Prva varaždinska gimnazija slavi 384. rođendan: Školovali su i Ljudevita Gaja, a ponose se i današnjim učenicima
Malo se škola u svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj može podičiti s tradicijom kakvu ima Prva gimnazija Varaždin, koja 10. listopada slavi 384. rođendan. Idućeg tjedna održat će virutalne dane škole, a tim povodom o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ove stoljetne gimnazije pričali smo s njezinom ravnateljicom (i bivšom učenicom) Janjom Banić.
Ako itko može pojasniti višestoljetnu povijest Prve gimnazije Varaždin, ali i usporediti kakva je škola bila nekad i sada, onda je to Janja Banić.
S ravnateljicom, nastavnicom, majkom bivše učenice, ali i samom bivšom učenicom, razgovorali smo o povijesti, sadašnjosti i budućnosti te gimnazije.
Kako ste osmislili obilježavanje virtualnih dana? Kako će izgledati, koje će aktivnosti sadržavati?
Već više od 11 godina, Prva gimnazija Varaždin obilježava svoje Dane Prve gimnazije Varaždin, koji su povezani s datumom Dana škole, 10. listopada. Svake godine osmislimo program izložbi, predavanja, radionica, izvanučioničke nastave, kao i svečanu sjednicu Nastavničkog vijeća na kojoj nam se obično pridruže predstavnici osnivača škole, članovi Školskog odbora, Vijeće učenika, Vijeće roditelja, sponzori i prijatelji škole.
Ove godine smo, zbog poznatih okolnosti, uskraćeni za mnoge oblike obilježavanja tih dana, no nisam željela odustati od toga da ih ipak obilježimo aktivnostima koje možemo provesti online. Osobno imam iskustvo organizacije i realizacije online svečanosti proglašenja najboljih maturanata generacije 2020., događaja koji je okupio oko 160 osoba, uz snimljene filmove i priloge koje smo emitirali uživo, te sudjelovanje dr.sc. Borisa Jokića, ali i Damira Kedže koji je našim maturantima održao mali koncert iz svoje sobe.
Kao informatičar po struci osmišljavam mogućnosti i načine da što manje budemo uskraćeni za događanja i da ih ponudimo i dalje, ali sukladno svim mjerama. Zato sam, uz pomoć kolega koji su predložili teme, osmislila ovogodišnje dane škole online. Plakat šaljem u privitku, vjerujem da će sudionicima sva predavanja biti zanimljiva, a imamo i najavu u sklopu predavanja o Varaždinskoj gimnazijskoj ekstenzi koja je prvi puta osnovana 1920. godine u našoj školi.
Naime, planiramo ponovno osnovati tu udrugu i tako proslaviti 100 godina od njenog prvog osnivanja. Varaždinska gimnazijska ekstenza i tada je okupljala profesore gimnazije, znanstvenike, umjetnike koji su održavali različita događanja u cilju popularizacije znanosti, umjetnosti i imala je snažan utjecaj na akademsko djelovanje u našoj zajednici. Vjerujemo da to opet možemo postići i tako i dalje biti rasadnikom odgojno / obrazovnog / kulturnog / znanstvenog djelovanja, što Prva gimnazija uvijek i jest bila.
Kako to da obilježavate baš 384. obljetnicu (nije neki okrugli broj)?
Kao što sam u prvom odgovoru rekla, svake godine se potrudimo obilježiti Dan škole, nekada skromnije, nekada s više programa, a okrugle godišnjice svakako brojnim događanjima. Nadamo se da ćemo 385. godišnjicu sljedeće jeseni moći obilježiti na način koji to naša škola, kao treća najstarija gimnazija u Hrvatskoj, zaslužuje.
Kako je voditi školu koja ima 384. godine?
Ovo je teško pitanje. Bila sam učenica ove škole, radila kao profesorica, sada kao ravnateljica. Za mene ovo nije samo posao i za ovu sam školu vezana duboko emotivno. Moji su roditelji, suprug, kćerka, pa i velik dio ostatka obitelji, završili ovu školu. Svi se veselimo uspjesima današnjih učenika i nastavnika.
