Pobuna budućih nastavnika i učitelja: ‘Želimo da nam se omogući mjera na koju zakonski imamo pravo’
Mjeru aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pripravništvo, ove godine ne mogu koristiti osobe koje su završile nastavničke i učiteljske studije. Iako se u teoriji mogu javljati na redovne natječaje koje raspisuju škole i tako se zaposliti kao pripravnici i odraditi staž, to se u praksi ne događa. Većina škola radije zapošljava osobe s iskustvom. Zato su se budući učitelji i nastavnici okupili u grupu i traže ponovno uvođenje kvota za mjeru pripravništva koju provodi HZZ.
Veliku buru u javnosti prethodnih je mjeseci izazvala inicijativa za povećanje kvote u mjeri pripravništvo za zdravstvene struke. Riječ je o jednoj od mjera aktivne politike zapošljavanja, a uvedena je umjesto zloglasnog stručnog osposobljavanja. Kvota koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje odredio za zdravstvene radnike iznosila je 170 mjesta i višestruko je manja od broja učenika i studenata koji su završili zdravstvene škole, odnosno studije. Budući zdravstveni radnici javno su se pobunili pa je u konačnici ministar Vili Beroš u dogovoru s HZZ-om donio odluku da se broj mjesta za pripravništvo u zdravstvu povisi na 2.000 mjesta.
‘Još uvijek očajnički iščekujemo što će biti s nama’
Mjera pripravništva koju provodi HZZ potpuno je ukinuta za buduće učitelje i nastavnike, barem za 2020. godinu. Zato je pokrenuta inicijativa kojom se traži ponovno uvođenje kvote za HZZ-ovu mjeru pripravništva za budući nastavnički kadar.
– Već mjesecima pokušavamo doprijeti do institucija nadležnih za provođenje navedene mjere, a sve kako bismo zajedničkim razgovorom pokušali riješiti postojeće probleme. No, na naše upite odgovora nema. Potaknuti zajedničkim nastojanjima kolega iz sektora zdravstva, koji su se u konačnici uspjeli izboriti za 2.000 pripravničkih radnih mjesta u 2021. godini, željeli bismo i mi dobili priliku za razgovor te pronalazak rješenja koje bi odgovaralo svima. Napomenuli bismo i to, da su kolege stručni suradnici također dobili odobrenje od strane Ministarstva za određen broj pripravničkih radnih mjesta u školama. Dakle, jedini smo ostali mi – učitelji i nastavnici – koji još uvijek očajnički iščekujemo što će biti s nama te hoćemo li u skorije vrijeme dobiti ikakvu priliku za stjecanje prvog radnog iskustva u struci, stoji u pismu kojeg nam je poslala grupa učitelja i nastavnika pripravnika.
U teoriji, osobe koje su završile nastavničke i učiteljske studije mogu se javljati na redovne natječaje koje raspisuju škole te tako doći do pripravništva i iskustva potrebnog za pristupanje stručnom ispitu. No realnost je takva da će škole radije zaposliti osobe s iskustvom, nego pripravnika.
– To je, nažalost, nemoguće dobiti nama koji smo tek diplomirali, jer su gotovo svi ostali kandidati u prednosti – imaju određen period radnog iskustva u struci i/ili položen državni stručni ispit, što nas automatski isključuje iz natječaja. U slučaju da netko bez radnog iskustva u struci ipak uspije nekako dobiti posao putem redovitog natječaja za posao, njega će određena odgojno-obrazovna ustanova svakako prijaviti kao pripravnika; no, troškovi njegova stručnog osposobljavanja neće biti pokriveni u okviru mjere pripravništva, već iste financira sama ustanova. Dakle, sama mjera za stjecanje prvog radnog iskustva – pripravništva provodi se i financira od strane nadležnog Ministarstva i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – upravo to je trenutno omogućeno kolegama stručnim suradnicima, kao i onima iz sektora zdravstva, dok nama nije. Želimo da se i nama ponovno omogući korištenje mjere na koju zakonski imamo pravo, kako bismo upotpunili naša znanja i vještine stečene tijekom dugogodišnjeg studiranja struke koju volimo te u konačnici potvrdili naše fakultetske diplome polaganjem državnog stručnog ispita, zaključuju iz grupe učitelja i nastavnika pripravnika.
Ministarstvo: Lani je mjeru koristilo samo pet osoba
S obzirom na to da je problem mladih zdravstvenih radnika riješen nakon konzultacija HZZ-a i resornog Ministarstva zdravstva, upit smo poslali u Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Pitamo ih zašto je pripravništvo kao mjera HZZ-a ukinuto za budući nastavnički kadar.
– Navedena mjera čiji je nositelj Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi se od 2018. godine. Korištenje mjere za zapošljavanje učitelja, nastavnika i odgajatelja bilo je omogućeno 2019. godine. S obzirom na to da je u 2019. godini samo pet osoba iskoristilo tu mjeru, uzevši u obzir mali interes učitelja, nastavnika i odgajatelja pripravnika, Ministarstvo je ove godine omogućilo korištenje mjere pripravništva samo za stručne suradnike, s obzirom na povećane potrebe školskih ustanova upravo za ovim kadrom, osobito s ciljem pojačanog pružanja stručne podrške učenicima i roditeljima tijekom epidemije i različitih modela provedbe nastave, ističu iz Ministarstva obrazovanja.
Dodatno smo pitali i planira li se provedba ove mjere u 2021.
– Ako Hrvatski zavod za zapošljavanje nastavi s provedbom navedene mjere u 2021. godini, Ministarstvo će, ako se pokaže interes, ponovno omogućiti korištenje ove mjere i za učitelje, nastavnike i odgajatelje, zaključuju u Ministarstvu obrazovanja.