Posjetili smo najveću osnovnu školu u Hrvatskoj: ‘Izazovno je, ne stignem se posvetiti pedagoškom radu’
Najveća osnovna škola u Hrvatskoj je Osnovna škola Vladimira Nazora u Pazinu. Sve skupa, ova škola broji 1.264 učenika. Uz matičnu školu u Pazinu, imaju i osam područnih škola diljem Istre. No, najveća osnovna škola ima i brojne izazove. Kako nam je ispričao ravnatelj Ivan Štefanić, područje njegove nadležnosti je ogromno te se stvari rješavaju kako koji problem iskrsne. Brojne škole treba održavati, imaju svoje probleme i manjak financija. No, ljubav prema učenicima daje snagu svim nastavnicima da ustraju dalje, iako se razgovara i o tome da pojedine područne škole postanu zasebne.
Galerija 21 Fotografija
Otvori
Pazin je možda glavni grad Istarske županije, ali nije i najveći. No, to ne znači da ne može biti dom najvećoj osnovnoj školi u čitavoj Hrvatskoj. Upravo smo se u to uvjerili kada smo stupili u školsko dvorište Osnovne škole Vladimira Nazora. Bio je to taman prvi ponedjeljak nakon završetka proljetnih praznika ove godine. Bio je veliki odmor, a veseli učenici su se igrali i lovili po hodnicima. Neki od njih još jureći iz školske blagovaonice sa sendvičima, njihovim redovnim školskim obrokom, u rukama.
Puno problema, a malo vremena na velikoj udaljenosti: ‘Od Lupoglava do Tinjana imate preko 45 kilometara’
Iako je sama zgrada OŠ Vladimira Nazor impozantna, titulu najveće osnovne škole nisu dobili samo zbog objekta u Pazinu. Uz matičnu lokaciju, ova škola ima još i glazbeni odjel te osam područnih škola: Cerovlje, Gračišće, Sv. Petar u Šumi, Tinjan, Karojba, Motovun, Trviž i Lupoglav. Osnovne škole u svim ovim spomenutim lokacijama, pod nadzorom su Ivana Štefanića. Ranije je je u školi radio kao profesor Engleskog, a protekle dvije godine ravnatelj ove institucije koja se proteže diljem Istre.
Štefanić nam je naveo kako OŠ Vladimir Nazor ima sve skupa 1.264 učenika. U Pazinu se školuje njih 635, a tu je i 104 učenika zasebnog, glazbenog odjela. Ostatak učenika je raspodijeljen u područne škole. Dvije su četverogodišnje, šest ih je osmogodišnjih. Iako je Štefanić bio dobro raspoložen na prvi radni ponedjeljak nakon proljetnih praznika, brzo saznajemo da je rukovođenje OŠ Vladimira Nazora, sve samo ne lako. Prije našeg dolaska u Pazin, naveo je da je bio u obilasku jedne od područnih škola, a područje pod njegovom nadležnošću je ogromno.
– Općenito je izazovno. Posjećujem područne škole često, ali me svakodnevni problemi zadrže i u Pazinu. Ne stignem se posvetiti pedagoškom radu. Radu s učiteljima i učenicima. Stoga su mi voditelji područnih škola od velike pomoći radi posla kojeg odrađuju. Problem je i udaljenost između nekih škola. Recimo, od Lupoglava do Tinjana imate preko 45 kilometara, rekao nam je Štefanić.
U dobroj suradnji s voditeljima područnih škola, Štefanić navodi i da se problemi rješavaju kako se dogode. No, ističe i da svaka škola ima svoje prioritete. U trenutku našeg razgovora, Štefanića brine loše stanje škole u Motovunu. K tome, i druge područne škole trebaju osvježenje u vidu fasade ili kakvih drugih ulaganja.
– Ove školske godine nam je za dodatno financiranje u pomoć uskočilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM). Iako imamo dobru suradnju s Pazinom, to je nije grad na obali koji ima prihode. Uskaču koliko mogu, ali to nije dovoljno. Uz Grad Pazin, imamo još osam jedinica lokalne samouprave, sedam načelnika, opisao nam je Štefanić sve svoje kontakte koji mu pomažu u radu.
U suradnji s područnim školama, svaki izazov je premostiv: ‘Prednost nam je što više kolega može uskočiti u zamjenu’
Kod nekih od spomenutih područnih škola, dodaje naš sugovornik, neizvjesnost stvara i upis učenika. Štefanić navodi da će se na godinu opet upisati veliki broj prvašića te su brojke učenika stabilne. Ali, neki razredni odjeli, kaže nam ravnatelj, ‘hodaju po rubu’. Upitan o nastavnom kadru, ravnatelj OŠ Vladimira Nazora ističe da je pronalazak kvalitetnih učitelja problem koji i oni imaju kao i sve druge škole. No, titulu najveće škole pati i visoka broja nastavnika. S jedne strane, to ima svoje prednosti. Ali, nije sve bajno.
