Ravnatelji na skupu o reformi strukovnog postavili teško pitanje: Hoće li biti tehnoloških viškova?
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih organizirala je, sada već tradicionalno, sedmu po redu Konferenciju za ravnatelje srednjih strukovnih škola. Trajala je tri dana te se okupilo više od 200 ravnatelja i ravnateljica, ali i osnivača škola, predstavnika sindikata te stručnjaka za strukovno obrazovanje. U sklopu toga predstavljeni su prijedlozi modularnih strukovnih kurikuluma koji bi trebali napraviti reformu u cjelokupnom strukovnom obrazovanju. Ravnatelji i ravnateljice, ali i ostali sudionici, ponovno su ukazali na neke probleme i nedostatke modularne nastave. Neki od tih problema tiču se smanjenje norme nastavnika i pojave tehnološkog viška. Zatražili su od ASOO-a da se tim pitanjima pozabavi prije nego se kurikulumi i modularna nastava spusti u strukovne škole.
Foto: Pexels
Nakon što je ove godine u ožujku na Danima strukovnih nastavnika predstavljen detaljniji koncept modularne nastave koja bi trebala promijeniti način izvođenja nastave i programa u strukovnim školama, u rujnu je organizirana Konferencija za ravnatelje srednjih strukovnih škola. Organizirala ju je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja radi na projektu Modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja što uključuje i pripremu i provedbu modularne nastave.
Konferencija je trajala tri dana te su predstavljene dvije ključne stvari: e-kurikulum, novi alat za izradu kurikuluma ustanove te prijedlozi modularnih kurikuluma za pojedine sektore. Valja napomenuti kako ti kurikulumi još nisu gotovi, već je cilj ovog okupljanja ravnatelja i ravnateljica bio da vide što se planira i što otprilike čeka njihove škole, učenike i nastavnike.
– U sustavu e-kurikulum nalazit će se svi strukovni kurikulumi, koje unosi ASOO te kurikulumi ustanove koje unosi svaka škola za sebe. Ovaj će alat pojednostaviti pregled kurikuluma koji neće biti nepregledni niz tablica i podataka, već će puno olakšati pregled što se u kojem strukovnom programu planira raditi. U njemu će biti moguće unositi i opis svakog pojedinog modula, ali i općeobrazovnih predmeta. To će najviše pomoći roditeljima, jer će kurikulumi biti javno dostupni i moći će se pretraživati, tako da će moći vidjeti što njihovu djecu očekuje, rekao je na konferenciji Josip Ivoš iz ASOO-a koji je prije bio ravnatelj Srednje škole Stjepana Sulimanca u Pitomači.
Na dokumentima za modularnu nastavu radili su nastavnici i ravnatelji iz cijele Hrvatske
Ovaj sustav omogućit će objedinjene kurikulume za svaki strukovni program jer za svako zanimanje u strukovnim školama postoji zaseban kurikulum. Do sada su ti kurikulumi bili ‘raštrkani’, a sada će ih se jednostavnom pretragom moći pronaći na jednom mjestu. Sustav e-kurikulum je sada u fazi testiranja, a kako će izgledati možete pogledati na fotografijama ispod.
Galerija 6 Fotografija
Otvori
– Kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje, skraćeno KUSO, samo je početak naše zajedničke vizije kvalitetnog obrazovanja u svakoj strukovnoj školi. On naglašava inovacije u struci, suradnju sa stručnjacima iz industrije i stvaranje okoline koja potiče kreativnost i poduzetništvo, poručili su iz ASOO-a.
Drugog dana konferencije ravnatelji i ravnateljice su imali prilike po sektorima vidjeti kako bi otprilike trebali izgledati kurikulumi za pojedine sektore u strukovnom obrazovanju. Radi se o 13 sektora: Poljoprivreda, prehrana i veterina, Šumarstvo, prerada i obrada drva, Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, Moda, tekstil i koža, Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije, Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, Elektrotehnika i računalstvo, Graditeljstvo i geodezija, Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, Turizam i ugostiteljstvo, Promet i logistika, Zdravstvo i socijalna skrb te Osobne, usluge zaštite i druge usluge.
