Pogledajte kako se posljednjih godina kretao broj učenika s 5,0 u vašoj županiji: Mijenjat će se pravilnik o upisima
Proteklih se dana puno govorilo o problemu broja superodlikaša, odnosno učenika koji prolaze s prosjekom 5,0. Od školske godine 2013./14. do 2019./20. on je značajno porastao, pokazuju to podaci iz e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja. Stanje je posebno problematično u Gradu Zagrebu.
Foto: M. Gelenčir|srednja.hr
U školskoj godini 2013./2014. s prosjekom 5,0 prošlo je 14,5 posto učenika, dok je u 2019./20. taj najveći mogući prosjek imalo čak 21,66 posto učenika, govore to podaci koji su javno dostupni u bazi e-Rudnik Ministarstva znanosti i obrazovanja. Školska godina 2019./20. posljednja je godina za koju je objavljena statistika, a riječ je, treba i to naglasiti, o godini u kojoj se zbog pandemije većina nastave drugog polugodišta odvijala i završena je online. Ipak, trend rasta postotka superodlikaša vidljiv je u većini županija i u godinama prije pandemijske.
Najveći postotak superodlikaša u Zagrebu
Kada je riječ o podacima po županijama, stanje najviše zabrinjava u Gradu Zagrebu, gdje je broj superodlikaša u spomenutih sedam školskih godina porastao za skoro 11 posto. Tako je u 2013./14. postotak superodlikaša bio 18,81 posto, a do 2019./20. narastao je na čak 29,54 posto, što je više nego u bilo kojoj drugoj županiji.
Među županijama koje prednjače u postotku učenika koji prolaze s 5,0 nalazi se i Zagrebačka županija. Ondje je 2013./14. godine prosjek 5,0 imalo 17,6 posto, a u 2019./20. s tim je prosjekom prošlo više od četvrtine školaraca – čak 26,38 posto.
Požeško-slavonska županija u 2013./14. imala je najmanji postotak superodlikaša, 10,46 posto. On je rastao do 2017./18., da bi se godinu kasnije dogodio manji pad u odnosu na 2017./18. Ipak, kao i u svim ostalim županijama, postotak superodlikaša značajno je ‘skočio’ u 2019./20. i te je godine u Požeško-slavonskoj županiji iznosio 15,52 posto. To je ujedno bio i najmanji postotak superodlikaša kojeg je 2019./20. imala neka od županija.
Kako su se postoci superodlikaša u odnosu na ukupni broj učenika mijenjali od 2013./14. do 2019./20. možete vidjeti u tablici u nastavku.
Izvor podataka: e-Rudnik MZO-a
Ministarstvo će mijenjati Pravilnik za upise u srednje
Kako doznajte Telegram.hr, Ministarstvo znanosti i obrazovanja do kraja ove kalendarske godine namjerava izmijeniti Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Pravilnik će se mijenjati u onom dijelu koji se odnosi na bodovanje, odnosno dodatne bodove koji se stječu po različitim kategorijama (natjecanja, otežani uvjeti obrazovanja, zdravstvene teškoće) i u dijelu koji se odnosi na upis učenika s teškoćama u razvoju. Što će se konkretno mijenjati i na koji način, iz Ministarstva ne otkrivaju.
Telegram dalje piše kao preporuke istraživanja o superodlikašima sugeriraju kako je nužan zaokret i u ocjenjivanju učenika, prema kombinaciji vanjskog, standardiziranog i učiteljskog vrednovanja, ali Ministarstvo spas vidi u nadolazećim nacionalnim ispitima. Od njih, rekli su iz Ministarstva za Telegram.hr, očekuju da će poslužiti uspostavi ‘što objektivnijeg sustava vrednovanja’.
– Iskustva drugih država i uspješnih obrazovnih sustava govore da su upravo nacionalni ispiti jedan od ključnih mehanizama za uspostavu što objektivnijeg sustava vrednovanja, rekli su iz MZO-a za Telegram.hr i otkrili kako će se u narednim godinama ti ispiti uvesti za sve učenike svih škola u određenim razredima.
No, rezultati nacionalnih ispita, više su puta ponovili iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, ni na koji način neće utjecati na završne ocjene, niti će se bodovati prilikom upisa u srednje škole.
– Nacionalni ispiti ne služe ocjenjivanju učenika, već je uloga nacionalnih ispita formativna. Oni služe nastavnicima i učenicima kao informacija o postignuću učenika i ostvarivanju dogovorenih obrazovnih standarda, rekli su iz NCVVO-a prilikom najave nacionalnih ispita u 2022.
