Ne smatra se strogom, već korektnom: Upoznajte najbolju srednjoškolsku profesoricu fizike u 2017.
Sedmu godinu zaredom kompanija INA održala je izbor za najbolje profesore na području matematike, fizike i kemije. Riječ je o posebnom priznanju, jer nominacija za tu titulu dolazi upravo od onih na čije su živote značajno utjecali – studenata, u kojima su potaknuli želju za učenjem i napredovanjem te usadili ljubav prema prirodnim znanostima na spomenutim područjima. To, očito vrlo uspješno, već godinama čini i profesorica iz Gimnazije ‘Matija Mesić’ iz Slavonskog Broda, Marija Radovanović. Upravo je ona ponijela titulu NajProfesorice iz fizike za 2017. godinu.
Unatoč činjenici da je fizika jedan od najpopularnijih predmeta na državnoj maturi, zbog njegove kompleksnosti taj je predmet omiljen samo manjem broju đaka. Među njima je svojedobno bila i Marija Radovanović, danas profesorica tog predmeta u Gimnaziji ‘Matija Mesić’.
Nagrada kao poticaj za rad s trenutnim i budućim generacijama
Profesorica Radovanović u slavonskobrodskoj gimnaziji predaje već trinaest godina. Kako nam je otkrila, oduvijek su ju privlačile prirodoslovno – matematičke znanosti. Zato je u istoj školi u kojoj danas predaje, upisala taj gimnazijski program. Upis na fakultet, kaže nam, bio je samo nastavak njene ljubavi prema matematici i fizici. Ta ljubav očituje se i u njenom prenošenju znanja iz fizike, jer su ju upravo njeni bivši učenici nominirali za INA-inu nagradu NajProfesorice iz fizike u 2017. godini.
Bila sam iznenađena, bolje rečeno šokirana. Po meni, ova nagrada je velika potvrda mojeg prethodnog rada, ali ujedno i poticaj za rad s trenutnim i budućim generacijama, odgovara nam profesorica Radovanović na pitanje kako se osjećala kada je saznala za ovo priznanje.
Inače, profesorica Radovanović jedna je od tri dobitnice nagrade za NajProfesora, a ukupno je na INA-in natječaj pristiglo čak 164 nominacije. Nominacije šalju bivši učenici, danas studenti, u kojima su njihovi srednjoškolski profesori potaknuli želju za učenjem i napredovanjem te usadili ljubav prema prirodnim znanostima. Formula za postizanje toga, otkrila nam je najbolja profesorica fizike u 2017., zapravo uopće nije komplicirana.
– Mislim da je samo ljubav prema poslu najbolja metoda rada. Kada učenici vide koliko energije, truda, volje i ljubavi unosite u nastavni sat, tada im nije teško niti pratiti nastavu niti učiti, ocjenjuje profesorica.
‘Niti jedan učenik ne bi se trebao bojati nastavnika’
Kod učenika voli iskrenost, trud, rad, znatiželju i komunikativnost. Ne voli pokušavaju varati na pismenom ispitu, što oni i sami znaju, pa s time nema problema. Inače se ne smatra strogom, već korektnom, a dodaje, tajnog recepta za prenošenje znanja iz fizike nema.
Moji učenici znanju da mi uvijek mogu pristupiti i pitati me ukoliko im nešto nije jasno. Oni poštuju elemente i kriterije ocjenjivanja i toga se držimo. Niti jedan učenik se ne bi trebao bojati nastavnika, tada se stvara odbojnost i prema nastavniku i prema predmetu, kaže nam Radovanović i otkriva kako su i učenici i njeni kolege bili oduševljeni ovom novom titulom, zbog koje je i primila brojne čestitke.
Biti odgojno – obrazovni djelatnik baš i nije lako i riječ je o vrlo odgovornom poslu, a odgovornost je možda još veća kada predajete u jednoj od škola koje upisuju najbolji osnovci. No, upravo je upornost u trenucima kada stvari možda baš i ne idu po planu, jedna od vrlina koje posjeduje profesorica Radovanović.
Sve se može kada se hoće. Ako je čovjek dovoljno uporan, može postići sve u životu. To nastojim prenijeti na svoje učenike. Kada im je teško, pokušavam ih ohrabriti i potaknuti da samo budu uporni, da ne odustaju na prvoj prepreci. U životu ih čeka puno dobrih i loših događanja pa ih već sada nastojim usmjeriti ka tome da svaki problem ima rješenje. Ukoliko sami ne mogu riješiti novonastalu situaciju, uvijek mogu pitati i tražiti pomoć, kaže nam profesorica.
Dodaje, nastavnička profesija u Hrvatskoj nije dovoljno cijenjena, ali svoj posao profesori bi trebali raditi s ljubavlju i ne razmišljati na negativan način.
– U suprotnom, kako bi izgledalo današnje društvo; ne bi bilo obrazovanih ljudi, zaključuje Radovanović.