[INTERVJU] Novi dekan FPZG-a otkrio nam je svoje planove: ‘Želim vidjeti što fakultet stvarno pruža studentima i ima li to smisla’

Zoran Kurelić izabran je za novog dekana Fakulteta političkih znanosti. Bio je jedini kandidat za ovo mjesto, a svoj mandat započet će sljedeće akademske godine. Program mu je pun ideja, a jedna od značajnijih je i promjena imena fakulteta. Razgovarali smo s profesorom Kurelićem o njegovim glavnim ciljevima i čini nam se da Lepušićevu čekaju velike i ozbiljne promjene.

Profesor Zoran Kurelić | Screenshot: FPZG Facebook

Zoran Kurelić, redoviti profesor u trajnom zvanju s Odsjeka političke i socijalne teorije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, izabran je za novog dekana tog fakulteta. S početkom nove akademske godine, Kurelić će na toj dužnosti naslijediti sadašnju dekanicu u dva mandata, Lidiju Kos-Stanišić. Mandat dekanui FPZG-a traje dvije godine, uz mogućnost maksimalno jednog uzastopnog reizbora.

Čekaju vas najmanje dvije godine mandata na čelu FPZG-a. Koja je bila vaša motivacija u ovom izbornom procesu?

Nije tajna da više od 10 godina fakultet nije imao normalne izbore za dekana. Birali smo dekana sa samo jednim kandidatom, što samo po sebi govori da treba promisliti što se događa na instituciji, da ne možeš dobiti više od dva čovjeka. Prema tome, očigledno da fakultet funkcionira tako da ogroman broj ljudi koji bi trebali preuzeti funkciju dekana misli da je to neopisiva tlaka i da očito upravljanje ovom institucijom izaziva probleme i neugodu.

Ja sam odlučio biti dekan iz osjećaja odgovornosti.

Bili ste jedini kandidat, ali ipak ste pobijedili tijesnom većinom. Za Vas je glasalo 39 članova Vijeća.

Promjena na čelu Fakulteta političkih znanosti: Novinari i politolozi dobili novog dekana

Većina je ustvari bila prilično uvjerljiva. 39 članova Vijeća bilo je za, a 25 protiv, uključujući nevažeće listiće. Tijesno je ako se gleda da je za izbor trebalo 38 glasova članova Vijeća.

Koji su bili prigovori na program kada ste ga predstavljali Vijeću?

Različiti, ali ni jedan koji bi mene naročito poljuljao.

FPZG može očekivati nove kolegije i ukidanje nekih starih

A koji su glavni ciljevi koje želite ostvariti u mandatu?

Prvi glavni cilj je vidjeti što FPZG ustvari nudi kao obrazovnu uslugu. S obzirom na to da mi pružamo građanima određene sadržaje, predmete, moguće ishode učenja, ono što želim vidjeti je, dakle, što stvarno pružamo.

Ja znam koja je bila ideja kad smo počeli s Bolonjom i što smo željeli pružati jer sam tada bio prodekan i znam na koji način smo organizirali nastavu, odnos obaveznih i izbornih predmeta i nečeg što je tad imalo smisla. Ja nisam siguran da išta od toga u potpuno novim okolnostima, s novim nastavnim osobljem drži vodu. Prema tome tadašnji program bio je napravljen za tadašnje nastavnike. U međuvremenu, ogroman broj njih otišao je u penziju i gotovo dvadeset novih ljudi je zaposleno. Treba vidjeti podudaraju li se njihovi kapaciteti i interesi s onim što je bila ideja.

Znači možemo očekivati neke nove predmete, ukidanje nekih kolegija?

Ja sam gotovo siguran da će do toga doći. Druge godine moga mandata očekujem ozbiljne promjene, da.

Problem na fakultetu su i kolegiji koji su slični, gotovo isti, ponavljaju se. Studenti novinarstva često se žale na taj problem.

Čuo sam za to i mislim da toga ima i na politologiji. To je upravo ono zbog čega sam dekan. Dakle, detektiranje onog što mi stvarno radimo. Ako nisu studentske evaluacije dovoljne da se ustanovi, može se napraviti posebna anketa gdje se od studenata jasno traži da kažu koji se sadržaji ponavljaju. Ja neću prezati od otvaranja bilo kojih od tih pitanja jer to je upravo ono što me smeta.

