Ova hrvatska gimnazija provodi vlastitu kurikularnu reformu
Škole nemaju vremena čekati da se političari usuglase oko svih postulata unutar cjelovite kurikularne reforme pa su se pojedine u Hrvatskoj odlučile preuzeti stvar u svoje ruke. Među njima je i Prva riječka hrvatska gimnazija, koja je netom završila jednogodišnji projekt unutar kojeg su učenici drugih, trećih i četvrtih razreda imali priliku slušati Opću meteorologiju, Kemiju prehrane, Financijsku matematiku i Forenziku u PRHG. O ciljevima, postignućima i daljnjim planovima u kontekstu ove teme nam je više rekla ravnateljica škole Jane Sclaunich.
Foto: PR
Projekt «STEM INTERAKTIV PRHG – Razvoj novih kurikula i digitalnih sadržaja». je bio sufinanciran od Europskog socijalnog fonda i Primorsko-goranske županije, a njegova ukupna vrijednost premašuje 800.000 kuna. Inicijator projekta je Prva riječka hrvatska gimnazija u partnerstvu s Odjelima za biotehnologiju i matematiku Sveučilišta u Rijeci, a njime su provedene značajne promjene nastavnog plana i programa prirodne to jest STEM grupe predmeta.
Ideja je da se projekt nastavi provoditi i sada kada je formalno gotov
Vrlo demokratski prije početka provedbe, učenici su upitani kakve bi nove sadržaje voljeli izučavati.
– U preliminarnom istraživanju interesa sadržaja sudjelovali su svi učenici gimnazije, a samu nastavu pohađaju kao izborni predmet svi učenici drugih, treći i četvrtih razreda. Ideja projekta je da on bude održiv i da formalnim prestankom projekta izborna nastava koja je oformljena dalje se nastavi provoditi. Kroz projekt smo uspostavili bazu uvjeta (materijalni, kadrovski, programski uvjeti) koji će nam olakšati da se ovakav tip nastave odvija iz godine u godinu. Također, novina je kod novih kurikula da izborni predmet po prvi puta je međugeneracijski te zajedno mogu pohađati učenici nižih razreda i učenici maturanti, dakle neovisno o generacijskoj godini u kojoj se nalaze, pojašnjava nam ravnateljica Sclaunich.
Uz materijalne uvjete te profesore koji su kvalifikacirani držati nastavu baziranu na novim kurikulima, nastavak provedbe izborne nastave jamči i broj učenika koji iskazuju interes za nju. Naime, javljaju se i učenici iz drugih škola.
– S obzirom na interes učenika nema bojazni za tako skoro gašenje izbornih predmeta. Imamo upite i iz drugih škola (gimnazija) za pohađanje izbornih predmeta te u budućnosti razmišljamo proširiti mogućnost međuškolske suradnje, govori nam ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich.
Kako je riječka gimnazija svojim učenicima omogućila da ‘glume’ CSI istražitelje?
U sklopu spomenutog projekta stručni tim profesora Tamara Široka (Informatika), Vedran Vedriš (Fizika), Vlatka Kiriničić (Kemija), Anita Grgurić (Matematika) te Ksenija Priselec (Biologija) pripremili su pet novih kurikula: iz Fizike, Matematike, Informatike, Biologije i Kemije.
Kao što smo prethodno napomenuli novi kurikuli pripremljeni su u skladu s rezultatima ispitivanja interesa učenika Prve riječke hrvatske gimnazije, koje je provedeno na početku projekta. Tada je čak 88 posto učenika navelo da bi se nastava iz STEM predmeta trebala promijeniti.
Učenici su naveli da bi voljeli više pokusa, laboratorijskih vježbi i praktičnog rada na satu i predložili su teme koje ih zanimaju, a spomenuti tim profesora je udovoljio njihovim interesima.
Među novim, osuvremenjenim kurikulima, valja istaknuti Forenziku u PRHG, koja i po samom naslovu djeluje uzbudljivo.
– Fakultativna nastava i izborna nastava iz biologije omogućit će učenicima da steknu praktična znanja iz područja znanstveno-istraživačkog rada te da laboratorijskim radom usvoje tehnike koje se koriste u modernoj znanosti s posebnim naglaskom na područje forenzične biologije. Putem izvan učioničke i terenske nastave učenici će moći povezati stečena znanja sa stvarnim životom te povećati zainteresiranost za STEM predmete koji su u današnjem svijetu prijeko potrebni, navodi se između ostaloga u uvodu profesorice Ksenije Priselec, koja je i autorica navedenog kurikula.
Forenzika u PRHG ima za cilj ‘osposobiti učenike za prepoznavanje različitih bioloških tragova koji se mogu pronaći na mjestu događaja, načine na koji se oni prikupljaju, pakiraju i dostavljaju na vještačenja te testiraju u smislu njihove forenzične identifikacije i individualizacije’.
Kako bi se učenici detaljno upoznali sa zakonitostima i mogućnostima forenzike, Prva riječka hrvatska gimnazija je zbog ovog izbornog predmeta uspostavila suradnju s tri institucije odnosno Odjelom za biotehnologiju u Rijeci, Centrom za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ u Zagrebu te Ministarstvom unutarnjih poslova.
Smisao ‘male vlastite kurikuralne reforme školstva’, kako ju je ravnateljica Sclaunich naslovila, bio je i integrirati finski model prema kojem učenici prestaju biti pasivni promatrači, nego postaju aktivni sudionici, štoviše organiziratori nastave, dok profesori dobivaju mentorsku, moderatorsku odnosno suradničku ulogu.
