastavnika nego prethodne godine. Najveća razlika u broju zaposlenih nastavnika dogodila se za vrijeme korona godine, odnosno školske godine 2020./2021. zaposleno je 889 nastavnika više nego školske godine 2019./2020. Detaljnu tablicu s podacima o zaposlenim nastavnicima u osnovnim i srednjim školama u posljednjih 10 godina možete pogledati ispod.
Podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja | srednja,hr
I dalje postoji problem nedostatka nastavnika STEM područja
Iako broj nastavnika raste, i dalje postoji kronični nedostatak nastavnika matematike i fizike, a onda kemije i informatike, a sve je teže pronaći i nastavnike strukovnih predmeta. Upravo je zbog toga uvedena državna STEM stipendija i to u iznosu od 600 eura za STEM nastavničke studijske programe, a 300 eura za ostale STEM studijske programe. Cilj je potaknuti mlade ljude, odnosno studente da upisuju deficitarne nastavničke smjerove, a uz ovu stipendiju studenti se obvezuju na rad u obrazovnom sustavu onoliko dugo koliko su primali stipendiju.
Nastavnici deficitarnih smjerova koji odlaze iz odgojno-obrazovnog sustava kao jedan od glavnih razloga za takav potez navode bolje plaće u privatnom sektoru, ali i kako je samo funkcioniranje sustava za njih bio suviše trom. Priče nastavnika koji su napustili svoju profesiju i pronašli se u poslu koji nije u školi možete pročitati na ovoj poveznici. Oni koji pak žele raditi u sustavu, odnosno dio njih, ponovno su prosvjedovali za veće plaće i koeficijente u centru Zagreba u subotu.