Studenti ne bi trebali moći upisivati diplomski studij automatski, bez obzira na prosjek

Ponovno na čelu fakulteta imamo politologa. Vi jako dobro znate kako funkcionira politologija i koji problemi postoje na razini tog studija, ali koliko znate o studiju novinarstva i njihovim potrebama i problemima?

Znam politologiju i novinarstvo podjednako jer uvijek znam što mi govore moje kolege. Kako se družim i s jednima i s drugima onda iz razgovora uvijek znaš. Vidite, niti jedan kandidat za dekana ne studira probleme studija, nego tek kada se za to odluči porazgovara s kolegama, vidi što ih osobno smeta. Prema tome ja mislim da poznajem probleme novinarstva podjednako kao i politologije.

U svom programu navodite i ideju da se studenti ne bi trebali upisivati na diplomski studij automatski, već biste tražili prosjek 3,5. Možemo li to očekivati? 

Novosti u Lepušićevoj: Mijenja li Fakultet političkih znanosti ime nakon 55 godina?

Možete očekivati da ću ja to predložiti Vijeću. Dekan nema generalske ovlasti. Sad hoće li to proći ili neće… Već znam da će mi studenti glasati protiv toga. Ali kad ja pustim svakog na diplomski ja srušim razinu diplomskog, ne možeš raditi diplomski studij na razini. Zato što ti studenti nisu dobri, a i pazite zato što ti nekad nastavnici nisu dobri. Oni se ponašaju komotno, ne dižu razinu obrazovanja, ne mijenjaju način na koji izvode nastavu i tako dalje.  To sam čuo od studenata oba diplomskog studija da sami nastavnici nisu svjesni da bi trebali funkcionirati na višoj razini. Tu se ozbiljno treba razmisliti što se događa.

Jedan od ciljeva programa je poticanje nastavnika s novinarskih odsjeka da osmisle i pokrenu doktorat iz područja kojim se znanstveno bave poput primjerice medijskih studija i komunikologije. Ima li među tim profesorima uopće želje za time i pokazuju li da su voljni to pokušati napraviti?

Tu ja ne mogu napraviti i osmisliti doktorat. Moja ideja je bila ustvari funkcionalno povezivanje novinarstva i politologije kroz političku komunikaciju. Dakle to je nešto čim se bavimo i jedni i drugi. Moja ideja je bila spajanje, čak pokretanje studija političke komunikacije. Međutim, nikad nitko nije ni trznuo. Prema tome što da se ja sad uzbuđujem. Nećete, ne morate…

Za doktorat mislim da je moguće napraviti zajednički program s nekim tko nam je blizu, susjednom ili bliskom državom. Ja mislim da je to put, ali hoće li se stvari pokrenuti… Ja ću to najsnažnije podržavati i osobno sudjelovati u pregovorima sa stranim institucijama, ali za to mora postojati i volje i jedinstva na tri smjera novinarstva. Oni moraju reći mi to želimo, započeti cijeli program, i naravno, moraju ga oni voditi. Taj pogon bi vodio prodekan koji bi bio s novinarstva i novinarstvo bi moglo slagati svoj treći program uz pomoć uprave. To je sve što mogu napraviti. Mogu prepoznati da ta stvar nije dovršena, a ostalo je stvar inicijative.

Promjena imena donosi priznanje novinarstvu, postoje 3 prijedloga

Posebno je zanimljiv vaš prijedlog o promjeni imena fakulteta u Fakultet političke znanosti i novinarstva. Što time želite postići?

Novinarstvo je nastalo kao podsmjer, ali danas su to potpuno odvojeni studiji i jedino što ih drži na okupu je da novinari upisuju izborne predmete politologa. Studiji su se razdvojili, to su sad dva različita studija

Postigao bih da se napokon postave stvari onako kako je. Prvo, ne radi se više o političkim znanostima kakve su izvorno zamišljene ranih 60-ih. Činjenica je da se fakultet sastoji od ova studija i ne vidim zašto se ne bi tako i zvali. Radi se o priznavanju realnog stanja, onog što je ovaj fakultet. Pitanje koje ste mi trebali postaviti je zašto nitko prije vas nije stavio novinarstvo u ime kad se ono predaje od 70ih.

