Prošle su 4 godine: Provjerili smo što je s planom za prevenciju nasilja u školama od 3,6 milijuna eura
Kazne za nasilničko ponašanje u školama, ujednačenost istih u svim školama u Hrvatskoj, digitalna evidencija nasilja u školama i dodatno educiranje i usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika. Sve to bilo je dio Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama za razdoblje od 2020. do 2024. godine. U to je uloženo 3,6 milijuna eura, a mi smo provjerili što se za te novce u četiri godine napravilo. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih tvrde kako se napravilo puno toga, a posebno ističu mnoge projekte i edukacije te uvođenje digitalnog Obrasca za prikupljanje podataka o provođenju preventivnih programa. Iz Sindikata hrvatskih učitelja se s time baš i ne slažu, a objasnili su i zašto.
Foto: Canva | Screenshot
Glavni cilj Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama za razdoblje od 2020. do 2024. bio je osigurati nultu stopu tolerancije na bilo koji oblik nasilja u sustavu obrazovanja. Kako smo pisali na samom početku uvođenja Akcijskog plana, trebale su se uvesti kazne za nasilničko ponašanje u školama, ujednačenost istih u cijeloj Hrvatskoj, digitalna evidencija nasilja u školama i dodatno educiranje i usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika.
Minsitarsvo: ‘Kontinuirano se radi na ciljevima Akcijskog plana’
Provedbu plana pokrenulo je ministarstvo pod palicom bivše ministrice obrazovanja Blaženke Divjak. Četiri godine poslije i nakon utrošenih oko 3,6 milijuna eura za provedbu Akcijskog plana, odlučili smo provjeriti što se od zadanih ciljeva ostvarilo. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih istaknuli su kako provedba Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama nije završena, odnosno da je na snazi sve do kraja ove godine.
– Svrha i smisao Akcijskog plana je u operacionalizaciji prevencije nasilja u hrvatskim školskim ustanovama definiranjem mjera i aktivnosti koje će u sinergijskom djelovanju nadležnih tijela državne uprave, školskih ustanova, nevladinih organizacija i drugih dionika pridonijeti najboljoj mogućoj zaštiti svih dionika odgojno-obrazovnoga sustava od svakog oblika nasilja. Kontinuirano se radi na ciljevima Akcijskog plana, rekli su iz MZOM-a.
AKCIJSKIM PLANOM PREDVIĐENI SU SLJEDEĆI CILJEVI:
- Uskladiti i unaprijediti hrvatski zakonodavni okvir za prevenciju nasilja u školama te donijeti povelju o nenasilju;
- Ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za prevenciju nasilja u školama;
- Poboljšati kvalitetu i praćenje te povećati broj verificiranih školskih programa/projekata za prevenciju nasilja koji se provode u školama;
- Osigurati sustavne mjere potpore u prevenciji nasilja u školama učenicima, učiteljima, roditeljima/skrbnicima;
- Osigurati pretpostavke za ostvarenje nulte tolerancije na nasilje u školama
- Provesti medijsku kampanju o prevenciji nasilja u školama.
Uspostavljen je digitalni obrazac za prikupljanje podataka o nasilju u školama
Na pitanje je li se u sklopu Akcijskog plana uspostavio digitalni sustav evidencije nasilja u školama, iz MZOM-a su nam potvrdili kako su izradili digitalni Obrazac za prikupljanje podataka o provođenju preventivnih programa. Kako kažu, isti je dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva putem kojeg školske ustanove prijavljuju svaki oblik nasilja te su istaknuli kako su školske ustanove prema članku 67. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ‘dužne osigurati sigurnost i zaštitu zdravlja učenika u školskim ustanovama, a svaki oblik vršnjačkog nasilja prijaviti nadležnim institucijama’.
– Nadalje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih putem svojih predstavnika sudjelovalo je u izradi Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima (2024.) i Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja (2023.). Provedbom Akcijskog plana unapređuju se aktivnosti i mjere u školskim ustanovama u cilju prevencije nasilja i izgradnje sigurnog školskog okruženja te se njegovom provedbom ne ‘ujednačavaju kazne u svim školama u Hrvatskoj’. U navedenu svrhu u školskim ustanovama primjenjuje se Pravilnik o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima i Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, istaknuli su iz MZOM-a.
ŠKOLSKA USTANOVA DUŽNA JE POSTUPATI TEMELJEM:
- Pravilnika o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima;
- Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima;
- Protokola o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece;
- Protokola o pokretanju psiholoških kriznih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja;
- Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji kao i internih akata/protokola postupanja na razini osnovne i srednje škole.
Što je s nasiljem prema nastavnicima? MZOM: ‘Svaki nastavnik može zatražiti psihološku pomoć’
Na naše pitanje o nedovoljnoj zastupljenosti zaštite nastavnika i ostalih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova u samom Akcijskom planu, odgovaraju kako je ‘svaki napad i ugroza ljudskog i profesionalnog digniteta učitelja, bilo da dolazi od strane učenika, roditelja ili nekog trećeg zaslužuje osudu i reakciju socijalnih službi te policijskih i pravosudnih tijela’.
