Pobuna među nastavnicima stranih jezika, strahuju od smanjenja satnice: ‘Zgroženi smo’
Strani jezici u modularnoj nastavi mogli bi dobiti manju godišnju satnicu prema novim prijedlozima kurikula. To je iznenađujuće jer se ranije najavljivalo povećanje satnice prvog stranog jezika, uz povećanje satnice Hrvatskog jezika i Matematike, upravo kako bi strukovnjaci ostvarivali bolje rezultate na maturi. Nastavnice najčešćeg prvog stranog jezika, Engleskog, za portal srednja.hr izrazile su zabrinutost oko ove promjene te pozvale kolege i kolegice da ostave svoj komentar na javnom savjetovanju koje traje još danas.
Foto: Canva
Kada se negdje doda, onda drugdje mora oduzeti – ovo pravilo se, izgleda, primijenilo i na reformu strukovnog obrazovanja. Naime, nakon pobune općeobrazovnih nastavnika iz Povijesti, Politike i gospodarstva te Biologije da im se u modularnoj nastavi ne smanjuje satnica, dobili su dio satnice natrag. Kompromis, rekli bi neki – ali ne i nastavnici stranih jezika. Njima se u dorađenim kurikulima za modularno godišnja satnica nenajavljeno smanjila.
Satnica je, prema trenutnim nacrtima prijedloga kurikula, smanjena svim stranim jezicima pa tako i onom najpopularnijem prvom stranom jeziku – Engleskom. Na javnom savjetovanju prijedlog kurikula Engleski jezik prikupio je najviše nezadovoljnih komentara, više od 200 koji se ne slažu sa smanjenjem trenutne satnice u strukovnim školama. Ova situacija još je bizarnija kada se u obzir uzme činjenica da su iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), gdje su prvotno radili na modularnim kurikulima, na početku najavljivali povećanje satnice prvog stranog jezika uz Hrvatski i Matematiku kako bi strukovni učenici ostvarivali bolje rezultate na maturi.
Prve verzije kurikula stranih jezika za modularnu, osim Engleskog, imale su navedene satnice
No, poziv za radne skupine za doradu kurikula za strane jezike, konkretno za Engleski, Njemački, Francuski, Talijanski i Španjolski jezik, objavilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a ne ASOO kako je to bilo za izradu svih ostalih kurikula. Valja napomenuti i kako se u prvotnim kurikulima za općeobrazovne predmete u strukovnom obrazovanju nigdje nije navodila satnica za Engleski jezik već je u tekstu pisalo kako ‘broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa/zanimanja’.
Za ostale jezike pisao je broj sati i postojala je razlika za programe razine 4.1 i za programe razine 4.2 za koje je predviđeno 105 sati godišnje u prva tri razreda, a u završnom razredu 96 sati. U novim, dorađenim kurikulima koji su trenutno na javnom savjetovanju satnica se za oba programa, dakle za trogodišnji i četverogodišnji program, svodi na 70 sati godišnje. Ta se satnica navodi i u kurikulu za Engleski jezik, no ondje i dalje piše kako ‘broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa/zanimanja’.
Tri profesorice Engleskog jezika za srednja.hr poručile da su zgrožene ovim prijedlogom
Kako bi bolje shvatili što se događa i koje promjene su zamišljene u modularnoj nastavi po pitanju jezika te što nastavnicima stranih jezika najviše smeta u novim kurikulima, kontaktirali smo tri nastavnice Engleskog u strukovnim školama – Blanku Šamija, Ivanu Plh Bosanac i Barbaru Pleić Tomi.
– Nastavnici engleskog jezika u strukovnim srednjim školama zgroženi su najnovijim prijedlogom Ministarstva prema kojemu se smanjuje broj sati prvog stranog jezika, najčešće engleskog. Prema Odluci o kurikulu općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 (trogodišnji programi) i 4.2 (četverogodišnji programi), koja je u javno savjetovanje puštena u svibnju, engleski jezik je u jezgrovnom dijelu četverogodišnjih strukovnih programa bio zastupljen sa 6 CSVET-a, odnosno tri sata nastave tjedno. U svim javnim istupima o reformi strukovnog obrazovanja također je naglašavano kako se satnica prvog stranog jezika neće smanjivati, već i povećavati zahvaljujući modulima jezika struke. Međutim, u novom prijedlogu kurikula – neočekivano i neobjašnjivo – dogodilo se upravo suprotno od najavljivanog te je satnica prvog stranog jezika na razini 4.2 smanjena s tri na dva sata tjedno, odnosno sa 6 na 4 CSVET-a, navele su profesorice.
