Proučili smo nove kurikule: Evo tko sve ostaje bez satnice i što se mijenja u predmetima
Modularna nastava kao reforma strukovnog obrazovanja sa sobom nosi i rezanje satnice određenih predmeta. Prema trenutnim prijedlozima općeobrazovnih kurikula, manje sati će imati nastavnici stranih jezika, Povijesti, Geografije, Politike i gospodarstva. Ali, izmjenama strukovnih kurikula vidljivo je kako će dio gradiva tih predmeta biti odrađen u modulima. To znači da smanjenje satnice, koje se uvodi u općeobrazovnom dijelu, ne bi trebalo biti veliko ili ga uopće ne bi trebalo biti jer će se nadoknaditi u strukovnom dijelu, tj. modulu. No, na nekim se predmetima očekuje povećanje.
Foto: Canva | screenshot e-Savjetovanje
Puno se prašine diglo kada su na javno savjetovanje došli novi prijedlozi kurikula za strane jezike u strukovnom obrazovanju. Šok je uslijedio kada su profesori primijetili da im se, prema trenutnom nacrtu općeobrazovnih kurikula, možda smanjuje satnica. Iako tako nije bilo zamišljeno u prvotnom nacrtu općeobrazovnog kurikula za modularnu nastavu koja u škole ulazi iduće nastavne godine, ministar Radovan Fuchs je između redaka dao do znanja da, ako i dođe do smanjenja satnice, da to nije razlog da se s ovom reformom ne ide prema planu.
Iščitali smo kurikule predmeta u modularnoj i izdvojili sve što se tiče satnice
No, nastavnici stranih jezika, posebice Engleskog koji je najčešći prvi strani jezik većini srednjoškolaca, nisu jedini koji će ostati bez svog dijela ‘kolača’ u općeobrazovnom dijelu modularne nastave. Stoga smo za sve općeobrazovne predmete u modularnoj nastavi izvukli promjene oko satnice iz svih trenutnih prijedloga općeobrazovnih kurikula.
Vidljivo je kako će predmeti poput Povijesti, Politike i gospodarstva (koji je trebao postati modul, ali ipak se od toga odustalo) i Geografije ostati bez dijela satnice u općeobrazovnom dijelu. Za strane jezike je dosta nejasno napisano sve oko satnice, tako da ne čudi što neki misle da će se znatno smanjiti. Ali, valja istaknuti vrlo bitnu stvar – iz kurikulma za strukovne programe (dakle, ne iz općeobrazovnog kurikula) može se iščitati kako će nastavnici predmeta koji ostaju bez dijela satnice u općeobrazovnom dijelu – imati satnicu u modulima.
Nastavnicima Vjeronauka, Etike i Tjelesne i zdravstvene kulture satnica je ostala ista kao i do sada, dok je satnica Hrvatskog jezika porasla, a za Matematiku ovisi sve o vrsti programa. U nastavku teksta možete pogledati što točno o satnici svakog predmeta piše u kurikulima, od kojih su za strane jezike, Povijest te Politiku i gospodarstvo još uvijek u raspravi na javnom savjetovanju.
ŠTO JE MODUL I KAKO SE RAZLIKUJE OD PREDMETA?
U modularnoj nastavi se uz predmete izvode i moduli. Neki predmeti će se u obliku predmeta ukinuti i postat će moduli (Kemija, Biologija, Fizika, Informatika), dok će neki općeobrazovni predmeti ostati u tom obliku (Hrvatski jezik, Matematika, strani jezik, Geografija, Povijest, Politika i gospodarstvo, Vjeronauk, Etika i Tjelesna i zdravstvena kultura).
Module predaje više nastavnika – oni iz općeobrazovnog (uz svoju satnicu u općeobrazovnom dijelu ako im je predmet ostao predmet) i oni iz strukovnog dijela. To znači da će nastavnici morati surađivati i dogovoriti se koje dijelove nastave će tko predavati iz svog područja, a koje će odraditi zajedno.
Na primjeru to izgleda ovako: trenutno u strukovnoj školi imate strukovni predmet Uvod u mehatroniku. On kao predmet u modularnoj nastavi više neće postojati, nego će postati modul. U modulu predaje strukovni nastavnik u suradnji s nastavnikom Fizike. Nastavnik Fizike, ovisno o strukovnom kurikulu, ima satnicu raspoređenu po modulima koji mogu biti obavezni, izborni ili fakultativni te dio sati koje ostvaruje na aktivnostima zajedno sa strukovnim nastavnikom. Satnica u modulima ovisi o strukovnom programu koji ta škola ima.
