Pokrenuta peticija oko cjelodnevne škole, učitelji zgroženi pojedinim odredbama: Fuchs se oglasio oko komentara
Prije točno tjedan dana u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljen je koncept dugonajavljivane cjelodnevne škole. Plan je da se ona u osnovne škole uvede od 2027./2028., s time da od jeseni kreće eksperimentalna provedba u 50-ak škola. Na dan predstavljanja eksperimentalni program postavljen je i na javno savjetovanje. U svega tjedan dana pristiglo je na njega preko 800 komentara. Ministar Radovan Fuchs kaže da neki od njih uopće nisu konstruktivni, ali da će se u program implementirati oni koji će biti dobri. Dvije velike nastavničke mreže ovih su dana pokrenule i peticiju kojom traže po dva učitelja razredne nastave u eksperimentalnoj cjelodnevnoj školi.
Ilustracija: Unsplash
Učenici osnovnih bi u školama bili od 8 do 15 ili 15:30, a u tom dijelu dana izvodila bi se redovna nastava te tzv. program potpomognutog i obogaćenog učenja, gdje bi učitelji s učenicima ponavljali gradivo te pisali zadaće. Nakon toga slijede izvan nastavne i izvanškolske aktivnosti, do oko 17 sati. Iz Ministarstva navode da će učitelji u školama ostajati samo 45 minuta dulje, ali da će im i plaće rasti – onima koji sudjeluju u izbornom dijelu i do 25 posto.
Sukus je to eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, koji je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljen proteklog tjedna. Istoga dana dokument od pedesetak A4 stranica postavljen je u javnu raspravu. Samo sedam dana kasnije na njega je pristiglo preko 800 komentara, mahom učitelja i roditelja.
Učitelji nezadovoljni svojim satnicama
Većina učitelja ističe kako im ovako organiziran radni dan ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu. Mnogi su nezadovoljni, posebice oni u razrednoj nastavi, i time da im se odmori ne računaju kao obveza, budući da tako male učenike ne mogu ostaviti same.
– Ukoliko jedan učitelj drži nastavu do 15h, kada se priprema za idući dan? Pisanje zadaće s učenicima je zahtjevan posao, pogotovo kada je sve više djece kojoj je potrebna individualna pomoć. Ukoliko se zadaća ne pregleda, ona gubi smisao. Fizički će biti nemoguće svoj djeci, s potpunom koncentracijom pregledati zadaću, dakle, opet zadaća pada na roditelje. Nadalje, potpuno je nekorektno ne računati odmore u cjelokupnu solarnu satnicu, jer tada naš posao ne završava. Tada se itekako radi na rješavanju sukoba, na odgojnom aspektu boravka u školi. Kao učiteljica u produženom boravku, mnogo je djece koja u školi ostaju do 16:30. Što ste zamislili za njih? Ako učiteljica završi s nastavom nakon A2 i ne želi raditi B1, jer i ne mora kako kažete, gdje će djeca? Taj ‘ne mora’ će se svoditi na volju ravnatelja koji će htjeti ugoditi roditeljima te će se morati raditi, komentirala je Marija Mihaljević.
Pita se i koji je protuargument Ministarstva da cjelodnevnu školu ne izvode dva učitelja. Predloženim radnim vremenom učitelja, među ostalim, nezadovoljna je i Zrinka Račić.
– Prikaz radnog vremena učitelja na temelju broj sati direktne nastave u razredu i k tome pretvaranje iste u sunčane sate. Da, školski sat traje 45 minuta. Između dva škola sata je pauza u vremenu 5 do 10 ili 15 minuta. U tom vremenu se učitelji ‘sele’ iz jedne učionice u drugu, dežuraju po hodnicima, rješavaju sukobe učenika izravno s učenicima, pozivaju roditelje, pripremaju materijale za učenike koji su nadareni, prosječni, ali i učenici koji imaju primjerene oblike školovanja… Prema ovom dokumentu to je izgleda nevidljivo radno vrijeme kao i mnogo toga što u ovom Eksperimentalnom programu nije vrednovano niti je navedeno. Veselila sam se ideji reforme, ali me je ovaj dokument jako razočarao i ponizio moju struku, piše Račić u javnoj raspravi.