Provest ću anketu među studentima i ponuditi tri moguća prijedloga. Prvi je da ostane ovako kako je – Fakultet političkih znanosti s kraticom FPZG. Drugo, Fakultet političke znanosti i novinarstva s kraticom FPZN. Treći, meni najdraži, ali moram reći da ga ja nisam osmislio, jest Fakultet politologije i novinarstva. Tu bi kratica bila FPN kakva je bila i prije kada se fakultet zvao Fakultet političkih nauka.

Jeste li razgovarali sa studentima? Što su oni tražili od Vas? 

Najbesmisleniji dio studiranja je vječno čekanje za upis ocjene u indeks

Nekoliko stvari. Prvo, temeljno, priznavanje ECTS-a u razmjeni. Da ne bude nikakvih repova kada se studenti vrate s Erasmusa. Ja to potpuno podržavam, hoće li i Vijeće podržati to treba vidjeti. To sam podržao odmah u programu i s tim ću ići sigurno.

Imali su grozne primjedbe na način upisa i vječno čekanje, preopterećenje referade. Svi predlažu da se povedemo za drugim sastavnicama i idemo na registriranje u skladu s 21. stoljećem.

Možemo ukinuti indeks?

Možemo, ali s obzirom na mogućnost manipuliranja podataka ja bih volio imati barem nekakav papirnati dokaz. Sami indeks kao neko čudo je dobrim dijelom preživio kod nas. Ali, ako bez njega olakšavamo život svima i podižemo zadovoljstvo studenata to bi svakako trebalo napraviti. Ono što ću ići odmah pogledati je na koji način su to druge sastavnice napravile i koliko to košta te kako je izvedivo.

O prostoru fakulteta, Bolonji i studiranju predsjednice

Veliki problem fakulteta je i nedostatak prostora. Na Borongaj više nitko ne računa. Koje su alternative?

Svaki novi dekan koji dođe je žrtva prošlih politika, uspješnih i neuspješnih. Mi imamo mali prostor, ali smanjivali smo kvote te ne vidim nikakvu potrebu da se povećavaju. Snaći ćemo se. Ja vjerujem da kvaliteta obrazovanja i onog što radimo ne ovisi o tome što ja imam kabinet koji dijelim s još dvoje ljudi, upadam im u ispite… To je skandal, ali mislim da to ne utječe na kvalitetu mojih predavanje ili ocjenjivanje. Imamo problema s prostorom, ali kako smo živjeli do sada tako ćemo i dalje.

Od 2005. govorite o Antibolonjskom procesu u Hrvatskoj, to jest, krivom načinu provođenja Bolonje. Kako ta Bolonja funkcionira na FPZG-u? Koje je prednosti, a koje nedostatke donijela? 

[Intervju] Profesor Kurelić o Bolonji: Cijeli sustav u Hrvatskoj je očito besmisleno postavljen

Ne funkcionira slabije nego na drugim sastavnicama zagrebačkog Sveučilišta. Neke stvari smo napravili dobro, a to je da studij novinarstva pruža gotovo izvjesno stručne ishode učenja. Oni imaju znanja s kojima se mogu zapošljavati nakon preddiplomskog studija. Njihovi poslodavci u medijima ne moraju tražiti višu kompetenciju. Politologiju smo proveli kako je Bolonja i trebala biti. Četiri godine stare uspjeli smo transformirati u 4 godine nove diplome.

Bez obzira na to što ja držim da je cijela Bolonja propala i u Hrvatskoj moraš studirati 5 godina da bi bio zapošljiv… Ne mislim da smo išta gori, čak držim da smo bolji. Ja sam nezadovoljan ali sam još nezadovoljniji s drugima.

Voditelj ste doktorskog studija na kojem studira predsjednica. Kako ste zadovoljni njezinim izvršavanjem studentskih obaveza?

Kao što vidite, vrlo brzo bi postalo predmet šire diskusije da nije sve svoje obveze izvršila u zadanim rokovima. Mogla bi uskoro prijaviti temu doktorske disertacije što rade svi kolege iz njene generacije. Očekujem da će i dalje raditi u skladu sa svojim obvezama.

Odgovori