Prije godinu dana prekinuta je nastava u školama i na fakultetima: ‘Moja se generacija puno toga odrekla’
Prije točno godinu dana započela je online nastava na fakultetima i u školama. Odluku o tome Vlada je donijela svega nekoliko dana nakon proglašenja epidemije u Hrvatskoj, a ideja je bila da se tim putem školarci obrazuju svega nekoliko tjedana. Međutim, malotko je mogao zamisliti da će se takav oblik školovanja značajno oduljiti. Nastavna godina završila je online, povremeno se tako odvijala i ova, a većina studenata još se uvijek, godinu dana kasnije, uopće nije vratila u klupe.
Foto: Inga Đuđik/srednja.hr
– Donijeli smo odluku da se nastava u osnovnim i srednjim školama te institucijama visokog obrazovanja zaustavi na dva tjedna. Isti će režim vrijediti za vrtiće, ali odluku o njihovom zatvaranju donose jedinice lokalne samouprave, tim je riječima 13. ožujka 2020. premijer Andrej Plenković najavio početak online nastave u Hrvatskoj.
Dogodilo se to nekoliko dana nakon što je u Hrvatskoj proglašena epidemija bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2. Ipak, za većinu je taj prelazak s nastave uživo na onu na daljinu bio poprilično veliki šok.
Nezadovolni su bili učenici, ali i nastavnici
Školske klupe zamijenili su radni stolovi, sobe i dnevni boravci postali su učionice, a roditelji i starija braća i sestre – učitelji. Za najmlađe školarce nastava se emitirala u sklopu specijale emisije ‘Škola na trećem’ na HRT-u, za one starije na Sportskoj televiziji, a lekcije su se mogle pronaći i na YouTubeu kanalu ‘Škola za život’ Ministarstva obrazovanja. Ipak, glavninu online nastave nastavnici su provodili putem online alata poput MS Teamsa, Loomena, Zooma, Google Meeta i sličnih platformi koje su od tog trenutka postale jedini mogući način komunikacije s učenicima i studentima.
Nagli prelazak na online nastavu donio je sa sobom i neke probleme. Učenici su se najviše žalili oko neorganiziranosti pojedinih nastavnika koji bi zadatke slali kasno u noć i imali nerazumne rokove za njihovo izvršavanje. Drugima je problem bilo i savladavanje STEM predmeta, poput matematike, fizike ili kemije jer su pojedini nastavnici odbijali snimati videolekcije, dok su učenici smatrali da bez njih ne mogu savladati gradivo. Istovremeno su nastavničke grupe provele anketu među članstvom, a koja je pokazala kako su i oni sami u vrlo nepovoljnom položaju. Rezultati ankete ukazali su na nedostatak podrške Ministarstva obrazovanja. Od 1.992 sudionika ankete, čak 970 nastavnika istaknulo je da radi od osam do deset ili čak više od deset sati u danu. Nakon mjesec dana online nastave, njenoj su provedbi dali ocjenu – 2,43.
Godina je završila online
Malotko je mogao očekivati da će se nastava u školama i na fakultetima oduljiti na puno više od prvotno najavljenih dva tjedna. Ali to se dogodilo – nastava na daljinu, s iznimkom najmlađih učenika, provodila se sve do kraja polugodišta. Otprilike mjesec i pol prije mature najavljeno je da se u obveznim ispitima neće naći gradivo drugog polugodišta, a bilo je i previranja oko toga hoće li se ili ne pisati izborni predmeti. Ipak, matura je provedena više-manje na isti način kao i prijašnjih godina, s time da su se najprije pisali obavezni, a potom izborni predmeti. Naravno, sve to uz stroge epidemiološke mjere.
Nakon izbora u ljeto 2020. došlo je do smjene garniture u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Novo vodstvo tog resora odlučilo je da nastavna godina započne uživo u klupama, a da lokalni stožeri sami donose odluke o modelu nastave, ovisno o epidemiološkoj situaciji na svom području. Tako je i bilo, pa su do par tjedana prije kraja prvog polugodišta učenici bili povremeno u školi, povremeno na nastavi na daljinu, ovisno o broju zaraženih u njihovoj školi. Dva tjedna prije kraja polugodišta na nastavu na daljinu prešla je većina županija, a sada se nastava u većini vratila u normalu – uživo ju provodi 73% škola dok su ostale na modelu B ili C te nekoj od kombinacija modela.
‘Zadnjih godinu dana mog školovanja bila je luda vožnja’
Fran je učenik XII. gimnazije u Zagrebu i smatra da online nastava ne može zamijeniti pravu školu. Ipak, ima i svoje pozitivne strane.
