(O)siguran online: Djeca znaju sve o internetu, ali često su izložena opasnosti koju ne znaju prepoznati

Internet je velik koliko i svemir – beskonačan je. Djeca se na njemu često snalaze bolje od roditelja, ali opasnosti na koje nailaze ponekad ne znaju prepoznati. Medijska pismenost cijelog društva i sigurnost djece online teme su o kojima se sve češće raspravlja, a upravo o tome govorilo se na okruglom stolu (O)siguran online održanom u Kući arhitekture Oris u Zagrebu.

Sudionici okruglog stola (O)siguran online | Foto: Silvija Vuković, srednja.hr

O medijskoj pismenosti, edukaciji, zaštiti djece na internetu, načinu na koji radi sustav i svemu povezanom raspravljalo se na okruglom stolu koji je organiziralo Weiner osigurane Vienna Insurance Group d.d. u okviru svog društveno odgovornog poslovanja i projekta Sovcial Active Day.

Cilj današnjeg skupa bio je potaknuti javnost na razmišljanje o problemu sigurnosti djece na internetu, a u sklopu ovog projekta napravljene su i brošure za roditelje te će se organizirati 12 radionica s roditeljima i nastavnicima u suradnji s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Zašto i koga educirati?

Djeca se s novim tehnologijama susreću u najranijoj dobi, a već se od druge godine života koriste YouTube-om. Rezultati istraživanja koje je prikazala Tea Brezinšćak, psihologica iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, pokazuju da se 75 posto djece predškolske dobi koristi tabletom bez nadzora, a 88 posto djece i mladih izjavilo je da su svjedočili zlobnim komentarima i neprimjerenom ponašanju drugih na društvenim mrežama. Neka djeca nalaze se u opasnosti jer prihvaćaju zahtjeve za prijateljstvom na Facebooku od nepoznatih osoba, a čak 8 posto u istraživanju ih je izjavilo da bi otišlo na susret s nepoznatom osobom koju je upoznalo na internetu.

Djeci se zbog svega toga ne treba zabraniti korištenje interneta – složile su se Brezinšćak i Ivana Milas Klarić, pravobraniteljica za djecu. Ne možemo se vratiti korak unazad, kako je to objasnila Milas Klarić, i praviti se da internet i nove tehnologije ne postoje. Potrebno je, osim djece, educirati i roditelje te nastavnike koji su prema iskustvu koje je prikazala Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, često u zabludi o onome što njihova djeca znaju o internetu i kako ga koriste.

Korištenje društvenih mreža bolje ide djeci nego roditeljima, no problem je što se djeca teško kritički postavljaju prema sadržaju na koji nailaze na internetu. Ni odraslima to nije jednostavno, a na okruglom stolu naglašeno je da se i njih treba educirati i poučavati medijskoj pismenosti.

Kako educirati?

Švedska od ove godine provodi medijsko obrazovanje kroz kurikulum, a vladina organizacija Swedish Media Council brine se da se u toj zemlji sustavno provode istraživanja koja se tiču ove problematike. Direktorica Swedish Media Councila, Ewa Thorslund, sudjelovala je na konferenciji i prenijela iskustva hrvatskim stručnjacima.

Hrvatski sustav nešto je drugačiji. Dok Milas Klarić naglašava da postoje brojne inicijative i projekti te pojedinci koji se trude educirati djecu, roditelje i nastavnike poput projekta Djeca medija, nedostaje nam pomoć sustava.

– Iako djeca u hrvatskim školama uče o medijima u sklopu nastave hrvatskog jezika, vrlo se malo govori o internetu. Samo se na jednom satu u šestom razredu osnovne škole govori o tome. Nažalost, mnoga djeca čine nepromišljene stvari na internetu poput otkrivanja privatnih informacija i slanja neprimjerenih fotografija. Prije svega jer nisu svjesna posljedica, kazala je Ciboci.

I Boris Jokić dao je svoje mišljenje o ovoj temi. Naglasio je da smatra da je vrlo važno da medijska pismenost i kritičko poimanje medija budu dio obveznih sadržaja u školama.

–  Radi se o važnom području razvoja mlade osobe koje može značajno utjecati na osobne i šire društvene ishode. U Cjelovitoj kurikularnoj reformi medijska pismenost našla je svoje mjesto u brojnim međupredmetnim i predmetnim kurikulumima. Posebno je naglašena sigurnost na internetu kao ključni dio kurikuluma predmeta informatika koji je u reformi predviđen od prvog razreda osnovne škole. Djeca, ali ni mi kao roditelji, nismo svjesni potencijalnih opasnosti na internetu pri čemu želim naglasiti da od tehnologija ne treba bježati već upravo uključivanjem u razvojem ishoda vezanih uz medijsku i digitalnu pismenosti utjecati da se pozitivni elementi tehnologije primjene u obrazovanju i životu, izjavio je Jokić.

Kome se obratiti?

Ivo Jakić, policijski savjetnik Službe prevencije Ravnateljstva policije MUP-a rekao je da su svi zakoni usklađeni s europskim direktivama. Policija se bavi temom sigurnosti djece na internetu i dojave o zlostavljanju nisu rijetke. Otkada je aktivirana aplikacija Red Button sve je više prijava jer ih mogu podnositi sama djeca i to anonimno.  Aplikacija je namijenjena svima, ali je posebno prilagođena djeci te se može pronaći ovdje.

Jakić naglašava da bi se svako sumnjivo ponašanje na internetu trebalo prijaviti čak i ako dijete izbjegne opasnost jer možda netko drugi to neće uspjeti te će postati žrtva.

Brošuru sa savjetima kako zaštiti djecu na internetu koju je u sklopu Social Active Day-a pripremilo Wiener osiguranje možete pronaći ovdje.