Proveli smo dan u Strukovnoj školi Vice Vlatkovića u Zadru – jednoj od najopremljenijih strukovnih škola u Hrvatskoj
Strukovne škole često se percipira negativno. Završiti gimnaziju da bi se kasnije moglo na fakultet – bilo koji, samo da se završi – razmišljanje je ostalo iz doba kada su svi koji bi završili fakultet pronašli i posao. Danas, ipak, završen fakultet nije nikakva garancija budućem zaposlenju. Nedostaje nam kompetentnih radnika. Deficitarna zanimanja kao na primjer stolar ili bravar nisu naročito popularna. Strukovna škola Vice Vlatkovića u Zadru dobar je primjer kvalitetne strukovne škole, a ravnatelj Tihomir Tomčić naglašava da se strukovno obrazovanje treba mijenjati. U obilasku škole porazgovarali smo s ravnateljem i učenicima te saznali kako izgleda nastava u strukovnoj školi koja, za razliku od gimnazije, nije fokusirana na teorijsku nastavu s kredom u ruci i pločom na zidu.
Strukovna škola Vice Vlatkovića u Zadru|foto: Silvija Vuković
– Nezaposlenih imamo puno, no radnu snagu dovodimo iz drugih zemalja. To znači da ono što imamo na zavodu za zapošljavanje nije kompetentno za tržište rada, govori nam profesor Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru.
Ova škola jedan je od primjera kvalitetnih strukovnih škola koje u Hrvatskoj postoje. Vice Vlatković nema problema s neupisanim smjerovima. Svi prvi razredi su im ove godine puni.
Smjerovi koji se nude
elektromehaničar, elektromonter, elektroničar, elektroinstalater,
instalater kućnih instalacija, TK monter, dvordsjelski tehničar –
dizajner, stolar, zidar, soboslikar i ličilac, tehničar za računalstvo,
tehničar cestovnog prometa, tehničar za vozila i vozna sredstva, vozač
motornog vozila
Strukovna škola Vice Vlatkovića u Zadru|foto: Silvija Vuković
Nastava u radionici
Tihomir Tomčić ravnatelj je škole od 1995. godine. U tom vremenu uspio je izgraditi centar izvrsnosti, školu opremljenu novim tehnologijama koja od učenika stvara kvalitetne i sposobne radnike. Za opremanje škole koristila su se sredstva iz različitih fondova, partnerstvo s gospodarstvom i vlastita sredstva koja su imali. Danas je Strukovna škola Vice Vlatkovića jedna od najopremljenijih u Hrvatskoj.
Učenici nastavu odrađuju u radionicama. Imaju oko devetsto sati prakse godišnje, od čega dio odrade i kod obrtnika. Čak se i stručno-teorijska nastava odvija u radionicama kao praktična.
U devet radionica učenici se susreću s problemima iz stvarnog svijeta. U školi se nalaze i bespilotne letjelice, razni roboti, hologram, električna vozila, hibridna vozila, vjetrogenerator, solarna klupa te je 2015. godine otvorena i prva solarna punionica električnih automobila u Hrvatskoj. Još 2013. pisali smo o srednjoškolcima ove škole koji su benzinski auto pretvorili u električni. Osim toga, škola izrađuje i svoje proizvode poput namještaja te kuhinja koja se prodaju na tržištu.
Učenici na teorijskoj nastavi|foto: Silvija Vuković
Učenici na teorijskoj nastavi|foto: Silvija Vuković
U školi je oko 680 učenika, od čega su samo četiri učenice. Jedna od njih je Klara. Petnaestogodišnjakinja koja zna čime se želi baviti u životu. U svom razredu automehatroničara, ona je jedina cura, ali to joj ne predstavlja nikakav problem.
– Ne osjećam se kao da sam jedino žensko, kaže Klara. U ovaj posao zaljubila se jer je odrastala uz oca limara. Roditelji su joj savjetovali da upiše četverogodišnju školu, no ona je bila uporna te se uspjela prebaciti na trogodišnji smjer automehatroničar, kaže nam Klara kojoj je najdraži dan u školi ponedjeljak jer tada rade praksu kod obrtnika.