Da odgovorim na Vaše pitanje: to je izazov, velika odgovornost. Ova je škola dio povijesti Hrvatske, dio tradicije koju želim njegovati, ali ona je okrenuta i budućnosti i kontinuirano predvodnik suvremenog obrazovanja s primjerima dobre prakse koje slijede i druge škole u našem okruženju, što nam je drago.
Tko su najznačajniji vaši bivši učenici i nastavnici?
U 384 godine kroz školu je prošlo nebrojeno mnogo poznatih učenika i nastavnika, pa je nezahvalno i, zapravo, nemoguće reći koji su najznačajniji, ali eto, u 17. i 18. stoljeću to su bili Tito Brezovački, Juraj Habdelić, Franjo Ksaver Đalski, Ferdinand Konščak, zatim u 19. i 20. stoljeću Ljudevit Gaj, Ksaver Šandor Gjalski, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Klaić, Edvard Kocbek, Gustav Krklec, Ivan Kukuljević Sakcinski, Franjo Rački, Miljenko Stančić, Nenad Brixi, Adolf Jurinac, Zvonko Milković, Ivan Padovec, Ivo Režek, Herman Bužan, Joža Skok, Dragutin Rosandić, Franjo Koščec, Mira Ilijanić, Ruža Pospiš – Baldani, Jurica Murai, Nada Puttar- Gold, Nevenka Petković – Sobjeslavski, Zlatko Vitez, Tomislav Lipljin, Slavko Brankov… ali ovo nije niti djelić vrhunskih znanstvenika, povjesničara, književnika, umjetnika koji su bili učenici ili profesori naše škole.
Eto, zato je nezahvalno spomenuti ikoga, jer mnogo jednako vrijednih i poznatih osoba koje su dale neizmjeran doprinos u znanosti i umjetnosti nisam sada spomenula, kao i cijeli niz danas, nama znanih ljudi, suvremenika, u bilo kojoj sferi javnog života Hrvatske ili čak u svijetu, od kojih nikoga nisam spomenula upravo zato što bi mi bilo žao izdvojiti samo nekog, a lista svih ispisala bi cijelu knjigu.
Na što ste najponosniji u svojoj bogatoj povijesti?
Na ljude. Sve one generacije koje su se školovale ili radile u Prvoj gimnaziji Varaždin, kako god se ona zvala u nekom povijesnom razdoblju, od 1636. do danas. Svi oni imaju svoj važan udio u povijesti naše škole, jer nju ne čine zidovi ili zgrade u kojima je djelovala ili djeluje. Nju su činili i čine ljudi.
Uspjehe ostvarujete i danas: Koliko je vaših učenika u posljednje vrijeme sudjelovalo na natjecanjima i ostvarilo značajne rezultate?
Trenutno se volimo pohvaliti uspjesima naših učenika i njihovih mentora na različitim natjecanjima. Mislim da je skromnost vrlina, no vjerujem da neću biti neskromna ako ustvrdim da je naša škola trenutno među prvih pet najboljih gimnazija u Hrvatskoj. To dokazuju naši državni prvaci, brojne olimpijske medalje koje stižu iz različitih područja. Rezultati natjecanja naših učenika na županijskoj razini više su nego dvostruko bolji kad govorimo o prvacima od bilo koje druge škole županije. Na državnoj razini na visokim smo, često i prvim mjestima, a na međunarodnoj izuzetno zastupljeni.
Primjerice, prije dvije godine naši su učenici primili 19 Oskara znanja, a nastavnici 6. Po tim smo nagradama tada bili druga najbolja škola u Hrvatskoj. Prošle je godine naša škola imala najveći broj nagrađenih djelatnika, njih čak 9. Velik je broj učenika i nastavnika za to zaslužan, a dovoljno govori činjenica da ih gotovo 75% sudjeluje na školskim natjecanjima, barem 30% svake godine na županijskim natjecanjima, a oko 10% na državnim natjecanjima. Ponosni smo na rad naših učenika i nastavnika.
Vjerujem da koronavirus nije prva kriza koja je snašla vašu školu: Kako ste postupali u različitim povijesnim situacijama, a kako ste se snašli s obzirom na epidemiološke mjere?
