Pokretač peticije kojom se želi promijeniti način zapošljavanja nastavnika: Testiranjem se ne dolazi do najboljih kandidata
Nastavnik filozofije, logike i etike u privatnoj školi koji je zaposlen na nepunu satnicu, Dean Cikovac, pokrenuo je prije nekoliko dana Peticiju za obustavu provedbe procjene i vrednovanja kandidata za zapošljavanje u školskim ustanovama. Peticijom se želi izvan snage staviti Pravilnik o procjeni i vrednovanju kandidata za zapošljavanje u školskim ustanovama.
unsplash @punttim
Peticija za obustavu provedbe procjene i vrednovanja kandidata za zapošljavanje u školskim ustanovama pokrenuta je 8. ožujka. U trenutku pisanja ovog teksta broj prikupljenih potpisa je 2.251 (13. ožujka, 15:30h). Peticijom se traži da se izvan snage stavi Pravilnik o procjeni i vrednovanju kandidata za zapošljavanje u školskim ustanovama koji je nastao kao podzakonski akt članka 107. stavka 9., Zakona i odgoju i obrazovanju kojim se nalaže da škole moraju donijeti pravilnik o zapošljavanju.
Ideja za peticiju pokretaču je došla jer je shvatio da nije jedini koji nailazi na određene probleme
U tekstu peticije stoji da potpisnici potvrđuju “da provjera kandidata nije doprinijela ostvarivanju veće jednakosti i transparentnosti u postupku provođenja natječaja već na perfidan način omogućila legalizaciju nepotizma i nejednakosti uz degradaciju i omalovažavanje digniteta visoke naobrazbe”.
Dean Cikovac koji je pokrenuo peticiju rekao nam je da je ideju za pokretanje peticije dobio temeljem više različitih iskustava koja frekventno upućuju na isti problem, a on se svodi na nepravedan postupak selekcije kandidata prilikom natječaja za radna mjesta u školstvu.
– Kada osoba shvati da nije jedina koja se suočava s problemom koji je za nju egzistencijalan, tada jedino što preostaje učiniti jest solidarizirati se i pokušati iznaći zajedničko rješenje koje će ponuditi bolju soluciju od trenutne. Svijest o problemu je naime postojala već dugo jer nisam jedini koji se s njim suočava i o njemu promišlja, ali važno je istaknuti da to nije dovoljno. Naime, potrebno je djelovati kako bi ga javnost počela uviđati, pridavati mu na važnosti i odvažila se na put promjene. Tada sam pomislio kako je peticija dobar put i inicijativa koja će kolektivno odaslati nedvojbenu javnu poruku da problem postoji i potrebno je suočiti se s njim. Ukoliko se po tom pitanju ne poduzme više od pukog govora, problem neće sam od sebe nestati, a njegovo ignoriranje samo produbljuje nezadovoljstvo i želju za traženjem alternativnih rješenja izvan struke ili granica ove zemlje, govori nam pokretač peticije.
‘ Testiranje je samo način da se provede i legalizira već dogovoreni postupak selekcije’
Kaže da su ga potaknula i mnoga iskustva sudjelovanja na natječajima u kojima je prepoznao isti slijed i rasplet situacija. Isto su mu potvrdile i brojne kolege.
– Primjerice, kada se iskaže potreba za radnikom on u školu dolazi po preporuci i obavlja posao do šezdeset dana, zatim se raspiše natječaj, pozove prijavljene kandidate, obavi testiranje i osoba koja je inicijalno primljena bude uvijek najbolji kandidat. Tada shvatite da je svo pripremanje i učenje uzaludno jer će određena osoba zbog određenih razloga biti uvijek bolja od vas, a razlozi zbog kojih je bolja nisu objektivni već posve subjektivni. Prema tome, testiranje je samo način da se provede i legalizira već dogovoreni postupak selekcije, a vi se nakon svega osjećate prevareno i degradirano. Druga stavka je sam sadržaj testiranja kojim se propituje egzaktno poznavanje činjenica iz mnogobrojnih zakona, pravilnika i stručne literature koja u određenim slučajevima uopće nije primjerena radnom mjestu za koje se natječaj provodi. Primjerice, opće je poznat slučaj spremačice koja je za testiranje morala apsolvirati sadržaje nastavnog predmeta koji nisu relevantni za poslove unutar njene profesionalne domene. Treća stavka je problem stručnosti i osposobljenosti povjerenstava za provedbu testiranja kandidata koji su jednako obrazovani poput njih. Naprosto u tome ne vidim legitimitet i smisao, pogotovo kada je u pitanju poznavanje priručnih sredstava u obliku pravilnika i zakona. Naime, priručna sredstva se apsolviraju frekventnom uporabom i konzultiranjem kroz praktičan rad i primjenu. Za stručne sadržaje smatram da legitimitet testiranja nije apsolutno nikakav jer primjerice profesor jezika i profesor glazbe po svojim stručnim znanjima nemaju dodirnih točaka. Tada se postavlja logično pitanje; temeljem čega jedan drugog u povjerenstvu za provedbu postupka selekcije propituju i kako vrednuju sadržaje u koje nisu profesionalno upućeni? Posljednji je problem nejednakih kriterija procjene kandidata, nestandardiziranih testova i proizvoljne selekcije testiranih sadržaja. Svaka škola zadržava autonomno pravo donošenja vlastitog pravilnika po kojem vrši selekciju, a to znači da vrednovanje nije stvar javnog već internog konsenzusa što automatizmom generira nejednakost na globalnoj razini, detaljno je objasnio Cikovac.
Potpisnici zahtijevaju sljedeće:
1. Zaštitu svojih kolega od maltretiranja i degradacije.
2. Ukidanje preuzimanja ravnateljskih poslova prilikom provedbe postupka natječaja u obliku povjerenstava za provedbu.
3. Hitnu obustavu postupka provjere pristupnika pri zapošljavanju.
4. Izmjenu članka 107 stavka 9, Zakona i odgoju i obrazovanju kojim se nalaže da škole moraju donijeti pravilnik o zapošljavanju.
5. Vrednovanje kvalitete pristupnika na adekvatan i nepristran način putem realnih pokazatelja vještina i sposobnosti;
(1) Prijepis ocjena sa studija,
(2) Radno iskustvo,
(3) Preporuke stručnjaka i bivših poslodavaca,
(4) Pismo namjere,
(5) Psihološki baždaren test.
Kako nam je objasnio Cikovac, nada se “ukidanju apsurdne prakse u koju se autonomna primjena zakona o zapošljavanju kroz testiranje kandidata pretvorilo”.
– Ne smatram pritom da testiranje u smislu selekcije najboljih ne treba biti zastupljeno jer je to legitiman postupak u kojem bi najbolji trebao biti prepoznat i odabran. Nažalost, praksa u slučajevima o kojima potpisnici svjedoče diljem zemlje nalaže da on to trenutno nije te ukoliko se tim putem nastavi, neće ni biti. Očekujem usmjeravanje i specifično korigiranje zakona za izbor kandidata kojim će se onemogućiti pristranost, nepotizam i subjektivnost. Upravo navedeni faktori ključni su, ne samo za promjenu zakona o zapošljavanju u školama, već i ostvarivanje ciljeva kvalitetnog obrazovanja koje u konačnici znači kvalitetniju društvenu zajednicu ali i kulturni život pojedinca, rekao nam je.
