Pomoćnici u nastavi prosvjedovali na Markovom trgu: Ako se ne ispune zahtjevi, kažu, idu u štrajk

Pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski suradnici danas su prosvjedovali na Marovom trgu. Izrazili su nezadovoljstvo uvjetima rada u školama te iznijeli svojih trinaest zahtjeva. Traže, među ostalim, povećanje plaća i ugovore na neodređeno, a ako im se ne ispune zahtjevi, nakon dva prosvjeda, najavili su i štrajk.

Galerija 22 Fotografija

Otvori

Kako su i najavili prije gotovo mjesec dana, pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici danas su, nezadovoljna uvjetima rada u školama, održali prosvjed na Markovom trgu u Zagrebu. Prosvjed predvodi PuN, Udruga pomoćnika u nastavi koja je ranije objavila čak trinaest zahtjeva koje pomoćnici i suradnici imaju za vladajuće. Traže, redom, koeficijent stručnog suradnika 1,034, puno radno vrijeme, prijavu na neodređeno, plaćanje minulog i dvosmjenskog rada, osiguranje, isplata dnevnica tijekom nastave izvan učionice, kontinuirano stručno usavršavanje, plaćen iznos za javni gradski prijevoz, plaćanje dvije kune po prijeđenom kilometru, božićnice, regres i dar za djecu, plaćenu otpremninu, sistematski pregled i plaćene prekovremene sate kada su na zamjenama.

Izdvojeni članak

Novi prosvjed u školstvu: ‘Krše se naša radna prava, borimo se za bolje sutra’

‘Nevidljivi ljudi postali su vidljivi’

Prosvjed pomoćnika i posrednika u nastavi na terenu su uživo pratili naši reporteri. Prosvjednici su se na Markovom trgu skupili nešto prije podne, njih 100-injak, a podršku im je svojim dolaskom pružio i Željko Stipić, predsjednik učiteljskog Sindikata Preporod. Na transparentima su se mogu vidjeti poruke poput ‘pomoćnici podrška svima, nitko nama’ i ‘nemamo ni minimalac za džeparac’. Na nekima od njih nalaze se i parafrazirani zahtjevi prosvjednika za puno radno vrijeme i ugovore na neodređeno.

– Posao pomoćnika u nastavi nije poslić kakvim ste ga definirali pravilnikom. Nisu navedeni niti dobro postavljeni svi poslovi koje pomoćnik može i treba raditi kako bi pomogao učenicima. Tražimo hitne izmjene, tražimo da nas se doživi kao ljude koji pomažu djeci s teškoćama. Tražim li ja puno? Da moja plaća u prvom razredu osnovne bude 2.300 kuna, ja od te plaće preživjeti ne mogu. Ako sam ja uvrijedila nekoga, ja se ispričavam. Neki su mogli doći, ali nisu smjeli, prijetilo im se otkazom. Nisu imali razumijevanja za nas. Hvala svima na iskazanoj podršci, rekla je jedna od prosvjednica držeći veliki transparent.

Prisutnima se govorom obratila i Iva Tadić, predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi koja je i organizirala ovaj prosvjedni skup. Godinama su, rekla je, pomoćnici u nastavi bili mirni i tihi, a kad je netko miran i tih, svi misle da je zadovoljan. A kad netko izgleda zadovoljno, svi misle da je sretan. Kada netko ne gnjavi onda ga se ne primjećuje. Pomoćnici u nastavi bili su nevidljivi.

– Nevidljivi ljudi postali su vidljivi. Traže svoja prava, prava dostojna svoga rada, želimo biti prepoznati, želimo da se naš status riješi. Kada je 2014. počeo projekt bespovratnih sredstava imali smo 25 kuna satnicu. Tad je minimalna osnovica bila 2.750 kuna. Danas je osnovica 3.600 kuna, a mi i dalje stojimo na istoj plaći. Naš radni status se mora priznati, kazala je Tadić.

‘Prvi put sam ovdje prosvjedovao prije 30 godina’

Prisutnim se pomoćnicima i posrednicima obratio i Željko Stipić, predsjednik učiteljskog Sindikata Preporod te izrazio svoju podršku.

– Ja sam prvi put na ovom mjestu prosvjedovao ima skoro 30 godina. Odgojno-obrazovni sustav bez pomoćnika u nastavi ne može, a drži ih drugorazrednima u našim školama. Upravo zato što osjećam da je ovo što vi tražite duboko pošteno, u interesu obrazovnog sustava, u interesu ove države, i ovih s lijeve i ovih s desne strane. U ovoj zemlji smo se opredijelili, ima tome već jako dugo, da djecu s teškoćama integriramo, no to ima svoju cijenu. To je obveza ove države, to je dio odgojno-obrazovnih politika. Hrvatska je lider u Europi, znate po čemu? Po prekarnim radnicima, oni radnici prema kojima se svi ponašaju kao da ne postoje. Ministar kaže da treba to promijeniti. Dragi ministre, dragi premijeru, evo imate priliku, 4.000 pomoćnika u nastavi, prekarnih radnika. To mora biti zahtjev svih zahtjeva ovoga skupa, nakon toga se sve može riješiti.

Osvrnuo se i na mogućnost da iz Vlade kažu kako nema novca da se ispune financijski zahtjevi pomoćnika u nastavi.

