Ovaj predmet ne viđa se često u školama, a provodi ga zagrebačka gimnazija: ‘Neupitno je potreban’
Dramski odgoj ne uči učenike samo glumi, kao što bi mnogi na prvu pomislili. Željka Župan Vuksan, predsjednica Hrvatskog centra za dramski odgoj istaknula je da ovaj fakultativni predmet učenike uči kritičkom razmišljanju, izražavanju te im diže samopouzdanje. U subotu u Kulturnom centru Ribnjak predstavljen je ‘Prijedlog kurikuluma za dramski odgoj’ za osnovne i srednje škole. Naša sugovornica je pokrenula ovaj fakultativni predmet u Gimnaziji Sesvete u školskoj godini 2017./2018.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Subota 12. listopada vjerojatno je brojnima prošla opušteno, s nekakvim izlaskom, ali sve u svemu, klasičan zabavan dan u vikendu. No, 12. listopada 2024. godine će za Željku Župan Vuksan, predsjednicu Hrvatskog centra za dramski odgoj (HCDO), ostati zapamćen kao povijesni. Upravo nam je tim riječima uprošlotjednom telefonskom razgovoru opisala svoje uzbuđenje uoči predstavljanja njihovog ‘Prijedloga kurikuluma za dramski odgoj‘ koji pokriva sve razrede osnovne i srednje škole. U Centru mladih Ribnjak, same govore autora i suradnika na ovom dokumentu, održane su i pokazne radionice. Župan Vuksan je osobno vodila radionicu ‘Od ideje do predstave’, a njena kolegica, dramska pedagoginja Ana Škaro vodila je radionicu ‘Učionica kao pozornica’. Svoje dojmove nakon predstavljanja kurikuluma je sažela sa samo jednom riječju: ‘odlično’. Događaju su prisustvovali odgajatelji, učitelji, nastavnici i srednjoškolci koji trenutno slušaju Dramski odgoj kao fakultativnu nastavu.
Njegovanje različitih vještina: ‘Vidimo prostor za provedbu, pogotovo u cjelodnevnoj školi’
Župan Vuksan nam je navela da bi u HCDO-u voljeli da se važnost dramske pedagogije prepozna u Hrvatskoj, kao što je prepoznata u drugim, razvijenim školskim sustavima. Ne sumnja kako za to postoji prostor, tim više jer se dramske tehnike provode u obveznim školskim predmetima gdje, kako kaže, postaju inovativan način poučavanja. Sam dokument od 46 stranica opsežno propisuje sve što bi nastavnicima trebalo za provedbu ovog predmeta.
– Osobitost dramskog odgoja kao i dramskih skupina je sustavan rad koji oblikuje i njeguje različite učeničke vještine. Ističem tri domene: dramska kultura, dramsko izražavanje i dramsko stvaralaštvo koji tijekom učenja čine nedjeljivu cjelinu. Dramska kultura uči dramskim konvencijama i teoriji, u izražavanju učenici različitim dramskim tehnikama primjenjuju stečeno znanje i u stvaralaštvu izvode i kreiraju samostalne dramske forme. U kurikulu su razrađeni ishodi svih domena od 1. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole, detaljno su objašnjeni ciljevi i svrha predmeta koji holistički pristupa poučavanju učenika. Također su navedeni sadržaji poučavanja za svaki ishod i domenu kao i bogat popis stručne literature, sažela nam je predsjednica HCDO-a glavne točke predloženog kurikuluma.
Istaknula je da je osobno pokrenula fakultativni predmet Dramski odgoj u Gimnaziji Sesvete još u školskoj godini 2017./18. Za tu je svrhu tada izradila potrebnu pedagošku dokumentaciju i upisala prvu generaciju učenika. U tome je imala podršku profesora i mentora s poslijediplomskog studija dramske pedagogije koji su potvrdili da njen novi predmet ima sve elemente vrednovanja koji pokrivaju odgojnu i obrazovnu ulogu predmeta.
– Nakon toga Hrvatski centar za dramski odgoj, kao krovna institucija hrvatske dramske pedagogije, pokreće radnu skupinu i kreće s izradom Prijedloga kurikuluma za srednje škole. On je poslan Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Agenciji za odgoj i obrazovanje koji su izložili svoje prijedloge prema kojima je dokument dorađen. U međuvremenu je završen dokument i za osnovnu školu u kojoj također vidimo prostor za provedbu dramskog odgoja, osobito u cjelodnevnoj školi. U osnovnoj se školi dramski odgoj provodi samo kao izvannastavna aktivnost, a naš je cilj da to postane izborni predmet i prema tome smo sastavili dokument, opisala nam je Vuksan Župan kreiranje ovog dokumenta.