U drugom primjeru modul može izgledati i ovako: trenutno u određenim strukovnim programima postoji općeobrazovni predmet Geografija koji ima svoju satnicu. Ta općeobrazovna satnica predmeta Geografije se u modularnoj nastavi smanjuje, ali isti taj nastavnik imat će obavezne module u strukovnom dijelu. Tako će, recimo, u nekom turističkom programu, imati obavezni modul Geografija lokaliteta u Hrvatskoj i tako će nadoknaditi sate.
Dakle, predmeti iz općeobrazovnog dijela imat će svoju satnicu u modularnom dijelu, samo što je način izvođenja nastave drugačiji i ukupna satnica više nije jasno definirana u kurikulima, već će se ona određivati prema obaveznim, izbornim i fakultativnim modulima, dok će općeobrazovna biti onako kako je navedeno u općeobrazovnom predmetnom kurikulu. Ako još niste u potpunosti shvatili što sve čini modularnu nastavu, možete pročitati naš kratki vodič.
Politika i gospodarstvo – jedan sat tjedno u četverogodišnjim strukovnim školama, u trogodišnjima to može biti modul
Prije reforme predmet Politike i gospodarstva nisu imale sve strukovne škole. Obavezan je samo u gimnaziji i to u 4. razredu, dok ga primjerice ekonomisti nemaju, a imaju ga trgovci. Sada će PiG biti obavezan predmet svim četverogodišnjim strukovnim programima u posljednjem razredu jedan sat tjedno. U novom kurikulu nema prijedloga kako bi se PiG provodio u trogodišnjim školama, no iz MZOM-a su za naš portal poručili kako će se u trogodišnjim strukovnim programima PiG moći izvoditi kao modul.
Važno je istaknuti kako je PiG prema prvotnom kurikulu trebao biti modul, no onda su se nastavnici koji predaju PiG pobunili i zahtijevali da on mora ostati predmet i u četverogodišnjim i trogodišnjim strukovnim školama. No, nakon izmjene tog kurikula, uvažen je tek dio njihovih promjena. Teško je reći koliku su satnicu nastavnici PiG-a imali prije jer je to ovisilo o svakom strukovnom programu zasebno, no svakako će sada on biti obavezan predmet u četverogodišnjim strukovnim programima koji ga prije nisu imali.
Povijest – tražili četiri sata tjedno, dobili tri
I nastavnici Povijesti su se pobunili za svoju satnicu iako je njihov predmet ostao u obliku predmeta. Tvrdili su kako se nastava Povijesti, koja se do sada izvodila kao obavezan predmet u četverogodišnjim strukovnim smjerovima dvije ili tri školske godine po 70 sati godišnje, u prvom modularnom kurikulu htjela smanjiti na jednu obaveznu školsku godinu po 70 sati.
Konkretnije, plan je bio da se Povijest poučava na razini 4.1 u prvom razredu dva sata tjedno i na razini 4.2 u trećem razredu također dva sata tjedno. Nastavnici Povijesti tada su tražili su da se kod četverogodišnjih smjerova u reformi strukovnog obrazovanja Povijest odvija kao obvezni predmet od najmanje dvije školske godine dva sata tjedno. Tražili su i da se u svim trogodišnjim smjerovima nastava povijesti odvija kao obvezni predmet minimalno jednu školsku godinu dva sata tjedno.
U novom prijedlogu kurikula nisu uslišene njihove zamolbe te je predloženo da trogodišnje škole imaju dva sata Povijesti tjedno u prvom razredu, a četverogodišnje jedan sat tjedno od prvog do trećeg razreda. Kako stoji u tekstu novopredloženog kurikula: ‘Povijest se uči i poučava dva sata tjedno, na razini 4.1. u 1. razredu. Ukupno 70 sati godišnje. Povijest se uči i poučava na razini 4.2. u 1., 2. i 3. razredu jedan sat tjedno. Ukupno 35 sati godišnje’.
To je manje nego što su nastavnici Povijesti tražili te se pozivaju na Sabor koji je još prije dao packu Ministarstvu i ASOO-u jer su im uopće dirali satnicu. Što će na kraju točno biti s ovom satnicom, predstoji za vidjeti nakon što se objave izvješća javnog savjetovanja koje je nedavno završilo.