– Zadnjih godinu dana mog školovanja bila je luda vožnja, no na kraju se izguralo, u početcima je bilo dosta opušteno jer smo tada bili na Loomenu, pa si tada radio kad si htio i koliko si htio, samo da predaš zadaće na vrijeme i nije bilo previše odgovaranja i testova nego se većina toga svela na praktičan rad, prisjeća se Fran.
To je, kaže, bilo manje stresno, jedino su ga malo mučili projekti iz matematike za koje kaže da su bili teži nego školski testovi. Od oblika online nastave u kojima je sudjelovao, najdraža mu je bila ona putem Loomena. Tako je, kaže, mogao najbolje organizirati svoje vrijeme i uskladiti školske obaveze s privatnima.
– Moja generacija definitivno je zakinuta po pitanju znanja iz prirodnih predmeta, to baš netko treba predavati. Teže je bilo i učiti drugi strani jezik, budući da to isto treba dobro objasniti nama učenicima. No, što se tiče predmeta poput povijesti i sociologije, tu nastava uživo nije toliko bitna jer je većinski dovoljno sjesti i pročitati gradivo, smatra Fran.
Osim obrazovne, škola ima i bitnu ulogu u socijalizaciji mladih. Taj segment njihova života posebice je na ‘udaru’ proteklih godinu dana.
– Što se tiče odvojenosti od kolega u početku mi je dobro došao odmor od ljudi, ali nakon mjesec-dva već je postalo puno teže samo biti u sobi i raditi na laptopu dio dana, a i dosta su mi nedostajali prijatelji iz škole s kojima bi išao na kave prije škole ili poslije, i nismo imali koga tračati ovako… Žao mi je što nismo imali maturalac, ipak je to jednom u životu, ali moja generacija se ipak puno toga odrekla do sada, pa sam to već prihvatio, zaključuje Fran.
‘Za studente se nije borilo za kvalitetu nastave’
Još su u goroj situaciji od učenika proteklih godinu dana studenti. Većina njih od 16. ožujka 2020. uopće se nije vratila ili se tek u manjoj mjeri vratila na nastavu uživo.
Nina je studentica Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku. Prisjeća se kako je u samim počecima sve bilo kaotično i nitko nije mogao znati kako će nastava na daljinu funkcionirati. Ipak, studenti su bili poprilično uzbuđeni jer je svaki od njih barem jednom sanjao da nastavu prati od kuće. Međutim, kaže Nina, stvari baš i nisu tekle onako kako su mnogi to zamišljali.
– Za studente se nije borilo za kvalitetu nastave, niti za naše mentalno zdravlje tijekom tog ekstremno stresnog perioda za sve nas. Imali smo predavanja na platformi Loomen koja je stalno padala, imali smo probleme s praćenjem nastave i s tehničke strane. Nadalje, neke profesore nismo čuli do svibnja kad su počele priče o rokovima. Kolokviji su nam se uskratili iako smo IT faks koji bi trebao takve stvari biti u mogućnosti provesti. Imam osjećaj da se neki profesori nisu trudili uopće, naravno da je to i njima bilo novo, ali zaista se vidjela ogromna razlika u kvaliteti predavanja. Prvo je rečeno da će to biti samo dva tjedna, a onda sve dulje i dulje i nitko nije vidio kraja, prisjeća se Nina.
Naglašava, bilo je izuzetaka pa tu spominje jednu svoju profesoricu koja je predavanja držala ‘ekstremno kvalitetno’ i koja se izuzetno potrudila da studentima omogući sve što bi dobili i u učionicama, čak i više od toga.
– Ostali su slali pdf-ove i to je bilo to. Sve se očekivalo od nas da radimo sami što je iskreno problem i van online nastave. Ministarstvo je uvijek imalo jednu te istu izjavu po pitanju online nastave na fakultetima: sve teče u najboljem redu na fakultetima. Međutim to uopće nije bilo tako. Izuzetno sam razočarana ishodom. Ono što ću najviše pamtiti je to da za neke profesore nisam znala da postoje dva mjeseca, jedva sam ih upoznala, ali na rokovima su bez problema pravili probleme oko najbanalnijih stvari. Usprkos tome što nam se dalo da prenesemo tri predmeta, umjesto uobičajena dva, jako malo razumijevanja i empatije je pokazano, razočarano će Nina.
Studenti strahuju s kakvim će znanjem izaći na tržište rada
Voljela bi da su profesori uložili više truda, kaže, razumije i da neki od njih imaju vlastitu djecu, ali zbog toga nisu smjeli zanemariti svoj posao.
