Praznici su gotovi, počinje nastava: 14 stvari koje morate znati o novoj školskoj godini
8. Trebaju li učenici i nastavnici nositi maske?
Prema uputi HZJZ-a, učenici od 5. razreda OŠ nadalje, učitelji predmetne nastave/nastavnici te stručni suradnici,
ako je riječ o ustanovi u kojoj je razmak u učionicama između učenika manji od 1,5 m, moraju nositi maske. Učenici i nastavnici srednjih škola, ako je riječ o ustanovi u kojoj je razmak u učionicama između učenika manji od približno 2 m, također moraju nositi maske.
9. Hoće li biti prakse u školama?
Školska praksa također se dopušta, a studenti nastavničkih smjerova mogu opet dolaziti u škole. Praksa za učenike također je dopuštena jer je jedan od bitnih segmenata u njihovu školovanju upravo rad u gospodarstvu, na realnim problemima, piše u uputama HZJZ-a.
10. Kada učenici ne smiju dolaziti u školu?
Prama uputama HZJZ-a, u školu ne smije dolaziti učenik koji:
- ima simptome zarazne bolesti (npr. povišena tjelesna temperatura, kašalj, teškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa, grlobolja, proljev, povraćanje)
- ima izrečenu mjeru samoizolacije
- ima saznanja da je zaražen koronavirusom
11. Hoće li za učenike u samoizolaciji i zaražene škola organizirati nastavu na daljinu?
Da. Za učenike koji spadaju u izrazito vulnerabilnu skupinu, o čemu nadležni liječnik izdaje potvrdu, kao i za učenike koji su odsutni iz škole jer su pozitivni na koronavirus i koji su u samoizolaciji, nastava se organizira kao nastava na daljinu. Odluku o načinu izvođenja donosi ravnatelj škole te o tome obavještava roditelja/skrbnika, osnivača i ministarstvo.
12. Hoće li nastavni sati biti skraćeni?
Nema jedinstvene odluke prema kojoj se nastavni sati skraćuju u svim školama. Svaka škola koja to želi podnosi zahtjev upravnom odjelu u županiji nadležnom za poslove obrazovanja, odnosno Gradskom uredu za obrazovanje koji isti razmatra i dostavlja Ministarstvu koje će odobriti opravdane zahtjeve. Zahtjevi se dostavljaju poštom ili elektroničkim i to isključivo na e-adresu: [email protected], stoji to u pitanjima i odgovorima sa sastanka predstavnika Ministarstva obrazovanja i ravnatelja.
13. Kako će izgledati ocjenjivanje u idućoj godini?
Prošlog je tjedna Agencija za odgoj i obrazovanje objavila smjernice za početak nastavne godine 2021./2022. vezane uz provjeru odgojno obrazovnih ishoda. Poseban naglasak u smjernicama stavljen je na ocjenjivanje, odnosno vrednovanje, učenika.
– Ako su učenici ili učitelji/nastavnici zbog epidemioloških razloga upućeni na održavanje i praćenje nastave na daljinu, za koju se očekuje da neće trajati dulje od 14 dana, predlaže se učenike vrednovati samo formativno. Formativno se vrednovanje mora provoditi svakodnevno jer je učenicima i roditeljima važna povratna informacija o uspješnosti učenikova rada. Sve nastavne materijale koji se daju učenicima potrebno je svakodnevno pregledati i vratiti ispravljene, stoji u tim smjernicama.
U slučaju dulje provedbe nastave na daljinu, potrebno je provesti najavljeno sumativno vrednovanje učenika. Sumativno vrednovanje treba se provoditi uravnoteženom izmjenom pisanog i usmenog provjeravanja, napominju iz Agencije.
Sumativno je vrednovanje ono kod kojeg se procjenjuje trenutačno učenikovo znanje i njegove trenutačne vještine, primjerice provjera poznavanja povijesnih činjenica na satu Povijesti. Formativno je vrednovanje neprestano praćenje dinamike i kvalitete učenikova napredovanja u nekom razdoblju i kod takvog vrednovanja nema numeričkog ocjenjivanja.
14. Hoće li se u idućoj nastavnoj godini održati najavljeni nacionalni ispiti i probna matura?
Da, učenici 5. i 8. razreda u školskoj godini 2021./2022. pisat će nacionalne ispite. Oni bi prema do sada poznatim informacijama trebali obuhvatiti ishode i nastavne sadržaje od prvog do četvrtog razreda, a u osmom razredu u proljeće, jer ispiti obuhvaćaju ishode i nastavne sadržaje od petog do osmog razreda. Nacionalni ispiti neće biti podloga za upis srednje škole niti će se ocjenjivati, a više o tome možete čitati ovdje.
U školskoj godini 2021./2022. državna matura bit će prilagođena novim kurikulumima, pa će zbog toga učenici pisati i probnu maturu.
– Te će ispite nastavnici moći samostalno primijeniti u svojim razredima. Dakle, ne radi se o klasičnim ispitima visokoga rizika kao što je redovna državna matura, već o tome da je Centar pripremio probne ispite i popratne materijale koji će učenicima i nastavnicima poslužiti da se upoznaju sa sadržajima i ishodima koji se ispituju. Centar će potom provesti upitnike za učenike i nastavnike kojima će cilj biti steći uvid u iskustva i mišljenja vezana za nove ispite, pojasnila nam je nedavno Natalija Ćurković iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Ispiti će sadržavati sva četiri razreda, ali svaki će nastavnik moći samostalno donijeti odluku o tome hoće li ispit primijeniti u cijelosti ili će ga provoditi u više navrata ovisno o opsegu nastavnih sadržaja i ishodima koji su u nastavi usvojeni. Više o probnoj maturi čitajte na linku.