Što je s Geografijom?
Broj sati Geografije u četverogodišnjim strukovnim programima varira ovisno o kojem se programu radi. Primjerice, ekonomisti su imali dva sata Geografije tjedno sve četiri godine, a neki četverogodišnji programi uopće je nisu imali. Sada bi se prema novom kurikulu Geografija trebala izvoditi 70 sati godišnje u trećem razredu svih četverogodišnjih programa.
Također, Geografija se nalazi i u raznim obaveznim i izbornim modulima pojedinih programa, poput Turističkog tehničara destinacije te će nastavnici geografije uz općeobrazovni dio imati i dio satnice u modulu. U trogodišnjim strukovnim školama Geografije nije ni bilo, a prema kurikulima je vidljivo da ona kao predmet nije planirana ni u modularnoj nastavi.
Engleski jezik – satnica nije jasno navedena, ali su zato CSVET bodovi smanjeni
Prema prvotnom prijedlogu kurikula za modularnu nastavu, prvi strani jezik je trebao imati satnicu od 105 sati godišnje u četverogodišnjim programima i 70 u trogodišnjima. To je vidljivo iz tablica koje su priložene u prvom prijedlogu kurikula u ‘Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2’.
Kako je prikazano, satnica Engleskog jezika na razini 4.1 je bila je planirana kao i što je sada, dva sata tjedno sva tri razreda što ispada 70 sat godišnje u trogodišnjim strukovnim školama. U četverogodišnjim strukovnim školama stajalo je da sve četiri godine učenici imaju po tri sata prvog stranog jezika tjedno što je 105 sati godišnje. Ali, taj se omjer sati u doradi kurikula promijenio, odnosno smanjio.
– U srednjoj strukovnoj školi engleski se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su engleski jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvi strani jezik. Osim kao obvezni, engleski se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole. U predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa 4 CSVET-a tjedno ( 280 CSVET-a /70 sati godišnje). Pretpostavljena razina jezične kompetencije učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja je razina temeljnog korisnika. Da bi učenici ostvarili razinu jezične kompetencije samostalnog govornika jezika niže razine potrebno je tijekom srednjoškolskog obrazovanja ostvariti oko 400 CSVET-a (200 sati nastave stranoga jezika), dok je za jezičnu kompetenciju samostalnog govornika jezika više razine potrebno ostvariti 800 CSVET-a (400 sati nastave stranog jezika), stoji u novom prijedlogu kurikula za Engleski jezik u strukovnim školama.
Valja istaknuti kako se i u novom prijedlogu kurikula jasno naglašava da ‘broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa/zanimanja’.
ŠTO JE CSVET BOD?
Kako je definirano u Kurikulu općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2, CSVET je ‘obujam pojedinog općeobrazovnog predmeta i modula iskazan kreditnim bodovima Hrvatskoga sustava bodova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja’. Piše kako ‘jedan CSVET iznosi 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta i predstavlja ukupno opterećenje učenika, tj. neposredni odgojno-obrazovni rad, učenikov samostalni rad i učenje utemeljeno na radu’.
CSVET bodovi, koji su vezani uz broj sati, su smanjeni u doradi kurikula
Vidljivo je da sa 6 CSVET bodova u četverogodišnjem programu u doradi kurikula promijenjeno na 4 CSVET bodova što automatski znači i da je smanjena satnica sa četiri na dva sata tjedno u četvereogodišnjim programima. Ali, ponovno se vraćamo na modularne kurikule u kojima dio satnice u modulima imaju i općeobrazovni nastavnici.
Iz modularnog kurikula Turističkog tehničara destinacije tako se da iščitati da kroz sva četiri razreda postojati i obavezni moduli iz jezika pod nazivom Strani jezik u turizmu i Poslovni strani jezik pod koje spadaju Njemački, Talijanski ili Francuski jezik te dva modula iz Engleskog jezika pod nazivom Engleski jezik u struci i Engleski jezik u poslovnoj komunikaciji.
To znači da nastavnici stranih jezika u općeobrazovnom dijelu imaju dva sata tjedno, a u modularnom (strukovnom) dijelu imaju obavezne module ovisno o tome koji program njihova škola ima. No, što će točno biti s njihovom sa satnicom i hoće li se ostati na ovom prijedlogu, preostaje za vidjeti nakon što se objave izvješća.