‘Navedeni ishodi nisu ostvarivi u fondu od 70 sati’
Bitnim ističu da trenutačni prijedlog odgojno-obrazovnih ishoda u 4.2 zanimanjima, u kojima je sada po novome prijedlogu potrebno dodati i ishode jezika struke, nije moguće ostvariti kroz 70 sati godišnje u odnosu na dosadašnjih 105 sati.
– Ne samo da navedeni ishodi nisu ostvarivi u fondu od 70 sati, nego nije moguće ostvariti ni navedeni temeljni cilj samostalne i točne upotrebe jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje. Predloženi elementi vrednovanja u nastavi su: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje (plus jezično posredovanje unutar govorenja i pisanja). Vrednovati četiri elementa (sumativno i formativno), ostvariti navedene ishode i pritom obuhvatiti ishode jezika struke, ne samo da je gotovo nemoguće ostvariti, već je apsolutno neostvarivo i neizvedivo, napominju profesorice Šamija, Plh Bosanac i Pleić Tomi.
‘Nemoguće je naglasiti koliko će navedeni prijedlog pogubno utjecati na kvalitetu nastave’
Dodaju i kako su svjesne da su moduli jezika struke opravdani i poželjni s obzirom na potrebe učenika i specifična zanimanja, smatraju kako je važno istaknuti i da se oni ne navode kao obavezni u svim kvalifikacijama. To znači da će odluku o eventualnim dodatnim satima u jeziku struke donositi svaka škola zasebno preko kurikula ustanove i to prema procjeni poznavanja jezika nakon završetka osnovne škole.
– Dodatni sati stranog jezika u modulu problematični su iz dvaju razloga. Prvi je da moduli svojim opsegom i trajanjem ne mogu nadomjestiti sustavni rad na jezičnim vještinama koji omogućava cjelogodišnja nastava stranog jezika, a drugi je da su moduli već opterećeni raznim skupovima ishoda učenja. Nemoguće je naglasiti koliko će navedeni prijedlog pogubno utjecati na kvalitetu nastave i ostvarivanje svih ishoda koji se u kurikulu navode te posljedično stečena znanja i kompetencije učenika, istaknule su profesorice Engleskog jezika.
Problem i oko grupiranja učenika u praksi za koji ne postoji pravilnik
Uz to, kažu nam da navedeni prijedlog ‘ne poštuje Preporuku Vijeća Europske unije o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezika prema kojoj se fokus obrazovanja stavlja upravo na jezične kompetencije i višejezičnost, kao i na poticanje učenika na učenje jezika’.
– Također, navedeno grupiranje učenika u praksi nije izvedivo bez odgovarajućeg pravilnika posvećenog toj tematici. Trenutno poučavanje svodi se na rad s 26 učenika. Također, broj učenika s poteškoćama povećava se te se u pravilu u svim razredima nalaze i učenici s poteškoćama (individualizacija i/ili prilagodba), a broj redovnih učenika nije smanjen. Samim time, preporuka o grupiranju učenika unutar razrednih odjela na temelju rezultata ‘dijagnostičkog mjerenja’, uz obaveznu mogućnost ‘horizontalne prohodnosti’, te o radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (daroviti i učenici s poteškoćama), u okviru ovog prijedloga više nego ikada ostaju mrtvo slovo na papiru, govore nam profesorice.
‘Navedeni prijedlog ne poštuje ni temeljna načela kurikula’
Kao što smo i na početku naveli, smanjenje satnice stranih jezika, posebice Engleskog, kontradiktorno je onome što je ASOO tvrdio na početku – da se omogući vertikalna prohodnosti za učenike strukovnih srednjih škola. Profesorice s kojima smo razgovarali smatraju kako ih ovaj potez automatski stavlja u neravnopravan položaj po pitanju polaganja ispita državne mature. Dodaju i da će i učenici koji se nakon završetka srednje škole odluče odmah uključiti na tržište rada, biti zakinuti za vještine znanja stranog jezika koje se danas praktički podrazumijevaju.
– Naposljetku, osim jezičnih vještina, nastava Engleskog jezika, s obzirom na širok raspon tema kojima se na nastavi učenici imaju prilike baviti, itekako je važna i za učenje o drugim zemljama i njihovim kulturama, propitivanje stereotipa i predrasuda, razvoj kritičkih vještina te za generalno oblikovanje mladih ljudi kao osviještenih, dobro informiranih pojedinaca. Smanjivanje satnice engleskog jezika sigurno ne utječe pozitivno na ‘razvitak budućih aktivnih članova demokratskoga i pluralističkoga društva’ kako se u ovom prijedlogu navodi. Drugim riječima, navedeni prijedlog ne poštuje ni temeljna načela kurikula, poručile su profesorice.
U javno savjetovanje novih kurikula stranih jezika možete se uključiti još samo danas i to putem ove poveznice.