Klara (15) jedina je cura u razredu automehatroničara|foto: Silvija Vuković
Ravnatelj Tomčić naglašava da se svi automehatroničari nakon škole zaposle, a i drugi smjerovi su također traženi.
– Oni su na praksi kod obrtnika devetsto sati godišnje. Obrtnik učenika podučava, odgaja. Ako je učenik prepoznat, on nema problema za posao.
Trebamo manje škola, ali s boljom opremom
Strukovno obrazovanje u Hrvatskoj ima još puno prostora za razvoj. Tomčić naglašava da se stvari moraju mijenjati. Škole su neopremljene, nedostaje novih tehnologija.
– Problem je i broj škola, a to je naznačeno i u Strategiji. U svakoj našoj županiji postoje tri, četiri neopremljene škole. To je problem, treba smanjiti broj programa i stvoriti centar kompetentnosti. Jedna škola, ali jako kvalitetno opremljena, objašnjava Tomčić koji je osim na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije radio i na drugim projektima vezanima za strukovno obrazovanje.
Ravnatelj Tihomir Tomčić|foto: Silvija Vuković
Tomčić naglašava da je za kvalitetno strukovno obrazovanje potrebno nekoliko stvari.
– Praktična nastava koja će se održavati u dobro opremljenim radionicama i u svijetu rada s mentorima. Nastavnici u školi su također bitni. Oni moraju biti educirani za nova znanja i tehnologije. Ako toga nema, nema ni strukovnog obrazovanja.
Promjene su bitne. Nastavak cjelovite kurikularne reforme svakako bi bio veliki napredak.
– Problem Hrvatske prije godinu dana kada je stala kurikularna reforma bila je povijest i popis lektire. Ako su to teme koje će spriječiti autobuse mladih koje idu van i koje će pomoć našom gospodarstvu, pa blago nama, zaključuje Tomčić koji je član stručne radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje.
Strukovna zanimanja su deficitarna
Nakon što završe trogodišnju ili četverogodišnju strukovnu školu, učenici strukovne škole imaju dobru šansu da se zaposle. Neki odaberu i odlazak na fakultet. Srednjoškolsko obrazovanje, ali i život nakon njega, razlikuje im se od njihovih kolega gimnazijalaca koji na fakultet moraju.
– Znaš li koliko puta može pogriješiti stolar?, govori Marin, učenik prvog razreda smjera stolar dok jede sendvič na velikom odmoru.
– Deset. Jer ima toliko prstiju, smije se.
Učenici na velikom odmoru/ foto: Silvija Vuković
Njegov prijatelj Luka upisao je smjer tehničar za računarstvo.
– Volim kompjutere. Htio bih se jednom baviti njima. Što ću s gimnazijom. S gimnazijom bih morao odmah na fakultet, ovako mogu nakon škole raditi, ali i ići na fakultet, objašnjava svoju odluku.
– Škola je dobra, nas to zanima, pa nam je tu dobro. Može se ostati raditi kod obrtnika odmah, imamo dobre mogućnosti za posao, naglašava sedamnaestogodišnji Josip.
Učenici strukovne škole/ foto: Silvija Vuković
Mnoga trogodišnja i četverogodišnja strukovna zanimanja su deficitarna. Stolari, bravari, tokari, zidari – radnici su potrebni i traženi. Prepoznaje to i Ministarstvo gospodarstva, podzetništva i obrta koje nudi stipendije za obrtnička zanimanja, a prijave traju do 13. listopada.
Učenici strukovne škole Vice Vlatković/ foto: Silvija Vuković
Ravnatelj Tomčić smatra da će se reforma uskoro pokrenuti i da će se strukovno obrazovanje sve više razvijati.
– Od djece stvaramo štrebere, pa se čudimo što nisu inovativni i samostalni. Vjerujem da će stvari ići naprijed, naravno, koliko politička klima to bude omogućila. Kako stvari sad stoje, to bi se moglo dogoditi, zaključuje.
