Oko 40 tisuća završnih radova javno dostupno na jednom mjestu: Provjerite koji je od njih najčitaniji
Uspostavljen suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i SRCA te nekoliko knjižnica visokih učilišta, Nacionalni repozitorij završnih radova (ZIR), postao je prostor je trajne pohrane i javnog pristupa svim završnim radovima obranjenima u Hrvatskoj. U trenutku pisanja ovog teksta, ondje je pohranjeno 39.476 radova, od čega ih je 16.206 u otvorenom pristupu.
Screenshot: Google Maps
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, završne radove studija sveučilišta i fakulteti dužni su trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Veleučilišta i visoke škole dužne su konačne verzije radova kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a trajno moraju ondje biti objavljene i doktorske disertacije, koje se u NSK dostavljaju i u tiskanom obliku.
Radovi se preuzimaju i čitaju i u inozemstvu
Svi završni radovi tako se pohranjuju u Nacionalni repozitorij završnih radova (ZIR), koji objedinjuje sadržaj svih repozitorija završnih radova visokih učilišta – sveučilišta, fakulteta, veleučilišta i visokih škola. I dok je do 2013. u Zbirci disertacija i magistarskih radova te u sustavu DAR, NSK čuvala samo disertacije i znanstvene magistarske radove, stupanjem na snagu spomenutog započete su aktivnosti na prihvatu i trajnoj pohrani završnih i diplomskih radova te disertacija u digitalnom obliku.
– ZIR i ostali institucijski repozitoriji uspostavljeni su u sustavu Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji). Osim ZIR-a, koji je uspostavljen u kolovozu 2015. godine, u prosincu iste godine uspostavljen je i Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova DR, objasnila nam je Ivona Milovanović iz NSK.
O važnosti i veličini ZIR-a, dovoljno govore i same statistike. Broj ondje pohranjenih radova raste iz sata u sat, posebice u rujnu kada velik broj studenata brani svoje završne radove. Tako ih je u trenutku nastajanja ovoga teksta ondje pohranjeno 39.476, od čega je 16.206 radova u otvorenom
pristupu.
– U 2016. godini radovi u ZIR-u pregledani su 164.806, a preuzeti 55.937 puta. Osim u Hrvatskoj, radove u ZIR-u pregledavaju i preuzimaju korisnici iz gotovo svih zemalja svijeta, objašnjava Milovanović.
Od najpopularnijih radova valja izdvojiti rad ‘Statistički proračun obiteljske kuće’ koji je ujedno najpregledavaniji, ali i najviše puta preuzeti rad. Kada je riječ o obrazovnim ustanovama, po broju pohranjenih radova prednjači Sveučilište u Zagrebu, u ovom trenutku sa 16.548 radova. Slijede Sveučilište u Osijeku (7.345), Sveučilište u Rijeci (3.960) i Sveučilište u Splitu (2.868).
Visoko učilište i autor odlučuju o uvjetima objave
Ipak, svi ti radovi, kako smo već i spomenuli, nisu otvorenog pristupa.
– Pohrana i javna objava rada u repozitoriju visokog učilišta i repozitoriju NSK propisani su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz srpnja 2013. Pojam javne objave nije istovjetan pojmu otvorenoga pristupa. Visoko učilište kao i autor rada mogu odlučiti o uvjetima pod kojima će rad biti objavljen u repozitoriju. Osim u otvorenom pristupu radovi mogu biti dostupni uz autorizirani pristup (djelatnicima i studentima matične ustanove uz autorizaciju putem AAI@EduHr elektroničkog identiteta), privremeno nedostupni (uz određeni vremenski embargo) te nedostupni, objašnjava nam Milovanović.
Da bi rad uopće mogao biti javno objavljen, u trenutku pohrane rada u repozitorij student daje svoje dopuštenje, a Zakonski propisi ne predviđaju mogućnost odgode javne objave završnog ili diplomskog rada.
– Praksa je pokazala da pojedina visoka učilišta omogućuju (privremenu) odgodu objave rada (embargo). Mogućnost odgode i njezino trajanje vezano je isključivo za zastupljenost povjerljivih ili ekonomski iskoristivih podataka u radu (npr. patent) objavom kojih bi autoru ili kojoj drugoj strani bila nanesena šteta, pojašnjenje je NSK.
Svaki završni rad se pohranjuje
Konačna verzija rada se najprije pohranjuje u repozitorij učilište na kojem je student studirao, a nakon pohrane ondje, postaje i dio ZIR-a.
– NSK ispunjava zakonsku obvezu trajne pohrane i javnog pristupa svim završnim radovima obranjenim u Republici Hrvatskoj objedinjujući sve radove pohranjene na razini pojedine institucije u Nacionalnom repozitoriju završnih i diplomskih radova te ni na koji način ne uvjetuje niti odlučuje koji su to radovi. Osim pohrane rada koju obavljaju djelatnici matične ustanove/knjižničari, visokim učilištima omogućena je i aktivacija samoarhiviranja radova, zaključuje Milovanović.
Detaljnije informacije o ZIR-u, kao i redovitu statistiku, možete pratiti ovdje te na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