Pokrenuta i peticija za zapošljavanje dodatnog broja učitelja razredne nastave
Osim sudjelovanja u jednoj od najžustrijih javnih rasprava vezanih uz propise u školstvu, nastavnici su pokrenuli i peticiju. Nastavnička mreža Školska zbornica koja broji skoro 24 tisuće članova te mreža 45 minuta koja ima skoro 11 tisuća članova, pokrenule su peticiju kojom traže da država u svrhu izvođenja programa zaposli dodatan broj učitelja u razrednoj nastavi, odnosno da se on udvostruči. ‘Peticija za dva učitelja razredne nastave u Eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave’ do trenutka pisanja ovih redaka (29. ožujka u 10:39 h) prikupila je oko 4.800 potpisa.
– Radi održavanja standarda kvalitete nastavnog procesa razredne nastave u budućnosti, s učenicima razvojne dobi od 6 do 10 godina, uključujući i učenike s teškoćama integrirane u redovnoj nastavi, učitelji i učiteljice razredne nastave Republike Hrvatske zahtijevaju da se u dokument Eksperimentalni program ‘Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja’, unesu izmjene i da se upiše umjesto jednog učitelja izvršitelja nastave u A1 i A2 programu razredne nastave, dva učitelja. Peticiju potpisuju svi zainteresirani građani i učitelji koji podržavaju sadržaj peticije, stoji u opisu peticije.
Nezadovoljni učitelji iz produženog boravka
Pobunili su se i učitelji koji trenutno rade u produženom boravku. Naime, prema predloženom programu MZO-a, tijekom eksperimentalne provedbe, ako se uopće jave škole koje imaju produženi boravak, taj boravak se zamjenjuje modelom cjelodnevne škole. U programu se navodi da tada nositelj programa i osnivači škola pronalaze rješenje za učitelje produženog boravka ‘uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada’.
– Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača, kao oblik trajnog rješenja, stoji u predloženom programu MZO-a.
Učitelji koji trenutno rade u produženom boravku smatraju da im je ovo poruka da ostaju bez posla, a mnogi od njih u produženom boravku rade već godinama, imaju kredite i obitelj.
– Ne slažem se s uvođenjem Cjelodnevne škole jer uvođenje nečega u čemu se ne zna što će biti s učiteljima produženog boravka nije prihvatljivo. O učiteljima produženog boravka spomenulo se jedino da će osnivač odlučiti o našoj sudbini i da ćemo raditi u odgojno-obrazovnim ustanovama osnivača ukoliko bude potrebno. To nije prihvatljivo, jer svi znamo da to samo znači da postajemo višak. Tražim točan, konkretan i napisan odgovor koji je plan za nas učitelje produženog boravka, piše u javnoj raspravi Marina Marković Vukmirović.
Mogu li učenici izdržati taj tempo?
Dio komentara odnosi se i na učenike. Pojedini sudionici rasprave navode kako dio programa nakon redovite nastave program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja neće biti za svu djecu.
– Djeca u današnje vrijeme imaju velikih problema s koncentracijom, radnim pamćenjem i doslovno je potrebno sa svakim raditi 1 na 1. Ali, i tada ih druga djeca dekoncentriraju. Ne želim ni pomisliti što će se dogoditi s djecom koja u razredu imaju učenike koji imaju velikih problema u ponašanju, a koji zbog nedovoljno strogih pedagoških mjera, kontinuirano vrše pritisak na njih. Tko će na kraju izvući deblji kraj? Razdvajanjem na A1 i A2 dio se ništa ne postiže te smatram da je trebalo zadržati model cjelodnevne nastave s dva učitelja gdje se ravnomjerno doziraju nastava i organizirane aktivnosti. Smatram da bi i djeci tako bilo lakše, a također bi sve svoje obaveze napravili u školi. Čak i program produženog boravka nije u potpunosti zadovoljio njihove potrebe jer je svo opterećenje bilo u jutarnjem dijelu, a radom u cjelodnevnoj nastavi s dva učitelja bi se opterećenje pravilno rasporedilo, piše Sanja Jurić.