– Svi vi u ovoj državi godišnje koštate državu kao pola jednog rafala, pola jednog rafala, rekao je Stipić na što su se iz okupljene svite mogli čuti povici ‘sramota, sramota’.

‘Važne su koalicije roditelja’

Kratki je govor prosvjednicima održala i Ljiljana Igrić, profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu te predsjednica Centra inkluzivne potpore IDEM.

– Ja sam prvi puta na ovom trgu, zbog djece s teškoćama. Rad nas, stručnjaka, bez vas pomoćnika u nastavi pada u vodu. Pozdravljam roditelje i nastavnike, to pokazuje da se usude vidjeti koliko ste važni. Ne može ni nastavnik sve znate. Činjenica je da nama građanima RH nije dopušteno da dozvolimo da vi koji ste empatični, odgovorni, koji dijelite, vi ne možete živjeti od naše hvale, trebate podršku, trebate nagradu za svoj rad. Svatko se potroši, to ne može ići u beskraj. Bojim se da smo na zalazu, roditelji su očajni, traže se pomoćnici, a nema ih, kazala je Ljiljana Igrić iz IDEM

Igrić je objasnila kako se još prije sedamnaest godina provedeno istraživanje i gdje je međunarodno potvrđeno da su pomoćnici u nastavi važni. No, ovoj državi, kazala je, nisu bitni učenici s teškoćama, a valja naglasiti da je to 15 posto učenika u školama.

– Naši roditelji kao da nemaju snage za boriti se. Znam zašto nemaju, još uvijek ima stida, još uvijek se osuđuju oni koji su različiti. Važne su nam koalicije roditelja. Tu bih apelirala na prisutne roditelje da doista pokrenu priču s koalicijom, kazala je Igrić.

Izdvojeni članak

Veća satnica pomoćnicima u nastavi, no ne svima: ‘Ovaj prijedlog u drugim županijama se odbija’

‘Sram vas može biti…’

Suzana Rešetar, dopredsjednica Udruge obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena, podržala je prosvjed pomoćnika u nastavi i govoru prozvala vladajuće za nebrigu prema djeci s teškoćama i invaliditetom.

– Ovdje smo da ukažemo na kršenje prava. Prije svega ovdje smo zbog naše djece, djece s teškoćama u razvoju, koja u sustavu obrazovanja ne bi mogla biti da nema vas, pomoćnika u nastavi. Žao mi je što moram reći da je nas, vas i našu djecu ova država izdala. Država koja se toliko kune u materinstvo i koja se toliko kune u djecu. Kršenjem prava nama direktno se krše Ustavom zajamčena prava, ustavna prava, ne zaboravite to, našoj djeci. Razmislimo o tome kakva je to država u kojoj se mi za osnovna prava i Ustavom zajamčena prava našoj djeci moramo boriti na ulici? Žao mi je što danas moram reći, mi iz Udruge svake godine bilježimo diskriminaciju prilagodbe prema našoj djeci, i vi ste, pomoćnici, diskriminirani. Na nerješavanju vašeg pitanja vidi se kako se ova država odnosi prema osobama s invaliditetom, sram vas može biti.

Rešetar se upitala i tko će, ako pomoćnici u nastavi odustanu, biti podrška djeci s teškoćama – ministri, savjetnici, državni tajnici ili saborski zastupnici.

– Bilo je vrijeme da podignete svoj glas. Podignite ga jako,. najjače. Borbom za svoja prava, borite se za temeljna, Ustavom zajamčena i ljudska prava naše djece. Hvala vam i sretno, zaključila je Rešetar.

‘Kad ne bi znali što će sa mnom, zaključali bi me u razred’

Ivan Milatić, inicijator osnivanja Nacionalne zaklade Asistent, koja bi uskoro trebala postati Zaklada Vidljivi, ispričao je kako je bilo ići u školu kao osoba s invaliditetom bez pomoćnika u nastavi.

– Rođen sam 1971. Tad nije bilo asistenata u nastavi. Kad ne bi znali što će sa mnom, zaključali bi me u razred. Recimo kad bi bio tjelesni, kazao je Milatić istaknuvši da se nada da više nikada to toga neće doći, da djeca čekaju ispred škole te dodao kako pomoćnici u nastavi rade bitan i human posao.

Nacionalna kampanja zaklade kreće početkom devetog mjeseca, do kraja ove godine država bi trebala do kraja godine donijeti propise da se adekvatno regulira rad pomoćnika u nastavi. Napomenuo je kako su u Sloveniji bruto plaće za asistente u nastavi oko 1.300 eura, što smatra prikladnim za taj posao.

Osim navedenih, prosvjednici su istaknuli i problem neujednačenih satnica; tako primjerice u Gradu Zagrebu pomoćnici u nastavi dobivaju 30 kuna po satu, dok u nekim gradovima ta naknada iznosi 18 ili 19 kuna. Na koncu prosvjeda Iva Tadić, predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi, predala je pismo za premijera te naglasila kako su pomoćnici održali dva prosvjeda, a ako im se nakon toga ne ispune zahtjevi, kreću u – štrajk.

Snimku prosvjeda uživo možete pregledati u videu ispod.