Otkrivamo je li ispravnije ‘glasati’ ili ‘glasovati’ na izborima
Od ponoći je počela izborna šutnja, ali nema razloga da ne utvrdimo koji je glagol, vezan za iskazivanje političke volje građana ispravniji i prirodniji u hrvatskom jeziku – glasati ili glasovati. Dugogodišnja profesorica predmeta vezanih za hrvatski jezik s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te poznata jezična puristica Nives Opačić tvrdi da je bolji glagol – glasati. Evo i zašto.
Screenshot: HTV
U kontekstu predstojećih izbora odlučili smo provjeriti koji je ispravniji glagol ‘glasovati’ ili ‘glasati’, budući da se veliki dio hrvatskog puka oko toga dvoumi.
Iako je ‘jezična klima’ na strani glasovanja, to nije nužno ispravnije
U Rječniku hrvatskog jezika iz 1991., Vladimir Anić ne pravi razliku u definiciji između glasati i glasovati nego oboje definira kao – davati svoj glas za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju.
Tek kao povratni glagol glasati se, daje definiciju koja se vezuje uz ispuštanje zvukova životinjskog podrijetla (ptica se glasa) ili rjeđe primjerice ispuštanje zvuka od strane predmeta (zvono se glasa).
S druge strane u HTV-ovoj emisiji Pola ure kulture, naša uvažena jezikoslovka Nives Opačić daje svoje viđenje situacije, koje je oprečno trenutnoj klimi u javnosti, kada je riječ o tome koji od glagola zavrjeđuje prednost. U svoje objašnjenje uvodi i termin ‘jezično licemjerje’ koje je kako kaže ova stručnjakinja prisutno u jeziku kao i bilo gdje drugdje.
– U jednom od rječnika hrvatskoga jezika, u onome koji zovemo Šonjin rječnik iz 2000-te piše glasati – ispuštati glas iz sebe. Nema uopće povratnog glagola glasati se, što bi bilo upravo to – ispuštati glas iz sebe. Ali kako objašnjava glagol glasati primjerima ptica se glasa, ovca se glasa – što je to drugo nego licemjerje. Ispustiti povratni glagol, a objašnjavati njime onaj glagol koji misli da znači to.
Naravno, daje se prednost glagolu glasovati. Zašto? Jer ima uvijek nekih koji su nešto proglasili hrvatskijim od drugoga. Moram reći da se Pavešićev jezični savjetnik iz 1971. godine može smatrati sve prije nego novosadskim ili tako nečim.
To je bio savjetnik koji lijepo kaže da je od glasovati bolje glasati. Glasati je bolje zato jer je produktivnije. Od njega možete načiniti i glasača i glasački listić i glasačku kutiju.
Od ovoga drugog ne možete. I na kraju uvijek nas netko nadglasa, preglasa, što god mi izglasali, pojašnjava Nives Opačić dakle dajući prednost glasanju nad glasovanjem između ostalog i radi tvorbenog potencijala prvonavedenog glagola. Ovo je važno jer je u jeziku često praksa da se među pojmovima koji imaju isto ili jako slično značenje, prednost daje onoj inačici od koje se može formirati više izvedenica.
Ni slučajno ne smijemo ‘glasanje’ tjerati iz hrvatskog jezika
Na kraju profesorica Opačić u spomenutoj emisiji Pola ure kulture obrazlaže i što bi sve navedeno trebalo značiti u jezičnoj praksi.
– Prema tome vidite da glagol glasati ima itekako svoje mjesto u hrvatskom standardnom jeziku.
Ako tko baš želi glasovati neka mu bude, ali ne bi smio istjerivati i ovaj drugi glagol samo zato što misli, ne znam na temelju čega, da je glasovati bolji, zaključuje Nives Opačić.