Neki se pribojavaju i hoće li učenici nakon 15 ili 15:30 uopće biti voljni sudjelovati u izvannastavnim aktivnostima ili će nakon prva dva dijela nastave biti preumorni. U javnoj raspravi povuklo se pitanje i oko toga koliko će ovakav tempo rada odgovarati učenicima koji imaju nastavu po prilagođenom i individualiziranom programu.
Sudionici se osvrću i na tjelesni, informatiku, drugi strani jezik, ali i plaće – ravnatelja
U komentarima u javnoj raspravi učitelji informatike bune se oko predložene satnice njihova predmeta. Naime, od 1. do 4. razreda osnovne informatika se neće izvoditi dva sata kako izborni predmet, nego jedan sat kao obvezni, što je mnoge zasmetalo. Uvodi se od četvrtog razreda i drugi strani jezik za sve učenike, što su pojedini nastavnici u javnoj raspravi pozdravili. No, ističu da je potrebno izbornost predmeta osigurati na razini učenika, a ne škole.
Puno je i komentara koji se osvrću na nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. U sklopu cjelodnevne škole od 1. do 4. osnovne nju bi predavali kineziolozi, dok bi učitelji za vrijeme tih sati trebali izvršavati svoje druge obveze vezane uz cjelodnevnu školu. Neki to smatraju neprihvatljivim te ističu kako su učitelji itekako kompetentni predavati tjelesni mlađim uzrastima. Također, mnogima je nejasno i što će biti s izvođenjem nastave u glazbenim školama, koju dodatno nakon redovite pohađaju pojedini učenici.
Učiteljima će plaća u cjelodnevnoj školi rasti ovisno o uključenosti u programe – na početku programa uvodi fiksni dodatak na osnovnu plaću koji iznosi 4,5 posto mjesečno za sve zaposlenike škola u eksperimentalnom programu. Kroz organizaciju A2 programa i kroz organizaciju B1 programa uvodi se mogućnost da neki učitelji koji izborno sudjeluju i rade više dobiju i veći postotak, do 25 posto. S druge strane, u okviru eksperimentalne provedbe cjelodnevne škole ravnatelji će odmah dobiti uvećanje plaće od 25 posto u odnosu na plaću koju imaju na početku eksperimentalnog programa.
– Po kojem se to izračunu ravnateljima automatski povećava plaća za punih 25 posto? Oni neće sudjelovati u neposrednom radu s učenicima niti izvođenju nastave i novih kurikuluma. Istina, sudjelovat će u organizaciji rada, ali kako je to točno srazmjerno obvezama učitelja u eksperimentalnom programu?, pita u javnoj raspravi Andrea Prelog Jurić.
Fuchs kaže da je dio komentara orkestriran
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs, prenosi Dnevnik HRT-a, dio je komentara nazvao ‘orkestriranim komentarima’. Odgovara da će se model testirati i ispolirati model u sljedeće četiri godine. Novca, kaže, ima.
– Vi imate razno-razne komentare poput ‘što su oni ludi’, ‘kaj oni misle da budu djeca do osam sati u školi’. To nisu komentari, to nisu konstruktivne primjedbe, svakako da ćemo sve ono što bude bilo dobro, što je moguće implementirati – implementirati, naglasio je Radovan Fuchs, prenosi HRT.
Kako je u utorak neslužbeno doznao HRT – službenih prijava za eksperimentalni program Cjelodnevne škole – još nema. Podsjetimo, javni poziv za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi otvoren je do 28. travnja. Što se tiče javne rasprave oko eksperimentalnog programa, ona je otvorena još samo do 6. travnja, a pridružiti joj se možete ovdje.
