Petero sveučilišnih profesora oštro o informatici u cjelodnevnoj školi: ‘Promijenite ovu skandaloznu odluku’
Umjesto dva sata izborne Informatike, najmlađi, učenici od 1. do 4. razreda, u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole imat će tjedno jedan sat novog obveznog predmeta koji će se nazivati Informacijske i digitalne kompetencije. Škole koje to žele, i u kojima postoji interes učenika i učitelja, u sklopu izbornog dijela nastave cjelodnevne škole mogu provoditi dodatne izvannastavne aktivnosti vezane uz područje informatike. Ovom promjenom zgroženo je petero sveučilišnih nastavnika informatike koji tvrde da se ovakvom organizacijom nastave smanjuje satnica Informatike u školama, odluku ocjenjuju skandaloznom te od ministra Radovana Fuchsa traže da je promijeni.
Mario Dumančić (foto: Učiteljski fakultet Zagreb), Goran hajdin (foto: FOI), Ivica Boljat (foto: PMF Split), Krešimir Pavlina (foto: Filozofski fakultet Zagreb) i Maja Ružić Baf (foto: Sveučilište u Puli) uputili su pismo ministru zbog satnice informatike u Cjelodnevnoj školi
– Smatramo skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi, stoji u uvodu pisma petero sveučilišnih nastavnika informatike upućenog na adresu Donje Svetice 38, u Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Potpisuju ga Mario Dumančić, Predstojnik katedre za Informacijske i komunikacijske znanosti Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Krešimir Pavlina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivica Boljat s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu te Maja Ružić Baf s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Naime, prema ovih dana predstavljenom eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, umjesto dva sata izborne Informatike, učenici od 1. do 4. razreda tjedno će imati jedan sat novog obveznog predmeta koji će se nazivati Informacijske i digitalne kompetencije. Škole koje to žele, i u kojima postoji interes učenika i učitelja, u sklopu izbornog dijela nastave cjelodnevne škole mogu provoditi dodatne izvannastavne aktivnosti vezane uz područje informatike. Spomenuti sveučilišni nastavnici time su izrazito nezadovoljni.
Sveučilišni profesori: Svjesni smo da postoji deficit STEM nastavnika, leži li način rješavanja tog problema u smanjenju satnice?
Štoviše, pojašnjenje MZO-a prema kojemu se ‘povećava obvezna satnica’ Informatike smatraju ‘neprimjerenim’ i ‘skandaloznim’. Nevjerojatno im je, navode dalje u pismo da Ministarstvo nije iznijelo informacije iz kojih je vidljivo da velika većina učenika u gotovo svim školama pohađa izbornu nastavu Informatike.
– Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike bit će zakinuti svi učenici u osnovnoj školi za 50%. Zašto? Ministar je također predstavio smjernice novog ‘Kurikuluma Informatike’, a da prethodno nije provedena stručna niti znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Nije nam jasno na osnovi kojih smjernica (kad nema evaluacije) je Radna skupina krenula s radom (imenovana je i počela s radom u veljači, ali Ministarstvo je objavilo imenovanje Radne skupine tek mjesec dana nakon što je ista počela s radom, odnosno rezanjem postojećeg kurikuluma). U članstvo Radne skupine koja je izradila novi ‘Kurikulum Informatike’ nije imenovan niti jedan jedini stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike, što je također nevjerojatno i nedopustivo za resorno Ministarstvo, navodi petero sveučilišnih nastavnika informatike u pismu.
Budući da je radna skupina koja je radila na kurikulumu predmeta ‘Informacijske i digitalne kompetencije’ imala tek nekoliko tjedana za izradu novog kurikuluma, tvrde, to ne može biti originalno autorsko djelo, ‘već se može raditi samo i isključivo o izrezanom i okrnjenom postojećem kurikulumu Informatike’.
– Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je Informatika jedini predmet kojem se u Cjelodnevnoj školi satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava te čak stvaramo i niz novih predmeta. Svjesni smo kako zbog niskih učiteljskih plaća postoji deficit nastavnika STEM predmeta, ali leži li zaista način rješavanja tog problema u smanjenju satnice? Hoćemo li sutra zbog istog problema smanjiti satnicu Matematike ili ukinuti Fiziku? Pozivamo Vas da – dok još možete – promijenite ovu skandaloznu odluku i obveznu Informatiku definirate u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno. Svjesni smo kratkih rokova u kojima se cijeli projekt mora provesti te nudimo pomoć oko evaluacije i mogućih korekcija postojećeg kurikuluma Informatike. Želimo napomenuti da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u okruženju koja se može pohvaliti rastom i razvojem informatičkih i povezanih tvrtki, što je rezultiralo i nizom ‘jednoroga’ poput Infobipa, Rimac Automobila i sl. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije uzelo u obzir svoju društvenu i digitalnu odgovornost u razvoju hrvatskog školstva te nastavlja s neuspješnim projektima u hrvatskim školama, ističu Dumančić, Pavlina, Boljat, Hajdin i Ružić Baf u svome pismu.
Fuchs: Učenici koji su od 1. do 4. slušali izbornu informatiku u 5. su de facto počinjali od nule
Podsjetimo, o satnici Informatike za učenike od 1. do 4. razreda bilo je riječi i na konferenciji za medije na kojoj je i predstavljen eksperimentalni program cjelodnevne škole. Na pitanje nije li to smanjenje satnice Informatike, Josip Burušić, Fuchsov posebni savjetnik za cjelodnevnu školi odgovorio je da se u sklopu izbornog drugog dijela nastave – B1 i B2 dijela – može financirati i dodatna nastava iz domene informatike, ovisno o interesu učenika i učitelja.
– Informatika je do sada bio neobavezan predmet od 1. do 4. razreda. U 5. i 6. razredu je postao obvezan, pri čemu se kurikulum od 1. do 4. razreda nije odrazio u 5., jer dio učenika razredne nastave nije upisivao Informatiku. Prema tome, i oni koji su imali četiri godine u 5. su de facto počinjali od nule. Da se to makne i izbjegne, sad smo uveli obvezni predmet od 1. razreda i time se sigurno podigla kvaliteta, rekao je Fuchs u srijedu.
Stipe Mamić, državni tajnik u MZO-u kaže da rijetko koja europska zemlja u prvom obrazovnom ciklusu uopće ima Informatiku.
– Vodili smo se time da su europski trendovi da se to potiče i podiže i ovo je jedno rješenje koje je izbalansirano na način da će se strukturirati i sinkronizirati kurikulumi u svih osam godina i da će naša djeca imati jedan sat obvezne informatike u svim osnovnim školama, rekao je Mamić na konferenciji u srijedu.
Podsjetimo eksperimentalni program cjelodnevne škole na javnom je savjetovanju, a svi koji žele, svoj komentar mogu ostaviti u sustavu e-Savjetovanja OVDJE do 6. travnja. Očekivana objava izvješća je 5. svibnja.
U nastavku možete vidjeti pismo petero profesora upućeno Ministarstvu, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
