Ravnatelj zagrebačke IV. gimnazije: Od iduće godine izgledno je da se škola seli na Kajzericu
Vođeni kriterijem deset najboljih škola po uspjehu učenika na prošlogodišnjoj državnoj maturi, porazgovarali smo s ravnateljom petoplasirane, zagrebačke IV. gimnazije, Borisom Štimcem. Inače ovo je gimnazija jezičnog usmjerenja. Pohađa ju 570 učenika u 21 razrednom odjeljenju. O državnoj maturi, dijeljenju zgrade s I. gimnazijom, dvojezičnoj nastavi te međunarodnoj razmjeni učenika, više nam otkriva sam ravnatelj.
Boris Štimac / foto: Ivan Božić|srednja.hr
Po uspjehu učenika na prošlogodišnjoj državnoj maturi, na peto mjesto u Hrvatskoj se plasirala zagrebačka IV. gimnazija. Stoga smo odlučili porazgovarati s ravnateljom Borisom Štimcem, o tome u čemu je u tajna uspjeha učenika ove škole, jezicima koje je u njoj moguće učiti, međunarodnoj razmjeni učenika te ostalim zanimljivostima, koje krase ovu školu.
Suradnja na razmjeni učenika s četiri zemlje
Četvrta gimnazija u Zagrebu je jezičnog smjera. Dosta je kombinacija jezika, na koje se možete odlučiti u ovoj školi. Tako kao prvi jezik je moguće upisati engleski, njemački i francuski, a kao drugi ova tri te španjolski i talijanski. Ruski se može učiti kao fakultativni predmet.
Za učenje stranih jezika, dakako vrlo je bitan susret s izvornim govornicima. Upravo je u tom smislu ravnatelj Boris Štimac nastojao djelovati u godinu i pol koliko je na čelu IV. gimnazije.
– Već imamo suradnju s hrvatskom gimnazijom Miroslava Krleže u Pečuhu, gdje je većina učenika hrvatskog porijekla, . Pokušali smo od prošle godine ići na to da za svaki od glavna tri jezika u školi imamo takvu opciju. Tako za engleski jezik imamo dug niz godina suradnju s jednom školom na Floridi, a prošle godine smo se uključili u projekt s jednom francuskom gimnazijom iz Normandije, to je projekt ‘Staze sjećanja’, tako da su naši učenici sudjelovali na tome. Uključili smo se također u suradnju s jednom njemačkom školom iz Stuttgarta tako da i za njemački i za francuski jezik imamo razmjenu učenika.
Važno nam je da naši učenici mogu te jezike koje ovdje odlično nauče onda i govoriti u nekakvom okruženju izvornih govornika, pojašnjava nam ravnatelj Štimac.
Inače kada je riječ o razmjenama one traju uglavnom do tjedan dana, dakle radi se o kratkim upoznavanjima i posjetima spomenutim gradovima i državama.
Dva razreda po godini slušaju dvojezičnu nastavu
U IV. gimnaziji postoji i mogućnost pohađanja dvojezične nastave. Tako od pet razreda koji se upisuju godišnje jedan cijeli sluša dvojezičnu nastavu na engleskom jeziku, dok je po pola razreda sluša na njemačkom i francuskom jeziku.
– A dakle tri razreda u potpunosti slušaju nastavu na hrvatskom jeziku, gdje se prvi jezik bira prema interesima učenika, ali najčešće je to engleski, govori nam ravnatelj.
Preseljenje na Kajzericu od iduće školske godine?!
Zgradu škole, IV. gimnazija dijeli s I. zagrebačkom gimnazijom. Tako jedan tjedan učenici IV. idu u jutarnju smjenu, a drugi u popodnevnu. Tako isto i učenici I. No od iduće školske godine to bi se moglo promijeniti.
– Ono što bi trebala biti najznačajnija promjena u nekom kraćem razdoblju je to da bismo se trebali preseliti s ove lokacije, na novu, na Kajzericu. Dakle prema onome kakvi su planovi gradskog ureda izgleda da ćemo se mi sljedeće školske godine seliti na novu lokaciju, gdje ćemo onda raditi u jednoj smjeni. To je za našu školu vrlo važno, jer će nam rad u jednoj smjeni onda otvoriti nove mogućnosti za organiziranje i izvannastavnih aktivnosti i priprema za državnu maturu.