Možda bih bila kompetentnija odgovoriti na ovo pitanje da sam živjela i radila u našoj školi u tim vremenima J. Međutim, činjenica da je ona tu 384 godine, da je cijenjena i da i dalje upisuje najbolje učenike iz ovog dijela Hrvatske govori da su se naši prethodnici itekako odlično snalazili u različitim uvjetima koji su ih snašli tijekom povijesti škole.
Kako se Vaša škola našla u online nastavi prošle školske godine?
Osobno sam jako sretna što mogu potvrditi da smo se, onako preko noći, ipak odlično snašli. Naši su nastavnici već bili pripremljeni na primjenu tehnologije kroz edukacije u pilot projektu e-Škole, ali i kroz edukacije i naš način rada u samoj školi zadnjih godina. Izuzetno smo dobro opremljena škola. Stoga im nije puno trebalo da se snađu u novom okruženju. Naravno da sve nije bilo sjajno, pogotovo od početka.
No, pratili smo situaciju, propitkivali učenike, roditelje, nastavnike, promišljali o tome što je, a što nije dobro, pisali svoje interne smjernice za nastavnike, učenike, roditelje, usput popravljali, a eto, sve je rezultiralo odlično završenom godinom. Mi smo koristili Google Classroom sustav jer nam se činio stabilnim, ne toliko opterećenim, s prihvatljivim i intuitivnim sučeljem, a često se, pogotovo zadnji mjesec nastave, koristio i Zoom, koji se, kao alat, također razvio i ponudio veću sigurnost u virtualnom svijetu nego na samom početku online nastave.
Sada, kad nastava opet ide iz škole, imamo hibridni oblik nastave. To znači da i u ovim okolnostima koristimo Google Classroom i GSuite paket za zadavanje zadataka ili domaće zadaće, za različite obavijesti, Zoom za sastanke, sjednice, nastavne sate, konzultacije s roditeljima, te sve druge alate u kojima smo sve vještiji zajedno s našim učenicima. Učenički mobiteli kod nas su nastavno sredstvo, radi se u učionici, dok za učenike u samoizolaciji ili koji iz nekog drugog razloga nisu u školi, imamo prijenos nastavnog sata uživo iz učionica u kojem ti učenici normalno sudjeluju, nabavili smo 33 kamerice s mikrofonom i stativom kako bismo to omogućili i kako se online nastava ne bi svela na puko slanje materijala.
Također, nastavnici STEM predmeta kao što su matematika, kemija, biologija, fizika i informatika, njih 27, dobili su svoje crtaće ploče koje digitaliziraju pisanje te im tako olakšavaju primjenu znakova koji nisu standardni na tipkovnici. Korištenjem pametnih ekrana, te svega navedenog, pokušavamo nastavu dovesti do što više razine kvalitete unatoč ograničenjima koje nam nameću epidemiološke mjere. I učimo ponešto novo svaki dan, u planu nam je povremena edukacija, vrlo jednostavna, kratka i usmjerena upravo na ono što primijetim da kolegama možda treba u primjeni IKT-a, te tu edukaciju planiram osobno održavati. Shvatili smo da ograničenja zapravo nema, imamo ideje, ponekad avangardne, ali ustrajni smo u tome da ih provedemo.
Želite li štogod dodati ili naglasiti, a da Vas nisam pitao?
Voljela bih se zahvaliti u ovom trenutku svim učenicima i roditeljima koji prema nama, djelatnicima škole, iskazuju veliko razumijevanje, koji se pridržavaju mjera, s kojima razvijamo kvalitetan odnos povjerenja. Ovu situaciju nismo birali, zatekla nas je, ali drago mi je da su naši učenici takvi kakvi jesu: jako, jako dobri i suradljivi, naši roditelji spremni na dogovore. Puno nam to znači. Razvijamo tako kulturu suradnje kako to i treba biti u zajednicama različitih ljudi, kao što je škola.
I za kraj, kakvi su planovi Vaše gimnazije u idućim stoljećima?
Samo jedno: biti još bolji, napredovati, pisati povijest, stvarati budućnost, djelovati još barem 384 godine.
Pogledajte i kako se varaždinska Prva gimnazija ‘pokazala’ u našem sustavu predstavljanja škola.