– Sve ove dokumente, planove, kurikulume, module i tako dalje, sve to su radile radne skupine koje su činili nastavnici i ponajbolji ravnatelji iz cijele Hrvatske. Tako da je ova reforma strukovnog obrazovanja zapravo došla od ljudi ‘odozdo’, odnosno od ljudi iz sustava, objasnio je Ivoš na jednoj od radionica na kojoj su ravnatelji i ravnateljice, koji nisu bili dio radnih skupina, imali puno pitanja i nedoumica.
Ravnatelji postavili pitanja na kojima se još radi
Jedno od tih pitanja je bilo što ako učenik ne savlada prvi modul, a znanje iz tog modula mu je potrebno za nadolazeće module.
– To će se rješavati tako da će onda on kroz konzultacije s tim nastavnikom, znate i sami da svaki nastavnik tjedno ima jedan sat te konzultacije, onda će mu učenici na tim konzultacijama dolaziti i rješavati taj ishod učenja koji nije usvojio i to će se pisati u bilješke jer se učeniku po zakonu ne može ocjena zaključiti prije kraja nastavne godine, objasnila je djelatnica ASOO-a na radionici.
Sudionici radionice istaknuli su kako takve konzultacije u praksi ne postoje za učenike, već za roditelje koji dolaze na informacije i koje se dogovaraju s razrednicima. Ali, ističu da bi se problem učenika koji nisu zadovoljili neke module mogao riješiti kroz već postojeći način, a to je dopunska nastava.
– Što kada je situacija kada imamo samo jednog profesora koji onda, recimo, slomi nogu, što onda? Modul je prošao, nismo imali zamjenu, profesor je bolestan. Naravno da se za bolesnog nastavnika uzima zamjena, ali je jako teško pronaći stručnu zamjenu za strukovne predmete jer je takvih stručnjaka na tržištu rada iznimno malo, bilo je jedno pitanje sudionika radionice koje zapravo predstavlja problem i u dosadašnjem strukovnom obrazovnom sustavu, a u modularnom obliku bi mogao postati još veći.
Ono što je najviše zanimalo ravnatelje i ravnateljice škola je to hoće li biti tehnoloških viškova
Podsjetimo, u ožujku ove godine puno se polemika vodilo oko ‘izbacivanja’ nekih predmeta kao takvih te ih se uvrstilo u novi model izvođenja nastave – module. Tako bi se, primjerice, gradivo iz Fizike uklopilo u modul s nekim strukovnim predmetima te bi nastavnik Fizike predavao svoj dio, a strukovni nastavnik svoj. Kako bi to izgledalo na primjeru možete pogledati na ovoj poveznici.
No, ta promjena nije najbolje legla nastavnicima općeobrazovnih predmeta čiji predmeti postaju moduli. Najviše su se oko toga pobunili nastavnici Biologije koji su na Danima strukovnih nastavnika izrazili svoju zabrinutost i postavili konkretna pitanja na koja je ASOO na konferenciji za ravnatelje djelomično i odgovorio.
– Ono što je najviše zanimalo ravnatelje i ravnateljice škola je to hoće li biti tehnoloških viškova s uvođenjem modularne nastave. Bit će više modula nego što smo do sada imali predmeta. A škole će, zahvaljujući kurikulumu za ustanove koji daju slobodu za razne promjene u izvođenju modula i nastave, moći kroz izborne predmete, fakultativnu nastavu, dopunski i dodatni rad moći po vlastitom izboru pojačati gradivo iz općeobrazovnih predmeta, objasnio je Ivoš.
‘Djece nema, posla je sve manje, strah svakako postoji neovisno o reformi’
Ovo pitanje se postavilo i zadnjeg dana konferencije na okruglom stolu na kojemu su sudjelovale Jadranka Mustapić – Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i društvene djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole u Zagrebu i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Zdenka Sršen Juričević, ravnateljica Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole te Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
– U Sindikatu podršku imate, volju za promjenu imate, naravno da Sindikat nije kočničar, ali mora biti onaj koji će modelirati prava radnika u tom procesu. Mi jesmo skupa, ali ta pravila se moraju znati. Moji radnici, odnosno i vaši radnici, moraju znati kako će im život izgledati nakon ove reforme. Ono što je dobro s modularnom nastavom je to što se ne ide na silu. Pogledajte cjelodnevnu školu, ona je nakaradno postavljena i zato doživljavamo takav otpor. Djece nema, posla je sve manje, strah svakako postoji neovisno o reformi, istaknula je Nada Lovrić.
