Prošlo je godinu dana od velikog prosvjeda nastavnika; Šprem: ‘To zajedništvo pamtit ću dok sam živa’
Vjerojatno nema učitelja koji ne zna što se dogodilo 25. studenog. Prije godinu dana deseci tisuća nastavnika iz svih krajeva Hrvatske došli su na veliki prosvjed koji je održan na Trgu bana Jelačića. Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem ispričala nam je kako to zajedništvo nikad neće zaboraviti te kako se često sjeti stresa, ali i ponosa na te dane.
foto: srednja.hr
– Nikada neću zaboraviti 25. studenog 2019., kaže Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.
Prošlo je godinu dana otkako su nastavnici, nakon 31 dana štrajka, svoje zahtjeve došli potražili na velikom prosvjedu ‘Hrvatska mora bolje’. Podsjetimo, toga je dana u 10 sati povorka krenula od Hrvatskog narodnog kazališta prema Trgu bana Jelačića, gdje je u podne, kada je počeo prosvjed, bilo na desetke tisuća prosvjednika.
– Taj prosvjed pokazao je svu kreativnost koju imaju ljudi koji rade u učionicama, ističe Šprem, prisjećajući se plakata i transparenata koje su nosili nastavnici.
‘Već smo bili na izmaku snaga, a onda je došao prosvjed…’
A takav prosvjed, priznaje, nije bilo lako ni organizirati.
– U državi gotovo da nije bilo autobusa, iz svih dijelova Hrvatske nastavnici su željeli doći na prosvjed. Mene je, dok sam ujutro kretala iz Varaždina, nazvao županijski povjerenik i rekao da nije stao u bus jer je došlo previše ljudi. Njega i još neke kolege autom sam skupila i krenuli smo prema Zagrebu, priča Šprem koja je tih dana, zbog koordinacije štrajka, malo i spavala.
Priznaje da su tada, nakon 31 dana štrajka, bili već na izmaku snaga.
– Svaku večer legneš i razmišljaš si što ćeš govoriti drugog dana na pressici, kako ćeš voditi pregovore. Odlazak u štrajk je kao odlazak u minsko polje, uvijek moraš paziti da negdje krivo ne staneš. Prosvjed nam je opet dao snagu. Kad smo vidjeli to zajedništvo, lakše smo mogli krenuti na pregovore, kaže.
Dodaje da je nakon prosvjeda svoje mišljenje promijenila i Vlada.
– Vidjeli su da se ne borimo samo za materijalna prava. Iako se svaki štrajk zapravo vodi i zbog materijalnih prava, mi smo se borili i za ona nematerijalna te upozoravali na položaj nastavnika u društvu. Primijetili su to i u Vladi te su tek nakon prosvjeda imali pitanja o drugim problemima nastavnika, otkriva sindikalistica.
‘Nikad neću zaboraviti taj dan’
Štrajk je, znamo svi, na kraju uspio, svega nekoliko dana nakon prosvjeda. Uz rast plaća za 12,23 % u 13 mjeseci osigurao je i otvaranje mnogih pitanja važnim učiteljima – poput smanjenja birkoracije i ukidanja anonimnih prijava.
Ipak, sindikalistica kaže da i danas imaju posla.
– Iako su se neke stvari popravile, Ministarstvo i dalje spremačice zapošljava na kapaljku pa žene padaju s nogu čisteći ogromne površine škola. Uz to, pandemija je stvorila posebne probleme. Nije istina da u školi nema transmisije virusa. Gotovo da nemam prijateljice-učiteljica koja nije bila ili zaražena ili u samoizolaciji, a glavni problem im je smanjenje plaće za vrijeme samoizolacije, ističe Šprem.
Samog štrajka sjeti se gotovo svakog dana.
– Dugo mi je trebalo da uspjem naći dovoljno vremena i razmisliti o svemu što smo učinili. Štrajk, kao ni taj prosvjed, nikada neću zaboraviti, zaključuje Šprem.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Galerija 60 Fotografija
Otvori
Sindikat: Danas su nam glavna tema uvjeti rada u doba pandemije
S gospođom Šprem pričali smo jučer, a danas se sindikat obratio i s priopćenjem.
– Kao Sindikat primarno smo rješavali problematiku zaostajanja plaća, no u sustavu postoje i brojni drugi problemi koje je potrebno rješavati pa tako kontinuirano ukazujemo na goruće probleme u sustavu. Upravo zato otvorili smo online akcije 1 i 2 kako bi prikupili stavove zaposlenika o uvjetima rada tijekom COVID-19 pandemije jer smatramo da je od ključne važnosti uvažavanje mišljenja struke, detektiranje problema te inzistiranje na njihovom rješavanju, pišu iz Sindikata.
Pojašnjavaju kako su to, prije svega, problemi koji se tiču uvjeta rada u vrijeme pandemije COVID-19 (rad u samoizolaciji, kontinuirani rad u školi i online, nedostatna naknada za bolovanje, nedostatna zaštita zaposlenika u sustavu obrazovanja, nepostojeća zaštita izrazito vulnerabilnih zaposlenika, korištenje vlastitih resursa prilikom rada od kuće), problem zabrane zapošljavanja (primjerice od 791 zahtjeva za zapošljavanje spremačica, zaposleno je samo njih 20 na upražnjena radna mjesta te još 90 na određeno vrijeme zbog COVID-19), omogućavanje dodatnih programa za prevenciju stresa, jačanje motivacije i kognitivnih sposobnosti učenika, rješavanje dugotrajnog problema nejednakog položaja zaposlenika s ugovorima na određeno, izmjene mnogih zastarjelih i neefikasnih pravilnika i zakona i dr.
– Kao odgovorni socijalni partneri, inicirali smo sastanak u MZO-u jer se problemi prvo moraju pokušati riješiti dijalogom te smo, stoga, idućeg tjedna pozvani na sastanak s ministrom Fuchsom i to kao Vertikala sindikata obrazovanja. Na sastanku ćemo, između ostalog, predstaviti i analizu prikupljenih podataka s terena, a po pitanju uvjeta rada za vrijeme COVID-19 pandemije, dok je online akcija 2, po pitanju nejednakog položaja zaposlenika s ugovorima na određeno, još uvijek u tijeku. Cilj je akcija prikupiti stavove iz škola te inzistirati na rješavanju uočenih problema kako bi sustav obrazovanja bio kvalitetniji za sve njegove dionike, napominju.
Otkrili su i kako će godinu dana od završetka najduljeg štrajka u Hrvatskoj, obilježiti 2. prosinca tiskovnom konferencijom za medije, a na kojoj ćeobraditi naredne tri teme:
Godinu dana od najvećeg štrajka – je li došlo do pozitivnih pomaka u sustavu obrazovanja?
Problematika rada u uvjetima COVID-19
Problematika (ne)ovisnog sudstva po pitanju tužbi 6%
Mjesto i vrijeme konferencije za medije objavit ćemo naknadno, najavili su iz SHU-a.
