Popis lektire ponovno izmijenjen: Evo tko je vraćen na njega, a tko nije ‘preživio’ čistku
Kada su u sklopu Cjelovite kurilularne reforme početkom ožujka predstavljeni nacrti predmetnih kurikuluma, najviše se halabuke u javnosti stvorilo oko hrvatskog jezika odnosno popisa lektire. Kritike su sezale od samih naslova koji jesu ili nisu na popisu, preko toga da je previše toga prepušteno u ruke nastavnicima, odnosno da nema zadanih okvira, pa do toga da su nejasni ishodi čitanja ili da popis nema nacionalni identitet, budući da prevladavaju djela stranih autora.
foto: srednja.hr
Dio kritika koje su stručnjaci i zaintersirana javnost uputili na predloženi popis, urodile su plodom. Kako piše Slobodna Dalmacija, u novoj reformiranoj hrvatskoj školi, ako jednom ugleda svjetlo dana, ipak neće sva djela biti izborna. Postojat će normativi, kojih će se svi morati držati.
Obvezni naslovi za osnovce i srednjoškolce
Kako spomenuti izvor dalje navodi, ukupno 30-ak naslova bit će nezaobilazno na osnovnoškolskom i srednjoškolskom lektirnom popisu.
Tako osnovci neće moći završiti taj obrazovni stupanj, a da nisu pročitali Grimmove bajke, Ivanu Brlić-Mažuranić, Matu Lovraka, Ivana Kušana ili Sinišu Glavaševića.
Gimnazijalci s druge strane uz izborna djela, svakako će morati pročitati primjerice Držićevu “Novelu od Stanca”, Gundulićevu “Dubravku”, Mažuranovićev ep “Smrt Smail-age Čengića”, Krležinu “Gospodu Glembajeve”, Shakespeareova “Hamleta” ili “Zločin i kaznu” F. M. Dostojevskog.
Tako su odlučili članovi ekspertne radne skupine, nakon provedene stručne rasprave. Međutim ni ovaj popis nije konačan budući da nakon glasa struke, svoje primjedbe i prijedloge može dati i javnost. Naime, javna rasprava je upravo u tijeku.
U sjeni turbulentnih zbivanja oko (ne)nastavka kurikularne reforme, prosvjeda, prijepora pa do razrješenja Ekspertne radne skupine Borisa Jokića i imenovanja novog povjerenstva od tehničkog ministra Predraga Šustara, članovi stručnih radnih skupina za ukupno 52 kurikularna dokumenta marljivo su nastavili s radom, navodi se u Slobodnoj Dalmaciji.
Branimir Štulić nije ‘preživio čistku’, no Jergović, Tomić i Dedić jesu
Dorađena inačica, koja je upravo na javnoj raspravi, u nekoliko se značajnih promjena razlikuje od prvog prijedloga.
Prije svega uvažena je zamjerka da nema obveznih djela nego da će sva biti dostupna tek kao mogućnost.
Prema novom nacrtu djeca će tako u osnovnim školama morati obvezno cjelovito pročitati najmanje dva, a u srednjim školama (gimnazije i četverogodišnje škole) četiri djela, od kojih dva iz domaće, a dva iz strane književnosti.
Osim tog obveznog dijela, dio lektira koje će trebati pročitati birat će se s takozvanog otvorenog, izbornog popisa na kojemu je gotovo 400 naslova za učenike od prvog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole, raspoređenih prema ciklusima.
Na taj su otvoreni popis i formalno vraćeni hrvatski i svjetski klasici: dakle, iako ih neće morati cjelovito čitati, đacima je u srednjoj školi ponuđen izbor iz djela poput Biblije, Cervantesova “Don Quijotea”, Hektorovićeva “Ribanja i ribarskog prigovaranja”, Homerove “Ilijade i Odiseje”, Marulićeve “Judite”, Zoranićevih “Planina”, Gundulićevi “Osman” i “Suze sina razmetnoga”, kao i Lucićeva “Jur nijedna na svit vila” te Vojnovićev “Allons Enfants”.
I na novom prijedlogu popisa ‘opstali’ su Jergović, Tomić, Baretić, kao i Arsen Dedić. No poezija Branimira Johnnya Štulića ipak se neće čitati formalno u školskim klupama. Naime, frontmen bivšeg zagrebačkog rock sastava Azra, izbačen je s popisa.
Inače, nakon saznanja da se našao na prvotnom popisu, izrazio je želju da ga se makne s njega, što mu je očito i udovoljeno.
Zanimljivo je također da na popisu lektire više nema “Anđela u ofsajdu” Zorana Ferića, koji je dio konzervativnih udruga prozivao zbog lascivnih i za njih preprovokativnih priča. Umjesto “Anđela”, na otvorenom je popisu ponuđena Ferićeva “Mišolovka za Walta Disneya”.
Kada je riječ o svladavanju lektire u gimnazijama i četverogodišnjim srednjim školama (gdje se hrvatski sluša četiri sata tjedno), formula je takva da će učenici trebati pročitati najmanje osam djela godišnje, od kojih su četiri obvezna.
S otvorenog lektirnog popisa naslove bira nastavnik, a učenik također u svim ciklusima ima pravo pročitati najmanje jedno djelo prema vlastitom izboru.
Uz izmjene na prvotnom popisu lektirnih djela za srednje škole, koji možete pogledati na ovom linku, ponovimo na kraju neke od najvažnijih noviteta, koji su iznjedreni iz stručne rasprave.
Među obveznim djelima na popisu za srednje škole bit će:
HRVATSKA KNJIŽEVNOST:
Marin Držić: “Novela od Stanca”; Ivan Gundulić: “Dubravka”; Miroslav Krleža: “Gospoda Glembajevi”; Antun Gustav Matoš: izbor iz novela; Ivan Mažuranić: “Smrt Smail-age Čengića”; Vjenceslav Novak: “Posljednji Stipančići”; August Šenoa: “Prijan Lovro”; Antun Branko Šimić: izbor iz poezije
SVJETSKA KNJIŽEVNOST:
Charles Baudelaire: izbor iz poezije; Albert Camus: “Stranac”; Fjodor Mihajlovič Dostojevski: “Zločin i kazna”; Johann Wolfgang Goethe: “Patnje mladog Werthera”;
Franz Kafka: “Preobražaj”; Francesko Petrarca: izbor iz poezije; William Shakespeare: “Hamlet”; Sofoklo: “Antigona”
U sjeni Štulića, ostala druga izbačena djela
Osim poezije Branimira Johnnya Štulića, srednjoškolci neće trebati čitati niti ni primjerice, Ionescove “Stolice”, Shakespeareova “Macbetha” i “Othella”, Goetheova “Fausta”, Hašekove “Doživljaje dobrog vojaka Švejka”, Prtenjačino “Brdo”, Šovagovićeve “Ptičice”.
Na otvoreni je popis u srednjim školama, osim klasika, vraćena “Jama” I. G. Kovačića, Matkovićev “Heraklo”, Kozarčev “Đuka Begović”, Tolstojevo “Uskrsnuće”.