– Iskreno me strah s kakvim ću znanjem doći u sljedeće godine fakulteta, a o poslu u budućnosti da ne pričam, veli Nina.
Dodaje kako je njena generacija zakinuta za mnoga znanja jer su se praktične vježbe značajno reducirale.
– Na kraju svega ovoga, ti profesori će i dalje dobiti svoju plaću, i dalje će imati posao i živjeti kao i inače, ali smo mi studenti jako zakinuti u toj cijeloj priči i najtužnija stvar je što nikog nije briga za to, kaže naša sugovornica.
I Nina je već godinu dana odvojena od svojih kolega s fakulteta, što je dodatna razina problema koje je uzrokovala online nastava.
– To što sam bila odvojena od svojih vršnjaka je sigurno imalo negativan utjecaj na mene, s frendicama sam pričala kako imam osjećaj da uopće ne idem na fakultet, kao da se ne školujem nego eto slušam neke ljude koji pričaju o nekim stvarima koje me zanimaju, a vidim da se ne trude, nema motivacije, nema one želje za znanjem, nema diskusija o naučenom. Samo se obavio minimum, ako i taj minimum, i smatralo se da je to dovoljno i da ćemo mi to sve nekako sami naučiti. Nisam mogla učiti ni s kim, nisam mogla osjetiti taj neki studentski život, steći prijatelja koliko bih mogla da je situacija drukčija. Ali na to se nažalost nije moglo utjecati, zaključuje Nina.
Online nastava u tajnosti se planirala dva tjedna
U trenutku odluke o prelasku na online nastavu, na čelu Ministarstva znanosti i obrazovanja bila je Blaženka Divjak. Danas profesorica matematike na Fakultetu organizacije i informatike, na Facebooku je napisala veliki osvrt u kojem se prisjetila priprema za prelazak na nastavu na daljinu.
– Nakon što je proglašena pandemija, sve se stubokom promijenilo. Početkom ožujka sazvala sam desetak ljudi iz MZO-a, agencija, Srca i Carneta te smo krenuli u pripreme za nastavu na daljinu. Većini njih je to izgledalo pomalo čudno, ali su se svi primili posla. Ispisali smo desetak velikih bijelih papira s idejama i planovima i radili pomalo tajno dva tjedana. Planirali smo i provjeravali sve od kapaciteta servera i sustava, opreme za nastavnike i učenike, preko masovne proizvodnje videolekcija i Škole na Trećem, do edukacija nastavnika i potpore za učenike, nastavnike, ravnatelje, prisjeća se Divjak.
Tog prvog ponedjeljka prije godinu dana svi su nestrpljivo čekali početak Škole na Trećem, a istoga tjedna mentori iz Škole za život počeli su izrađivati lekcije za YouTube kanal i ubrzo su im se priključili i drugi nastavnici i savjetnici iz agencija.
– Ja sam očekivala da će to trajati najviše mjesec dana i da ćemo se tada polako vraćati u škole i na fakultete. Kako se to nije dogodilo, morali smo osiguravati sve više i više uputa, opreme, ali i odgovarati na brojna pitanja. Radilo se puno, najbolje što se moglo. Naravno, nismo u svemu bili uspješni, a nismo niti mogli biti jer takav nagli prelazak na novi način učenja nitko nije očekivao niti se za njega pripremao, istaknula je Divjak.
Problemi s maturom i poukle za budućnost
Kao jedan od problema istaknula je državnu maturu i položaj izbornih predmeta, oko čega se diglo dosta buke.
– Dva su bila razloga nejasnoćama. Prvo, da sam mjesec dana čekala da se Rektorski zbor odredi oko toga mogu li se studenti upisati na fakultete bez izbornih predmeta, a drugi da se Stožer izjasni oko izvedivosti punog profila mature zbog epidemioloških mjera. Stožer je na kraju, prigodno, preko noći promijenio stav, a većina rektora se ponijela neodgovorno. Unatoč tome točno mjesec dana prije datuma održavanja državne mature donijeli odluku da će na maturi osim obaveznih biti i izborni predmeti, piše Divjak putem Facebooka.
Nakon svega je bivša ministrica zaključila kako su ‘godinu dana nakon početka nastave na daljinu, neke su stvari jasnije’. Između ostaloga, da je hrvatski obrazovni sustav na pandemiju reagirao kvalitetno, da nastava na daljinu ne može biti zamjena onoj u učionicama, ali da može biti alternativa u iznimnim situacijama.