Njemački, Francuski, Talijanski i Španjolski – kurikuli isto nedovoljno jasno propisuju satnicu
Slična situacija je i s kurikulom za Njemački jezik. U prvoj verziji modularnog kurikula stoji kako se u ‘predmetnom kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2’ i da su to ‘inačice za nastavak učenja, i to deveta do dvanaesta godina učenja sa 105 sati godišnje, odnosno deveta do jedanaesta godina učenja sa 70 sati godišnje’. Ako je Njemački prvi strani jezik, iz prvog kurikula se da iščitati kako je on nosio 6 CSVET bodova u četverogodišnjim programima. U novom kurikulu on, kao i Engleski, nosi 4 CSVET-a u programima 4.2 i dodan je isti paragraf o 70 sati godišnje kao i kod Engleskog jezika.
Kurikul za Francuski jezik prvotno je za četverogodišnje strukovne programe predvidio 105 sati godišnje u prva tri razreda, a u završnom četvrtom razredu 96 sati što ispada tri sata tjedno. U novoj verziji i Francuski jezik sveden je sa 6 na 4 CSVET boda, ali bez jasnog objašnjenja satnice te uz dodani paragraf sličan onome iz Engleskog i Njemačkog jezika.
I Talijanski i Španjolski jezik su u programima 4.2 trebali imati 105 sati godišnje te su u doradi svedeni na 4 CSVET-a i bez jasno definirane satnice. Jedino što se oko satnice spominje je paragraf kao i kod svih drugih jezika – ‘u predmetnome se kurikulu nalaze temeljne inačice ishoda za razinu 4.1. i 4.2. To su inačice za nastavak učenja, i to deveta do jedanaesta, odnosno dvanaesta godina učenja sa CSVET-a tjedno (280 CSVET-a/70 sati godišnje)’.
Kao i kod Engleskog jezika, nastavnici ostalih stranih jezika svoju će satnicu imati i u modulima.
Vjeronauk, Etika i Tjelesni ostaju na istoj satnici, Hrvatski dobiva povećanje
Dva sata Tjelesne i zdravstvene kulture tjedno kroz sve razrede ostaju i četverogodišnjim i trogodišnjim strukovnim programima, isto kao i jedan sat tjedno Vjeronauka i Etike. Dakle, satnica iz tih predmeta im ostaje ista. S druge strane, Hrvatski jezik i Matematika dobivaju određeno povećanje satnice.
Hrvatski jezik u modularnoj nastavi učenici će imati četiri sata tjedno sve četiri godine i to je ukupno 548 sati (maturanti u četvrtom razredu imaju manje tjedana nastave). Za usporedbu, trenutna satnica Hrvatskog jezika u strukovnim četverogodišnjim školama u sva četiri razreda, ovisno o vrsti programa, iznosi ukupno između 420 i 490 sati.
Što se tiče Matematike, prema starom kurikulumu broj sati uvelike ovisi o vrsti strukovnog programa. Tako postoje četverogodišnje strukovne škole imaju 70 sati Matematike godišnje pa one koje imaju čak 175 sati tog predmeta godišnje. U modularnom kurikulu Matematika bi se izvodila četiri sata tjedno u prva dva razreda i tri sata tjedno u druga dva razreda u četverogodišnjim programima što je ukupno 490 sati. Ako se gledaju one strukovne škole koje imaju po 70 i 105 sati godišnje, onda je to povećanje satnice, no za one koje imaju 140 i 175 sati ispada manje sati.
Satnica općeobrazovnih nastavnika se može nadomjestiti u modulima, no to ovisi o programu
Bitno je za shvatiti da se satnica općeobrazovnih predmeta ne gleda isključivo kroz općeobrazovni kurikul, već je potrebno pregledati i kurikule modula. Kako smo već naveli primjer za strane jezike, isto to vrijedi i za Geografiju, Politiku i Gospodarstvo, Informatiku i ostale predmete kada se pogledaju ostali kurikuli. Stoga nije loše da nastavnici pogledaju modularne kurikule programa koji se izvode u njihovoj školi kako bi dobili širu sliku.
No, ono bi se sigurno trebalo mijenjati u kurikulima je jasnije definiran broj sati općeobrazovnih predmeta za svaku godinu i isto tako za obavezne module. Nastavnici žele i trebaju znati s koliko sati će od iduće školske godine raspolagati tako da, ako im na kraju bude bilo manje sati nego do sada, da se mogu pripremiti za nadoknadu kroz izborne module i fakultativnu nastavu.