Kritičko propitivanje društvenih pitanja
Naša sugovornica ističe da treba razlikovati dramski odgoj i dramaturgiju. Za dramski odgoj ističe da je to ‘niz dramskopedagoških metoda i tehnika kojima se kroz suradnički rad i iskustveno učenje uči o svijetu.
– Kritički se propituju društvena pitanja, nude se rješenja, kod učenika se stvara pozitivna slika o sebi, njeguju se komunikacijske vještine, empatija, pronalaze odgovori na pitanja koja učenike okružuju, stvara se pozitivna slika i gradi zajedništvo. U dramskom odgoju nije fokus na samoj izvedbi, ona je logičan slijed, ali je naglasak na procesu, zajedničkom radu i suradnji, propitivanju pojava u društvu, izražavanju i tek onda na stvaranju konkretnih dramskih formi, objasnila je Župan Vuksan sve koristi koje učenici mogu dobiti kroz dramski odgoj.
Upitana bi li fakultativni predmet Dramskog odgoja mogao ili trebao učenicima koji žele upisati Akademiju dramskih umjetnosti (ADU) donijeti dodatne bodove, predsjednica HCDO-a je napomenula da su ovaj predmet slušala i djeca koja su do sada upisivala i druge studije, od medicine do ekonomije. Istaknula je da se dodatni bodovi za ADU mogu osigurati sudjelovanjem na raznim državnim natjecanjima, ne i samim pohađanjem ovog fakultativnog predmeta na kojem učenici čak imaju prilike ne samo glumiti, već i raditi na svojim tekstovima za izvedbu.
– S ADU surađujemo tako da upućujemo učenike na različite produkcije ili otvorene ispite, također kako je dramski krug ljudi ipak povezan, rado na satu ugostimo glumce, kolege koji su spremni izdvojiti svoje vrijeme i obraditi neku cjelinu, primjerice rad na liku ili monologu. Učenici stvaraju svoje dramske tekstove, primjerice različitim dramskim tehnikama poput improvizacije, skupnog osmišljenog kazališta, procesne drame i sl. učenici stvaraju vlastitu predstavu i svoj tekst. Usvajaju osnove dramskog pisma, primjenjuju ih u stvaranju, kroz igru uče i stvaraju, nadograđuju, mijenjaju dok ne budu zadovoljni izvedbom. No ovo je samo jedan primjer razrade ishoda iz kurikula jer dramski odgoj nije samo stvaranje dramskog teksta, pojasnila je Župan Vuksan.
‘Neupitno potreban obrazovnom sustavu’
Na kraju dana, naša sugovornica ističe kako su hrvatskoj potrebni mladi ljudi koji razmišljaju i kritički propituju svijet. K tome, poštuju sebe i druge, njeguju toleranciju i empatiju te se slobodno i samostalno izražavaju. Ističe da je upravo to bit dramske pedagogije.
– Dramski odgoj je neupitno potreban u obrazovnom sustavu, a HCDO nastavnicima, odgajateljima i voditeljima nudi cjelovit dokument od prvog osnovne do završnog razreda srednje škole, s razrađenim ishodima i sadržajima poučavanja, pozitivnom evaluacijom nastavnika koji već nekoliko godina rade prema njemu. Oni su naveli da im je dokument olakšao rad i naučio ih novim znanjima i vještinama. Ove godine s poslijediplomskog studija izlazi i peta generacija sveučilišnih specijalista dramske pedagogije, a HCDO svojim članovima pruža mogućnost stjecanja zvanja dramskog pedagoga koje se poštuje i uvažava kao meritorno. Svi su zajedno već toliko umreženi da provode edukacije, sudjeluju u međunarodnim projektima i zajedno s mladima čine čudesne stvari u školi i svojoj lokalnoj zajednici, istaknula nam je Župan Vuksan pozitivne primjere približavanja dramskog odgoja u Hrvatskoj.
No, upozorila je i da se ‘naše društvo u potpunosti okrenulo STEM-u’. Naša sugovornica upozorava da se pritom ne smije zaboraviti humanističko područje. Naposljetku, upravo humanističko područje, kaže nam, oblikuje ne samo čovjeka, nego i svijet u cjelini.
– Možemo biti sjajni matematičari, ali na kraju dana ipak svi posegnemo za dobrom predstavom, knjigom, izložbom ili filmom. Možda ovoga trenutka humanizam i umjetnost nisu u središtu interesa, ali bez humanističkog područja nema ni potpunog čovjeka, a nije li umjetnost baš ono što nas čini ljudima? Možda AI može napraviti dobar dramski tekst, ali sigurno ne može doživjeti katarzu, zaključila je predsjednica HCDO-a.
Cijeli Prijedlog kurikuluma za Dramski odgoj možete pročitati u privitku. Uz našu sugovornicu Željku Župan Vuksan, kao autori su radili navedeni i Vladimir Krušić, Snježana Čubrilo, Ana Škaro, Maša Rimac Jurinović i Ines Škuflić Horvat. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