– Nama je velika prednost što recimo, više kolega može uskočiti u zamjenu ako je potrebno. Velika smo mašinerija, ali sustav dobro funkcionira zahvaljujući bivšem ravnatelju koji ga je postavio. Imamo 240 ljudi kao nastavničko osoblje i oko 160 stručnih suradnika. Ali, kada imamo sjednicu, nemamo prostor za smjestiti toliko ljudi. Oslanjamo se na pomoć kolega iz srednje škole, a u drugim je školama to normalno, pobrojao nam je Štefanić pluseve i minuse s nastavnim kadrom.
Uz svakodnevne obaveze i izazove s kojima se mora nositi na devet različitih lokacija, Štefanić, kao ravnatelj, imao je još jednu obavezu prije naše posjete: koordinaciju nacionalnih ispita. I u školskoj godini 2023./24., za OŠ Vladimir Nazor pisanje ovih ispita za četvrtaše i osmaše je dobro prošlo. Ipak, budući da ocjene ovih ispita ne igraju ulogu ni na zaključne ocjene niti na upis osmaša u srednje škole, Štefanić je naveo da nije siguran koliko su ovi ispiti korisni za učenike.
– Bio je to popriličan organizacijski pothvat. Ove godine je nacionalne ispite pisalo 316 naših učenika. Trebalo je to dopremiti i pokupiti s devet lokacija, ali tim stručnih suradnika i voditelja područnih škola se dobro organizirao, komentirao je ravnatelj najveće osnovne škole u Hrvatskoj.
Štefanića smo pitali i u odnosu s roditeljima, budući da je već dulje vremena poznato da roditelji često vrše pritisak na nastavnike osnovnih škola. Pogotovo kada je riječ o ocjenama. Sa skoro 1.300 učenika, naš sugovornik je naveo i da se Osnovna škola Vladimira Nazora u Pazinu se nosi i sa skoro 2.600 roditelja. Kako nam kaže, problemi se povremeno pojave, ali se uspiju riješiti.
– Izazova s roditeljima ima, ali rekao bi da velika većina surađuje sa školama. Ovo su male sredine gdje ljudi svi sve znaju pa je lakše ostvariti kvalitetnu suradnju i imaju razumijevanja. Činjenica je da roditelji danas manje poštuju autoritet učitelja, ne možemo reći da nema problema. Ali, s obzirom na broj učenika, ti su problemi još uvijek na prihvatljivoj razini. Čini mi se da najveći pritisak roditelja nije zbog ocjena, nego ako dijete dobije neku pedagošku mjeru. Tu onda dođe do nekih problema koje treba rješavati, analizirao je Štefanić odnos s roditeljima učenika.
Lijepo uređena škola: Učenici zainteresirani i za izvannastavne aktivnosti
Iako je vođenje najveće osnovne škole u Hrvatskoj stresno, donosi i puno radosti. Obilazeći školu, na čistim nam je hodnicima za oko zapelo obilje prekrasnih ukrasa. Sve su to bili učenički radovi, većinom posvećeni Uskrsu i proljeću. No, bilo je tu i plakata o lokalnom dijalektu, kao i maketa sunčevog sustava. Sve to pokazuje da su učenici ove škole itekako produktivni.
Pokazujući nam i vitrinu sa školskim peharima, Štefanić nam je naveo da je vrlo ponosan na uspjehe učenika svoje škole. Svake godine su redoviti na Lidranu i sportskim natjecanjima. OŠ Vladimira Nazora Pazin ima čak i Školsko športsko društvo koje je, tvrdi naš sugovornik, ‘redovito proglašavano najboljim u Hrvatskoj i županiji’. Pazinski ravnatelj je također vrlo sretan i glazbenim odjelom njegove škole. Tim više, jer su, kaže nam, djeca danas sve manje zainteresirana za dodatne aktivnosti koje ne moraju raditi.
– Pripojili su nam se 2014. godine. Imaju redovite koncerte kao i za kraj godine i privlače nove učenike, istaknuo je Štefanić ovaj odjel kojim je vrlo zadovoljan.
Smanjenje škola za lakše funkcioniranje: ‘Više je opcija’
No, unatoč veselju koje donosi trud učenika, trud oko Osnovne škole Pazin stavlja i njena veličina, stavlja ravnatelja i njegove zaposlenike u nezavidan položaj. Zbog toga, otkriva nam Štefanić, postoje i planovi da se ova škola smanji. Iako se više ljudi slaže s ravnateljom da je ovaj ‘sustav doista preveliki’, nije poznato kada bi se smanjenje škole trebalo dogoditi.
– Malo smo to sada intenzivirali jer 91 posto decentraliziranih sredstava ide na prijevoz učenika. Dnevno imamo 18 autobusnih linija koje razvoze učenika. Više je opcija kako bi se škola mogla smanjiti, koje bi škole postale samostalne. Evo, područna škola Tinjan ima 159 učenika, zaključio je Štefanić.