Sve se to održava i sada imamo različite sekcije i pripreme svi profesori održavaju za državnu maturu. Na usluzi su učenicima i kroz konzultacije i kroz ponavljanja i kroz klasične takve pripreme, ali prostora nedostaje. I tu smo uvijek u problemu, kako mi, tako i Prva gimnazija. U situaciji gdje ćemo raditi u jednoj smjeni smatram da će to sve biti lakše i jednostavnije, a samim time i kvalitetnije, rekao nam je ravnatelj Štimac.
Koncept državne mature nije loš, ali problem je organizacija
Spomenuti problem s prostorom osobito se reflektira u vrijeme provedbe državne mature. Ravnatelj nam govori o svojim viđenjima ovog novog koncepta, ali i njegove organizacije.
– Mislim da koncept državne mature nije loš. Sama ideja da svi učenici pišu isti test u isto vrijeme, može dati nekakvu sliku i povratnu informaciju i školama, a mislim da to fakulteti mogu dobro iskoristiti kao nekakav prijemni ispit.
Ono što vidim kao problem s državnom maturom su prije svega organizacijski problemi. Dakle državna matura se piše u vrijeme dok nastava još traje. Za škole koje imaju puno učenika za državnu maturu, a malo prostora to zna biti veliki problem.
S obzirom da ispit pišu u isto vrijeme i I. i IV. gimnazija, neki veći ispit kao što je primjerice matematika, u tim danima uvelike otežava provedbu ostatka nastava. Gotovo da se ona ne može ni održavati. Kada su neki drugi ispiti, imate situaciju da ispitno povjerenstvo sjedi i ujutro na ispitu i popodne na nastavi tako da je u organizacijskom smislu nešto teže, ocjenjuje prvi čovjek IV. gimnazije.
Učenici IV. se najčešće upisuju na Filozofski, Pravni i Ekonomski fakultet
Ravnatelj uspjeh učenika ove škole na državnoj maturi, vidi u kvaliteti rada profesora. S jezičnim predmetima nema nikakvih problema, a u posljednje vrijeme učenici ostvaruju izvrsne rezultate i na ostalim predmetima.
– Svi naši učenici nauče hrvatski jezik i strane jezike odlično. S obzirom da su to predmeti koji su obavezni na državnoj maturi tu su rezultati stvarno dobri i mi smo jako zadovoljni. Rezultati iz matematike su prijašnjih godina bili oko prosjeka i s tim nismo bili previše zadovoljni, ali je to često bio odraz nerealne procjene naših učenika. Kako su iz jezika išli na višu razinu na državnoj maturi, tako su i išla matematiku na tu razinu pa su postizali lošije rezultate.
U zadnjih godinu ili dvije puno realnije odabiru razinu matematike pa su prošle godine i rezultati iz ovog predmeta bolji, rekao je ravnatelj Štimac
Učenici iz IV. gimnazije se najčešće upisuju na Filozofski, Pravni i Ekonomski fakultet.
– Naši učenici se upisuju na sve fakultete, ali na ove tehničke i medicinske ipak u jednom manjem postotku. Kako dobivamo informaciju od naših učenika, velika ih se većina upisuje na fakultete na koje su željeli, dodaje ravnatelj.
Iz IV. gimnazije učenici odlaze i na fakultete u inozemstvo
Ova škola obično ima prvake na državnim natjecanjima iz stranih jezika, što je donekle i za očekivati. Prošle je godine državna prvakinja iz francuskog jezika bila upravo iz IV. gimnazije.
– Ali ono što je zanimljivo da smo godinu prije imali državnu prvakinju iz biologije, što je malo netipično, pojašnjava ravnatelj Štimac.
U IV. gimnaziji je moguće polagati ispit za njemačku jezičnu diplomu, odnosno DSD. To je zapravo certifikat koji Njemačka izdaje, a koji vrijedi kao ispit za sve države u kojima se uči ovaj jezik.
– Naši učenici na taj ispit izlaze u velikom broju i polažu ga s odličnim uspjehom.
Tako da određeni broj naših učenika odlazi na studij u Austriju i Njemačku i tamo puno lakše slušaju predavanja i ne moraju prije samog studija polagati ispit iz jezika. Dakle čim se upišu, kreću na studij i u pravilu, ono što čujemo od njih, studiraju bez ikakvog problema. Znači da su jezik savladali u takvoj mjeri, da kada odu na njemačko govorno područje, mogu se bez problema uključiti, u tom smislu da nema jezične barijere, zaključuje ravnatelj Štimac.