– Što se tiče zaštite nastavnika, svaki učitelj/nastavnik može zatražiti psihološku pomoć ako procjenjuje da mu je ona potrebna, uključujući i situacije kad je učitelj žrtva nasilja, dok se svaki napad roditelja i učenika na učitelja rješava u međusektorskoj suradnji s nadležnom policijskom upravom i nadležnim centrom za socijalnu skrb. Škole su dužne prijaviti svaki napad ili ugrozu učitelja/nastavnika koji se provjerava po službenoj dužnosti i utvrđuje se o kojem se obliku kažnjivih djela radi. Reakcija na nasilje prema učiteljima putem pedagoških mjera predstavlja samo jednu od reakcija društva na nasilje prema učiteljima, druga reakcija je djelovanje policijskih i pravosudnih tijela te tijela socijalne skrbi koje imaju za cilj prevenirati nasilje prema učiteljima i poslati poruku da se nasilje i omalovažavanje ne tolerira. Za izricanje pedagoških mjera zadužene su stručne službe i ravnatelji školskih ustanova, poručili su iz MZOM-a.
Sindikati, udruge i stručnjaci iz područja psihologije i pedagogije radili su na izradi Akcijskog plana
U izradi Akcijskog plana sudjelovali, uz predstavnike Ministarstva, Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat znanosti, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola kao i stručnjaci iz područja psihologije i pedagogije iz Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga i Hrvatskoga pedagogijskog društva. Situaciju oko provođenja Akcijskog plana komentirala nam je Sanja Šprem, predsjednica SHU-a koja ističe kako njen sindikat nije bio u Povjerenstvu za praćenje provedbe Akcijskog plana, nego samo u Povjerenstvu za izradu istog.
– Sindikat hrvatskih učitelja je u prosincu 2018. pozvao ministricu Blaženku Divjak na hitno postupanje i sazivanje sastanka u cilju iznalaženja sveobuhvatnog rješenja problematike nasilja u školama. Dogovoreno je da se pristupi izradi Akcijskog plana koji će adresirati procjenu učinkovitosti preventivnih programa, potporu učenicima s teškoćama, edukaciju i potporu učiteljima, ravnateljima, učenicima i njihovim roditeljima te promjenu zakonodavnog okvira. Inzistirali smo na rješenjima koja će uključivati i proceduru vezanu uz prevenciju i sankcioniranje nasilja počinjenog prema zaposlenicima škola jer je Nacrt Akcijskog plana kojeg je Ministarstvo naposljetku uputilo u javno savjetovanje ostao neodređen po tom ključnom pitanju, a naši prijedlozi nisu uvršteni u Akcijski plan 2020.- 2024., navela je Šprem.
SHU: ‘Problemi koji se nagomilavaju u školskim ustanovama od tada samo potvrđuju ono na što smo upozoravali’
Na pitanje vide li se pomaci po pitanju prevencije nasilja kako je bilo planirano Akcijskim planom, kaže kako je nažalost to i dalje problem s kojim se nije izašlo na kraj na kvalitetan način kako je i trebalo pomoću tog Plana. U prilog tome idu i slučajevi nasilja u školama kojima smo svjedočili, i to samo prošle nastavne godine, svakih par mjeseci.
– Problemi koji se nagomilavaju u školskim ustanovama od tada samo potvrđuju ono na što smo upozoravali još prilikom donošenja Akcijskog plana, a to je da mišljenja struke i prijedlozi rješenja nisu u prvom planu, a da su postupci donošenja propisa svedeni na zadovoljavanje forme. Kako je navedeno u Akcijskom planu, u cilju realizacije aktivnosti Plana planirano je izraditi godišnje izvješće o provedbi Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama te ga javno objaviti kako bi svi zainteresirani dionici mogli imati informaciju te predlagati mjere unaprjeđenja. To bi značilo da su do sada trebala biti objavljena četiri izvješća, jer je Ministarstvo objavilo Akcijski plan u siječnju 2020. godine, istaknula je Šprem.
Članovi se žale na nedovoljnu povezanost službi u slučaju nasilja u školama
Rekla je i kako članove koji im se obraćaju za pomoć upućuju u postupke ostvarivanja njihovih prava, ukoliko je to propustio napraviti ravnatelj. Također je ispričala i kako se njihovi članovi i danas žale na nefunkcioniranje sustava oko prevencije nasilja u školama.
– Multidisciplinarnost u rješavanju problema nasilja je ono na što konstantno upućujemo. Ono na što nam se članovi žale, prilikom prijavljivanja situacija u kojima su oni ili učenici izloženi nasilju, je nedovoljna povezanost službi koje s nadležne za rješavanje pojedinih situacija. Na leđa učitelja i stručnih suradnika ne smije se stavljati teret rješavanja problema za koje nisu i ne mogu biti odgovorni. S obzirom na to da naša rješenja u izradi Akcijskog plana za prevenciju nasilja nisu uvažena ni uvrštena u Akcijski plan, predložili smo za rad Gospodarsko – socijalnog vijeća donošenje Smjernica, strateškog nacionalnog plana, koje će razraditi proceduru postupanja u slučaju počinjenog nasilja, kako među učenicima, tako i prema zaposlenicima. Uz nadopune, potrebno je provesti u djelo Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama, odnosno izraditi nacionalni strateški plan, a za to je ključno uvažiti mišljenja struke i osigurati multidisciplinaran pristup rješavanju nagomilanih problema, poručila je Šprem.
Cijeli dokument Akcijskog plana možete pogledati u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