‘Reformu ćemo podržati, ali moramo znati koliko će ljudi ostati bez posla i sa smanjenom normom’
Ravnateljica Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole Zdenka Sršen Juričević složila se kako je potreba za reformom strukovnog obrazovanja nužna jer su, konkretno u području ekonomije, kurikulumi stari i po 30 godina, a slična je situacija i s kurikulumima drugih zanimanja. Isto tako, izjavila je da će vrlo vjerojatno biti tehnoloških viškova u budućnosti, odnosno s uvođenjem modularne nastave.
– Da bi se problem riješio, treba napraviti sustavnu procjenu koliko će ljudi otići u mirovinu, koliko djece će biti, to se sve po Školskom e-Rudniku može vidjeti. Mi smo doživjeli egzodus rađanja i to je političko pitanje. Hrabrost koje MZO mora pokazati jest sustavni rad, da znaju planirati, da znaju koliko će djece biti, ali oni to ne znaju. Ponavljam, reformu ćemo mi podržati i to nije uopće sporno, ali moramo znati koliko će ljudi ostati bez posla i sa smanjenom normom? Ne da u MZO-u ne znaju, nego ih nije briga, poručila je Lovrić.
Istaknuto je da glavni uzročnik tehnoloških viškova nije i neće isključivo biti samo reforma strukovnog obrazovanja, odnosno modularna nastava, već nedovoljan i sve manji broj djece. Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i društvene djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije Jadranka Mustapić – Karlić rekla je da je s početkom ove školske godine u njenoj županiji bilo 12 nastavnica razredne nastave koje su postale tehnološki višak.
– Moramo biti svjesni jedne stvari, a to je da su prošla ona vremena kada raditi u školama, u prosvjeti je bila sigurnost. U prosvjeti više nema sigurnosti za nikoga tko radi. Radi se o sljedećem – mi kao osnivači svake godine gledamo gdje ćemo tehnološke viškove zbrinuti. Promjene dolaze, promjene moraju biti i to je jasno, ne može ovako ostati. Međutim, moramo znati što nam je činiti na području kojem živimo i kakve imamo škole, istaknula je Mustapić – Karlić.
ASOO: ‘Nismo mi ti koji u ovom trenutku mogu reći hoće li taj projekt biti odobren’
U završnoj riječi konferencije svi su htjeli znati kada će kurikulumi biti gotovi, kada će biti javno savjetovanje i, ono najbitnije, kada će se krenuti s modularnom nastavom. Iako je cilj ASOO-a da modularna nastava bude u svim strukovnim školama s početkom školske godine 2024./2025. te su već intenzivno krenuli s edukacijom nastavnika po strukovnim školama, i dalje nije jasno hoće li se sva potrebna dokumentacija do tada odraditi i hoće li se škole moći u manje od godinu dana spremiti za ovu reformu.
– Nismo mi ti koji u ovom trenutku mogu reći hoće li taj projekt biti odobren. Ovdje smo u tri dana čuli što se od agencije očekuje. Ono što vam mi možemo, ono što vam ja u ovom trenutku mogu reći iz perspektive agencije je da vrlo rado ćemo nastaviti ovakvu suradnju, međusobno uvažavanje i međusobnu komunikaciju jer smo svi zajedno tu da se udružimo i da dođemo do te transformacije strukovnog obrazovanja. Osnivači su potencirali jedan dio priče, sindikati su potencirali svoj dio priče i najčešće se sve svodi na to s čime ćemo to učiniti, hoćemo li imati sredstva za opremiti školu, hoćemo li imati sredstva za otpremnine ako do toga dođe, tako da je jasno da su sredstva ta koja će diktirati nastavak ove priče i u pogledu ASOO-a, rekao je u završnoj riječi konferencije Mile Živčić, ravnatelj ASOO-a.
